{"id":237405,"date":"2017-12-03T06:00:16","date_gmt":"2017-12-03T05:00:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=237405"},"modified":"2017-12-03T00:38:01","modified_gmt":"2017-12-02T23:38:01","slug":"haska-pravda-nije-istinska-pravda-jednako-kao-sto-ta-pravda-nije-puna-istorijska-istina","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/03\/haska-pravda-nije-istinska-pravda-jednako-kao-sto-ta-pravda-nije-puna-istorijska-istina\/","title":{"rendered":"\u2018Ha\u0161ka pravda\u2019 nije \u2018istinska pravda\u2019, jednako kao \u0161to ta pravda nije puna istorijska istina"},"content":{"rendered":"

Razgovarala: Tatjana \u010cali\u0107<\/strong><\/p>\n

\"Husnija<\/a>Tre\u0107i dan nakon presude \u201cha\u0161koj \u0161estorki\u201d situacija u region se ne smiruje. Najve\u0107i dio hrvatskih politi\u010dara, medija i cjelokupne javnost u BiH i Hrvatskoj, presudu su do\u017eivjeli kao kolektivni teret, a ne kao presudu pojedincima, \u010dlanovi Odjela za branitelje i Domovinski rat Glavnoga vije\u0107a Hrvatskoga narodnoga sabora zahtjevaju reviziju, dok \u017ertve najavljuju tu\u017ebu protiv Hrvatske.<\/p>\n

O tome, kakve bi posljedice cjelokupna sitaucija mogla imati na BiH i region, jesmo li danas jo\u0161 dalje od pomirenja, te \u0161ta i kako nakon Ha\u0161kog tribunala, teme su o kojima smo razgovarali sa istaknutim istori\u010darem, profesorom dr. Husnijom Kamberovi\u0107em.<\/p>\n

Kako nam je rekao na po\u010detku razgovora, reakcije kojima svjedo\u010dimo inicirane su iz odre\u0111enih politi\u010dkih krugova, i sve \u0107e se smiriti za nekoliko dana.<\/p>\n

\u201cIstakao bih da ima puno Hrvata koji ovu presudu razumiju, do\u017eivljavaju je kao osudu onih koji su po\u010dinili zlo\u010dine, a ne osudu hrvatskog naroda u cjelini, to i jeste prava istina. Pogledajte, na primjer, stavove bosanskih franjevaca, ili \u010dak stavove koje iznosi najbli\u017ea rodica Jadranka Prli\u0107a pa i brojni drugi Hrvati i hrvatske udruge, ali se i u medijima akcenat uvijek stavlja na ove skupine koji negiraju presudu. No, mi imamo neku \u010dudnu situaciju kada nacionalne politi\u010dke elite kreiraju te nacionalne narative: sada hrvatska politi\u010dka elita name\u0107e taj narativ da je u pitanju osuda hrvatskog naroda, iako znamo da je to osuda Prli\u0107u i ostalima za po\u010dinjene zlo\u010dine u ratu. Neshvatljivo je da se taj zlo\u010din sada prebacuje na \u010ditav narod. Ali, zar to nije isti slu\u010daj kao kada srpska politi\u010dka elita Srbe, koji su u Drugom svjetskom ratu bili najva\u017eniji i najbrojniji dio antifa\u0161isti\u010dke koalicije, i bili najve\u0107e \u017ertve fa\u0161izma, sada poku\u0161ava iz pobjedni\u010dkog, antifa\u0161isti\u010dkog tabora prebaciti u pora\u017eeni, fa\u0161isti\u010dki tabor, kroz reviziju uloge \u010detni\u010dkog pokreta.<\/p>\n

Da li ste o\u010dekivali ovakvu presude, kako u slu\u010dju ha\u0161ke \u0161estorke, tako i vezano za Ratka Mladi\u0107a?<\/strong><\/p>\n

