{"id":237536,"date":"2017-12-05T08:48:06","date_gmt":"2017-12-05T07:48:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=237536"},"modified":"2017-12-05T08:48:06","modified_gmt":"2017-12-05T07:48:06","slug":"govor-odrazava-stanje-uma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/05\/govor-odrazava-stanje-uma\/","title":{"rendered":"Govor odra\u017eava stanje uma"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/rije\u010di-odaju-lo\u0161eg-menad\u017eera.jpeg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-62567\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/10\/rije\u010di-odaju-lo\u0161eg-menad\u017eera.jpeg\" alt=\"\" width=\"276\" height=\"183\" \/><\/a>Postoji direktna veza izme\u0111u uma i govora. Ako je um zdrav, govor je dostojanstven. Zdrav um je uvijek pozitivan. \u200b<\/p>\n<p>\u200b\u200bKada imamo takav um, mi ne govorimo o nedostacima drugih, ne kritikujemo, ne izra\u017eavamo pretenzije. Ne \u017ealimo se na sudbinu.<\/p>\n<p>Ton govora je spokojan i prijateljski. Naravno da se svako\u00a0 sa zadovoljstvom obra\u0107a takvom sagovorniku. Govor sa bijesom je znak slabosti du\u0161e.<\/p>\n<p>Prema statistici, 90% svih sva\u0111a i sukoba je zbog toga \u0161to smo o nekome govorili lo\u0161e. Svima nam je potrebno da u\u010dimo da govorimo u prijatnom, blagonaklonom maniru, kontroli\u0161u\u0107i svoj govor. Na Istoku, \u010dovjek koji ne mo\u017ee da kontroli\u0161e svoj govor, smatra se primitivnim.<\/p>\n<p>Odavno je primije\u0107eno da sti\u010demo osobine tog \u010dovjeka, o kome mislimo i govorimo, zato govore\u0107i o nekom lo\u0161e, kritikuju\u0107i ga, mi ispoljavamo u sebi negativne osobine te li\u010dnosti. Ako hvalimo, tada ispoljavamo sve dobro, \u0161to posjeduje ta li\u010dnost. Stoga, misliti o Bogu i govoriti o Njemu &#8211; je najlak\u0161i na\u010din da se steknu bo\u017eanski kvaliteti.<\/p>\n<p>Obratite pa\u017enju, da \u0161to su kod nas ve\u0107i egoizam, zavist, zloba, tim te\u017ee govorimo o nekome sa toplinom. \u0160to je grublji na\u0161 govor, manje smo harmoni\u010dni, zato surovije \u017eivotne lekcije primamo.<\/p>\n<p>Jedan od razloga \u0161to smo sada umorni i malo uspijevamo je \u0161to mnogo govorimo. Op\u0161irnost je znak praznih rije\u010di. Treba govoriti malo, tiho, strpljivo i blagorodno. Tako se mo\u017ee \u0161tedjeti vrijeme i energija. Va\u017eno je da nau\u010dite da kontroli\u0161ete svoj govor.<\/p>\n<p>Ne\u0161to smo izgovorili &#8211; i uvrijedili \u010dovjeka. A potom se opravdavamo: &#8220;Rekao sam to tek tako&#8230; nijesam \u017eelio da uvrijedim &#8230;&#8221;. Ovakav jezik treba promijeniti. U rije\u010dima mora biti sadr\u017eana su\u0161tina &#8211; takve rije\u010di su jake.<\/p>\n<p>\u200bRije\u010di imaju smisla ako su takti\u010dne i ispunjene ljubavlju prema drugima. A tada, koliko god &#8220;gorke&#8221; rije\u010di izgovarali, srce \u0107e ih sigurno prihvatiti. Te rije\u010di ne izgledaju gorke, one izgledaju ta\u010dne.<\/p>\n<p>U suprotnom, ako koristimo te\u0161ke rije\u010di, o\u0161trina se vidi u na\u0161em izgledu. Tada je drugima o\u010digledna na\u0161a gordost, i ljudi \u0107e se naljutiti na nas. Ali ako izgovaramo \u010dak i &#8220;gorke&#8221; rije\u010di sa ljubavlju, osje\u0107aj ljutnje se transformi\u0161e i ljudi osje\u0107aju na\u0161e saosje\u0107anje.<\/p>\n<p>O svemu treba govoriti ta\u010dno, ali sa ljubavlju. Bilo kakve rije\u010di da uputi majka djeci, zbog materinske ljubavi one se ne posmatraju kao stroge i gorke. Djeca osje\u0107aju: majka nas voli, ona nam \u017eeli dobro. Isto tako, bez obzira koliko direktnim rije\u010dima sve rekli, to druge ne boli, ako pri tome ispoljavamo milosr\u0111e. (izvor: bebamur.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>\u200bRije\u010di imaju smisla ako su takti\u010dne i ispunjene ljubavlju prema drugima<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-237536","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237536","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=237536"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237536\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=237536"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=237536"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=237536"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}