{"id":237411,"date":"2017-12-03T08:34:35","date_gmt":"2017-12-03T07:34:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=237411"},"modified":"2017-12-03T08:34:35","modified_gmt":"2017-12-03T07:34:35","slug":"spelta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/03\/spelta\/","title":{"rendered":"Spelta"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/spelta-e1512286459848.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/12\/spelta-300x225.jpg\" alt=\"spelta\" width=\"300\" height=\"225\" class=\"alignleft size-medium wp-image-237412\" \/><\/a>Spelta (Triticum aestivum ssp. spelta (L.) Thell) ili krupnik je vrsta p\u0161enice, koja se koristi u humanoj ishrani vekovima. Do prve polovine 20. veka je bila masovno kori\u0161\u0107ena, kada ukr\u0161tanja razli\u010ditih sorti i popularizacija \u017eitarica sa ve\u0107im prinosom, speltu stavljaju po strani toliko, da postaje zaboravljena. <\/p>\n<p>Me\u0111utim, bu\u0111enjem ekolo\u0161ke svesti savremenog \u010doveka, osamdesetih godina XX veka ona se vra\u0107a na sve liste preporu\u010denih namirnica za svakodnevnu upotrebu.<\/p>\n<p>Prednost spelte u odnosu na ostale \u017eitarice ogleda se u tome \u0161to je nutritivno bogata namirnica, a sa druge strane poljoprivredno nezahtevna u pogledu uzgajanja. Spelta ima vi\u0161e vrsta, i ona koja se danas koristi je nastala ukr\u0161tanjem sa mekom\/obi\u010dnom p\u0161enicom.<\/p>\n<p>Spelta je \u017eitarica \u010dije zrno ima debelu opnu, koja je bolje \u0161titi od insekata, od pesticida i drugih otrovnih materija pa je i vrlo pogodna za organski uzgoj. Gajenje spelte se ne razlikuje od gajenja obi\u010dne p\u0161enice, izuzev \u201eskromnije\u201d primene mineralnih \u0111ubriva i sredstava za za\u0161titu bilja. Zbog \u010dega je njeno gajenje rentabilnije od obi\u010dne p\u0161enice.<\/p>\n<p>Hranljivi sastojci<\/p>\n<p>U pogledu hemijskog sastava dominiraju belan\u010devine, esencijalne aminokiseline, masti, fitosteroli, dijetetska vlakna, minerali i vitamini.<\/p>\n<p>\u010cesto se mo\u017ee na\u0107i podatak u literaturi da svojim hemijskim sastavom obezbe\u0111uje sve potrebne hranljive sastojke za \u017eivot \u010doveka. Od aminokiselina u najve\u0107em procentu su prisutni leucin, metionin, fenilalanin i triptofan. Feni\u00adl\u00adalanin u\u010destvuje u sintezi dopamina, nora\u00addrena\u00adlina i adrenalina, \u0161to je bitno za funkciju \u010dove\u00adkovog organizma. Triptofan u\u010destvuje u sintezi serotonina, \u0161to opet ukazuje na lekovitost zrna spelte.<\/p>\n<p>Od vitamina najvi\u0161e sadr\u017ei vitamin B1, B2, niacin, kao i vitamin B12, a u pogledu minerala prednja\u010de magnezijum, fosfor, selen, cink. Ono \u0161to izdvaja speltu u pore\u0111enju sa drugim namirnicama jeste vezanost minerala za organski ugljenik, \u0161to doprinosi lak\u0161oj i kompletnoj apsorpciji u organizmu.<\/p>\n<p>Naro\u010dito je zanimljivo i to da su dijetetska vlakna spelte lako rastvorljiva u vodi, \u0161to omogu\u0107ava dobru resorpciju hranljivih materija u organizmu. Upravo zato i gluten iz spelte koji je rastvorljiv u vodi, i pri grejanju se razla\u017ee je lak\u0161e svarljiv u pore\u0111enju sa glutenom koji se nalazi u p\u0161enici koji obrazuje kuglice. Tako\u0111e, shodno tome da je biljna vrsta koja se prete\u017eno uzgaja organski, ne sadr\u017ei u sebi inhibitore enzima koji uti\u010du na varenje.<br \/>\nSpelta i zdravlje<\/p>\n<p>O lekovitom dejstvu spelte ima mnogo podataka u literaturi. Fokus nau\u010dne zajednice poslednjih decenija pored heljde, amaranta, kinoe, sirka, kamuta usmeren je i na speltu. Hranjive materije u spelti ne optere\u0107uju probavni sistem, organizam ih lako usvaja i brzo ulaze u krvotok. Na taj na\u010din \u0107elije organizma su optimalno ishranjene i sposobne za visoke u\u010dinke. Hleb od spelte i proizvodi od spelte se posebno preporu\u010duju sportistima.<\/p>\n<p>Svojim sastavom spelta mo\u017ee pozitivno uticati na podizanje imuniteta, uti\u010de na sni\u017eenje holesterola, odli\u010dan je izbor kod osoba koje imaju problem sa anemijom.<\/p>\n<p>U kineskoj tradicionalnoj medicini postoje podaci da je namirnica koja greje, ali i hidrira organizam, ja\u010da slezinu-pankreas.<\/p>\n<p>Preporu\u010duje se osobama koje su iscrpljene i malaksale, naro\u010dito usled problema sa digestivnim traktom (dijareja, konstipacija, gr\u010devi itd.).<br \/>\nNa tr\u017ei\u0161tu se mogu na\u0107i svi proizvodi od spelte, bra\u0161no meko, tvrdo, od celog zrna, testenina, griz, pekarski proizvodi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Spelta (Triticum aestivum ssp. spelta (L.) Thell) ili krupnik je vrsta p\u0161enice, koja se koristi u humanoj ishrani vekovima. Do prve polovine 20. veka je bila masovno kori\u0161\u0107ena, kada ukr\u0161tanja razli\u010ditih sorti i popularizacija \u017eitarica sa ve\u0107im prinosom, speltu stavljaju po strani toliko, da postaje zaboravljena. Me\u0111utim, bu\u0111enjem ekolo\u0161ke svesti savremenog \u010doveka, osamdesetih godina XX [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":237412,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-237411","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237411","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=237411"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237411\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/237412"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=237411"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=237411"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=237411"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}