Nakon izricanja presuda najlak\u0161e je re\u0107i da me nije ni\u0161ta iznenadilo, ali, ipak, moram priznati da nisam bio siguran da li \u0107e se u drugostepenoj presudi \u201ePrili\u0107u i drugima\u201c potvrditi postojanje udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog poduhvata. Naravno, znao sam da postoje dokazi koji pokazuju u\u010de\u0161\u0107e Hrvatske u ratu u Bosni i Hercegovini, pogotovo su tu va\u017eni bili stenogrami iz Tu\u0111manova kabineta, ali sam pretpostavljao da je Hrvatska u me\u0111uvremenu ponudila neke nove informacije, pa \u010dak i da je lobirala, da se taj dio prvostepene presude izmijeni. O\u010dito se to nije desilo i Sud je, uglavnom, potvrdio gotovo sve navode iz ranije presude. Kao i ve\u0107inu ljudi, i mene je iznenadilo to \u0161to je Stari most u Mostaru ozna\u010den kao legitimni vojni cilj, jer bi po toj logici i ostalo kulturno naslje\u0111e u zonama ratnih operacija moglo biti okarakterizirano kao legitimni vojni cilj (napad na Dubrovnik, ru\u0161enje bolnica i sli\u010dno).<\/p>\n

Kada je u pitanju presuda Ratku Mladi\u0107u, moram priznati da me tu nije ni\u0161ta iznenadilo, osim \u0161to je te\u0161ko povjerovati da su neki ljudi vjerovali da \u0107e on biti optu\u017een i za zlo\u010din genocida u Prijedoru i drugih pet op\u0107ina (Fo\u010da, Vlasenica, Klju\u010d, Kotor Varo\u0161 i Sanski Most). No, Sud nije negirao zlo\u010dine u tim gradovima, ali ih nije ocijenio kao zlo\u010din genocida.<\/p>\n

Zbog \u010dega?<\/strong><\/p>\n

Mislim da je u pitanju \u010dinjenica da bi karakteriziranje tih zlo\u010dina kao zlo\u010din genocida, a zlo\u010dini u tim gradovima su se de\u0161avali na po\u010detku rata, zna\u010dilo osudu \u010ditave me\u0111unarodne zajednice, koja bi zbog toga morala odgovarati po Konvenciji o spre\u010davanju genocida. U pitanju su, dakle, po mom mi\u0161ljenju, interesi drugih, velikih sila, a ne interes \u017ertava u ratu u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de posljedica po Bosnu i Hercegovinu mislim da ova presuda \u201e\u0161estorki\u201c samo mo\u017ee biti upozorenje aktuelnim hrvatskim politi\u010dkim liderima u Bosni i Hercegovini da se vrate u realnost politi\u010dkog trenutka, ali je mo\u017eda ovo i poruka svim savremenim politi\u010dkim elitama u Bosni i Hercegovini koliko je va\u017eno da me\u0111usbno sara\u0111uju i da se oslobode nacionalne mitologije i ideja o velikim nacionalnim dr\u017eavama.<\/p>\n

Koliko je ova posljednja presuda Ha\u0161kog suda va\u017ena i zbog \u010dinjenice da je to jedina presuda u kojoj je, Sud utvrdio agresiju jedne dr\u017eave na drugu suverenu dr\u017eavu u ovom slu\u010daju Hrvatske, dok je Srbija iza\u0161la potpuno \u010dista. Kako to komentari\u0161ete?<\/strong><\/p>\n

O tome se sada puno pri\u010da. Trebat \u0107e detaljno pro\u010ditati \u010ditavu presudu i vidjeti da li je ba\u0161 tako i \u0161ta sve zna\u010di udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki poduhvat. Ali, mislim da je Srbija puno prije nego Hrvatska shvatila kakvu strategiju primijeniti ne samo pred Tribunalom, nego i kako se pona\u0161ati u ratu u vrijeme dok je taj rat trajao. Znate, kada su po\u010detkom rata do\u0161le snage UN u Jugoslaviju (\u201eplavi \u0161ljemovi\u201c), mnogi su vjerovali da su oni garancija da ne\u0107e biti rata, da su te snage tu da interveniraju ukoliko bi po\u010dele ratne operacije i sli\u010dno. Srbija i vrh JNA su odmah dali pristanak na razmje\u0161tanje tih snaga, jer su znali da one nemaju nikakve ovlasti, da samo slu\u017ee da se razmjeste izme\u0111u sukobljenih strana i sli\u010dno, jer je Jugoslavija imala to iskustvo, jugoslavenske trupe su ranije sudjelovale u sli\u010dnim operacija (na Sinaju i sli\u010dno). Ho\u0107u da ka\u017eem da je Srbija imala to iskustvo, koje je dobro koristila u ratu. Milo\u0161evi\u0107 je stalno isticao kako je njemu stalo do mira, on je naga\u0161avao da se ne sla\u017ee sa Karad\u017ei\u0107em, uspostavljao je blokadu na Drini (ali u stvarnosti ta blokada je bila fikcija, stalno dolazli dobrovoljci, oru\u017eje, municija), dokumentacija koja je iz Srbije do\u0161la u Hag je bila selektivna, nepotpuna, dijelovi zatamnjeni i sakriveni itd. S druge strane, Tu\u0111man je sve bilje\u017eio i sve je to kasnije okrenuto protiv Hrvatske. \u010cini mi se da je Hrvatska, i zbog svojih unutarnjih politi\u010dkih podjela tokom 2000-ih i zbog \u010dinjenice da je sama bila \u017ertva agresije iz Srbije po\u010detkom 1990-ih, bila naivna da zbog toga svi njeni potezi u ratu mogu imati samo odbranbeni karakter. Sada im se to osvetilo.<\/p>\n

No, ja mislim da nakon ovih sudskih presuda valja jo\u0161 intenzivnije krenuti u nau\u010dna istra\u017eivanja koja bi sa puno vi\u0161e nijansi, vode\u0107i ra\u010duna o specifi\u010dnostima svakog regiona, ocijenila u\u010de\u0161\u0107e Hrvatske u ratu: nije isto stanje kada se gleda iz perspektive Mostara ili Stoca, na primjer, i perspektive Biha\u0107a; nije isto stanje kada se gleda stanje 1993. i 1995. godine. Tu sada prestaje zada\u0107a Suda, koji se uvijek samo fokusira na pojedine slu\u010dajeve, a po\u010dinje posao histori\u010dara koji stvari moraju gledati iz druk\u010dije perspektive i u znatno \u0161irim okvirima.<\/p>\n

Isti je slu\u010daj sa ulogom Srbije. No, ne zaboravimo, da je pred Me\u0111unarodnim Sudom pravde Srbija ipak osu\u0111ena da nije dovoljno u\u010dinila da sprije\u010di zlo\u010din genocida u Srebenici, a to zna\u010di da je ona ipak imala utjecaj da to sprije\u010di i kazni po\u010dinitelje tog zlo\u010dina. Do revizije te presude, kao \u0161to znamo, nije nikada do\u0161lo.<\/p>\n

Da li su onda donekle u pravu oni koji ka\u017eu da je ha\u0161ka pravda djelimi\u010dno obojena politikom?<\/strong><\/p>\n

Bilo bi doista naivno vjerovati da je Sud posve nepristrasan i da je djelovao bez ikakvog politi\u010dkog utjecaja. Od zemalja u regiona mislim da je to Srbija shvatila puno prije nego Hrvatska i Bosna i Hercegovina. \u201eHa\u0161ka pravda\u201c nije \u201eistinska pravda\u201c, jednako kao \u0161to ta pravda nije puna historijska istina. Ali je \u201eha\u0161ka pravda\u201c stigla pojedince za koje je Sud utvrdio da su odgovorni za zlo\u010dine u ratu. Uvijek \u0107e, me\u0111utim, biti i onih koji izbjegnu kaznu u nekom trenutku. No, kao \u0161to znamo, ti zlo\u010dini ne zastarijevaju i oni koji su po\u010dinili zlo\u010dine u ratu mogu odgovarati i za 10 ili 30 godina. Oni ne mogu biti mirni, ne mogu mirno spavati i uvijek \u0107e morati imati osje\u0107aj da mogu biti uhva\u0107eni, optu\u017eeni i osu\u0111eni za zlo\u010dine. Zar Artukovi\u0107 nije osu\u0111en za zlo\u010dine 40 godina nakon \u0161to su zlo\u010dini po\u010dinjeni.<\/p>\n

Mo\u017ee li ova presuda uticati na budu\u0107e odnose u regionu, prije svega BiH i Hrvatske?<\/p>\n

Ova presuda \u0107e u po\u010detku dovesti do odre\u0111enih napetosti, ali je pomalo \u010dudno da iz Hrvatske reagiraju na na\u010din kao da je tu presudu donijela Bosna i Hercegovina i da iza nje stoje Bo\u0161njaci. U Hrvatskoj donose Deklaraciju kojom ne prihvataju presudu, kao da ih neko o tome ne\u0161to pita, a ja mislim da je to posve nepotrebno. Upravo takvo reagiranje iz Hrvatske mo\u017ee pogor\u0161ati odnose, a ne sama presuda, koja bi trebala relaksirati te odnose i otvoriti novu stranicu u odnosima. Samo je va\u017eno da se to politi\u010dki ne zloupotrebljava. Nadam se da \u0107e u Bosni i Hercegovini, posebno me\u0111u Bo\u0161njacima, biti dovoljno razboritosti da se ne nasjedne izazovu nekog likovanja i da se ne prave nikakve gluposti kakve su napravljene kada je podignuta tu\u017eba protiv Srbije. Ponavljam, mislim da je va\u017eno da se uvijek ima u vidu cjelina ratnih zbivanja, da se vodi ra\u010duna o nijansama i specifi\u010dnostima, da znamo i \u0161ta je bilo u Mostaru i \u0161ta u Biha\u0107u i Gora\u017edu i sli\u010dno.<\/p>\n

Pa iako, kako ka\u017eete Ha\u0161ka pravda\u201c nije \u201eistinska pravda\u201c, koliko su ove presude ipak va\u017ene za BiH i jesu li one ovdje ne\u0161to promijenile ili se isklju\u010divo koriste za sticanje politi\u010dkih poena?<\/p>\n

Te\u0161ko je na to precizno odgovoriti, ali vidimo da ovakve presude, uglavnom, izazivaju nove podjele u Bosni i Hercegovini, barem u prvim trenucima. Me\u0111utim, ja mislim da dugoro\u010dno te presude \u0107e imati pozitivne efekte, ali \u0107e one sigurno, kao i sve ostalo, imati i svoju politi\u010dku upotrebu. Na primjer, uvjeren sam da je ova presuda Prili\u0107u i ostalima, koja je fakti\u010dki osuda Herceg \u2013 Bosne, sna\u017ena poruka savremenih hrvatskim politi\u010darima u Bosni i Hercegovini koji ma\u0161taju o obnovi Herceg-Bosne i sanjaju stvaranje tre\u0107eg entiteta. S druge strane, to ne zna\u010di da ne treba otvoriti ozbiljne razgovore o polo\u017eaju Hrvata u BiH, njihovom osje\u0107aju ugro\u017eenosti i sli\u010dno. Politi\u010dari ne bi trebali ove presude upotrebljavati, nego iz njih izvu\u0107i pouku i na tim temeljima graditi politi\u010dke odnose u Bosni i Hercegovini i regionu.<\/p>\n

Svaka presuda izre\u010dena u Tribunalu izazivala je razli\u010dite interpretacije i duboke podjele u BiH i regionu. Ali ako se prisjetimo ni Njemci pedesetih godina presude Nirnber\u0161kog tribunala nisu smatrali objektivnim. Danas na to gledaju druga\u010dije. Da li mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e za 20-ak godine neke nove generacije i ovdje druga\u010dije razmi\u0161ljati?<\/strong><\/p>\n

Upravu ste kada su Nijemci u pitanju, i to iskustvo kazuje da se na isti na\u010din na koji su Nijemci natjerani da se suo\u010de sa zlo\u010dinima iz Drugog svjetskog rata, i na Balkanu mora izvr\u0161iti pritisak da se svi suo\u010de sa po\u010dinjenim zlo\u010dinima. S duge strane, uvijek \u0107e postojati pojedinici ili grupe koje to ne\u0107e prihvatiti i koji \u0107e uvijek \u010dekati pogodan politi\u010dki kontekst da to negiraju. Ma\u0111utim, va\u017eno je da se to suo\u010davanje sa zlo\u010dinima, suo\u010davanje sa istinom \u0161ta se de\u0161avalo u ratovima na prostoru Jugoslavije, na \u0161to objektivniji na\u010din uvede u kulturu sje\u0107anja naroda, u ud\u017ebenike, da se gradi osje\u0107aj razumijevanja za tu\u0111e \u017ertve i tako dalje. Pretpostavka za to je dijalog, saradnja u regionu i sli\u010dno.<\/p>\n

Me\u0111unarodni kazneni sud za biv\u0161u Jugoslaviju (ICTY) je danas, nakon 24 godine od osnivanja, zavr\u0161io s radom. \u0160ta dalje?<\/strong><\/p>\n

Ostaje naslje\u0111e tog suda, ostaju izre\u010dene presude i nevjerovatno velika gra\u0111a koja \u0107e za histori\u010dare biti nepresu\u0161ni izvor za istra\u017eivanje ratnih zbivanja. Ostaje i opomena nekim novim \u201eusijanim glavama\u201c da se rat i zlo\u010din ne isplati i da \u0107e to kad \u2013 tad biti ka\u017enjeno.<\/p>\n

Mitologija i nacionalizam su ve\u0107 dugo vladaju\u0107a paradigma kod nas, da li je i to jedan od bitnijih razloga \u0161to i danas mnogi gra\u0111ani BiH \u017eive u 90-tim?<\/strong><\/p>\n

Nacionalizam je klju\u010dni problem, a Dejtonski sporazum, koji je uspostavio mir, promovira upravo te etnonacionalne vrijednosti kao ne\u0161to \u0161to je dominantno i to nas stalno vra\u0107a u stanje kao da smo ponovo i 1990-im godinama. To otvara vrata daljim podjelama i ja\u010danju nacionalizma, pri \u010demu se suprotstavljanje takvoj paradigmi naj\u010de\u0161\u0107e karakterizira kao nacionalna izdaja. Zato je prevazila\u017eanje tih etninacionalnih podjela, \u0161to ne zna\u010di nu\u017eno i promjenu Dejtona, jer to sigurno nije mogu\u0107e, na\u010din da se ljudi okrenu sada\u0161njosti i budu\u0107nosti. Put za to vodi samo preko dijaloga i saradnje. Banja Luka, Sarajevo, Mostar, Tuzla i tako dalje moraju imati puno bolju saradnju nego do sada. Ne znam ta\u010dno, ali me zanima koliko je predstava Narodno pozori\u0161te iz Sarajeva izvelo u Banjoj Luci i obrnuto? Koliko je studenta iz Banje Luke upisalo doktorske studije u Sarajevu? Te podjele prosto moraju po\u010deti da nestaju, ali to ne podrazumijeva odricanje od identiteta niti nametanje nekih novih identiteta. To bi tek bilo pogubno!<\/p>\n

Nekako kada vidite svu tu mr\u017enju i podjele, sti\u010de se dojam da je nemogu\u0107e da su ovi isti ljudi \u017eivjeli u miru u jednoj dr\u017eavi, koju i danas mnogi nazvaju socijalisti\u010dkim rajem, ni previ\u0161e zatvorenom, ni previ\u0161e otvorenom, sa mo\u0107nom industrijom i proizvodnjom, zemlji u kojoj je vladalo bratstvo i jedinstvo\u2026<\/strong><\/p>\n

Da, tako izgleda. Ja sam \u010desto navodio stav njema\u010dkog histori\u010dara Holma Sundhaussena koji je u svojoj knjizi pokazao kako nisu u pravu oni koji misle da je u Jugoslaviji uvijek postojala represija, da nije funkcioniralo \u201ebratstvo i jedinstvo\u201c, odnosno da je to funkcioniralo samo zahvaljuju\u0107i pritisku i represivnim mjerama i sli\u010dno. Pa, zar je taj pritisak mogao trajati i davati rezultate du\u017ee od 40 godina? Mislim da je Jugoslavija bila dr\u017eavni okvir koji je omogu\u0107io afirmaciju naroda koji su u njoj \u017eivjeli, da je tu izgra\u0111ena sna\u017ena industrija i sli\u010dno, ali da to u jednom trenutku vi\u0161e nije bilo dovoljno da ta zemlja nastavi dalje \u017eivjeti. Na \u017ealost, politi\u010dke elite krajem 1980-ih i po\u010detkom 1990-ih nisu bile u stanju transformiratu tu zemlju, nisu bile dorase historijskom izazovu, \u201enasjele\u201c su na nacionalisti\u010dku retoriku koja je i sada aktuelna.<\/p>\n

Ali, mislim da nije sve tako crno: postoje i vrlo brojne skupine koje sara\u0111uju, zajedni\u010dki osmi\u0161ljavaju i realiziraju projekte, \u010dak zajedno pi\u0161u knjige, pa i knjige iz historije (da samo spomenem nedavno objavljenu knjigu Jugoslavija u istorijskoj perspektivi, koja je rezultat rada niza histori\u010dara iz svih postjugoslavenskih zemalja) i tako dalje. Dakle, ipak ima nade, samo je pitanje kada \u0107e (i da li \u0107e) te skupine postati dominantne.<\/p>\n

Izjavili ste kako bi bilo lo\u0161e kada bi zaboravili Jasenovac, Vukovar, Srebrenicu, ali da se na tome ne mo\u017ee graditi budu\u0107nost. Mo\u017eete li to pojasniti, i kako na kraju da iz stanja primirja, kona\u010dno zakora\u010dimo u stabilan mir?<\/strong><\/p>\n

Svi mi imamo pravo na bolju sada\u0161njost i bolju budu\u0107nost od ovoga \u0161to smo imali posljednjih dvadesetak godina, ali svi moramo na tome raditi. Ne smijemo zaboraviti pro\u0161lost, ali se od toga ne \u017eivi. No, problem je \u0161to Jasenovac, Vukovar, Srebrenica i duga mjesta stradanja ne slu\u017ee da se sjetimo \u017ertava, nego to postaju mjesta na kojima se politizira i na kojima se homogeniziraju nacionalne zajednice. Ja sam prije nekoliko godina \u017eelio inicirati odr\u017eavanje nau\u010dnog skupa o stradanjima u Jasenovcu, ali sam od toga odustao kada sam vidio kako se to politizira iz politi\u010dkih vrhova. Na primjer, u nauci se davno odustalo od toga da je u Jasenovcu ubijeno 700.000 ljudi, ali \u0107e politi\u010dari stalo nagla\u0161avati tu brojku, iako je to mit. Zar je ubiti 80.000 ili 100.000 ljudi malo? A me\u0111u tih blizu 100.000 ubijenih u Jasenovcu osim Srba (kojih je bilo najvi\u0161e) ima i drugih (Roma, Jevreja, Muslimana, Hrvata…). Ali, ono \u0161to je Desimir To\u0161i\u0107 nazvao \u201epogibeljomanija\u201c, va\u017ei i danas: preuveli\u010davanjem broja \u017ertava \u017eeli se u\u0107i u krug \u201evelikih naroda\u201c, a svi mi smo mali i bezna\u010dajni u globalnom svijetu da nam nije potrebno to \u201enapuhivanje\u201c broja \u017ertava.<\/p>\n

Dakle, i Jasenovac, i Vukovar, i Srebrenica su na\u0161a mjesta stradanja, sve te \u017ertve zaslu\u017euju da ih pamtimo i da ih po\u0161tujemo, a svi zlo\u010dinci zaslu\u017euju samo da ih svi mi preziremo.<\/p>\n

Buka<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kakve bi posljedice cjelokupna sitaucija mogla imati na BiH i region, jesmo li danas jo\u0161 dalje od pomirenja, te \u0161ta i kako nakon Ha\u0161kog tribunala, teme su o kojima smo razgovarali sa istaknutim istori\u010darem, profesorom dr Husnijom Kamberovi\u0107em<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":237407,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-237405","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237405","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=237405"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237405\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/237407"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=237405"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=237405"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=237405"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}