{"id":237306,"date":"2017-12-01T07:00:24","date_gmt":"2017-12-01T06:00:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=237306"},"modified":"2017-12-01T07:36:16","modified_gmt":"2017-12-01T06:36:16","slug":"trump-gaji-otvoreni-prijezir-prema-istini","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/12\/01\/trump-gaji-otvoreni-prijezir-prema-istini\/","title":{"rendered":"Trump gaji otvoreni prezir prema istini"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Hrvoje \u0160imi\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/Amy-Goodman.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-237307\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/Amy-Goodman-300x219.jpg\" alt=\"Amy Goodman\" width=\"300\" height=\"219\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/Amy-Goodman-300x219.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/Amy-Goodman-580x422.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/Amy-Goodman-450x328.jpg 450w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/Amy-Goodman-480x350.jpg 480w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/Amy-Goodman-235x171.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/Amy-Goodman-75x55.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/Amy-Goodman-350x255.jpg 350w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/Amy-Goodman-220x160.jpg 220w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/Amy-Goodman-90x65.jpg 90w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/11\/Amy-Goodman.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Ameri\u010dka izvr\u0161na politika radi na podrivanju op\u0107eprihva\u0107enih istina, po\u010dev\u0161i od konsenzusa da su klimatske promjene stvarne. Tako se odnosi i prema drugim pitanjima, bilo da je rije\u010d o poreznim reformama koje oboga\u0107uju njihove obitelj, \u010dlanove administracije i korporativni sektor ili zveckanju oru\u017ejem u slu\u010daju Sjeverne Koreje ili Irana predstavlja jedan od cjenjenijih primjera neovisnog i istra\u017eiva\u010dkog novinarstva u SAD-u. Osnovana kao klju\u010dni proizvod neprofitne organizacije, koja se financira isklju\u010divo od fondacijskih i \u010ditateljskih donacija, bez prihva\u0107anja oglasa, jednosatna emisija svaki se dan emitira na vi\u0161e od 1400 radijskih i televizijskih stanica diljem svijeta. Pokreta\u010dka snaga tog programa, Amy Goodman, jedna je od najnagra\u0111ivanijih novinarki, publicistkinja i aktivistkinja u SAD-u, koja se vi\u0161e od tri desetlje\u0107a bori za socijalnu pravdu u toj zemlji. Iz tjedna u tjedan Goodman i njena novinarska ekipa putem kabelske televizije, internetskog portala i radijskog programa milijunima ljudi koji ih aktivno gledaju i slu\u0161aju otvaraju teme o kojima se dobrim dijelom ne pri\u010da u komercijalnom medijskom sektoru, bilo da je rije\u010d o ameri\u010dkom militarizmu i posljedi\u010dnim ratnim zlo\u010dinima, aktivisti\u010dkim pokretima, nadzoru dr\u017eave ili utjecaju predatorskog kapitalizma na uzurpaciju javnih politika. Tako poti\u010du rasprave o alternativnim politi\u010dkim i ekonomskim sustavima te obrani demokracije od sveprisutnog korporativnog utjecaja. Amy Goodman je pro\u0161li vikend, na poziv njema\u010dke politi\u010dke fondacije Rosa Luxemburg, u Berlinu odr\u017eala govor o aktualnoj politi\u010dkoj situaciji u SAD-u, medijima i otporu Trumpovoj administraciji. Tim je povodom nastao i ovaj razgovor.<\/p>\n<p><strong>Je li aktualno razdoblje potpune relativizacije istine iz samog vrha ameri\u010dke politike dodatno ote\u017ealo rad kriti\u010dkom novinarstvu?<\/strong><\/p>\n<p>Na\u0161 se posao nije promijenio. Uostalom, Trump se koristi argumentima \u2018la\u017enih vijesti\u2019, dok su drugi predsjednici nastojali skriti svoja nedjela na druge na\u010dine. George Bush je, sjetit \u0107ete se, spominjao \u2018oru\u017eje masovnog uni\u0161tenja\u2019. \u0160to se nas ti\u010de, mi nastavljamo kopati i inzistirati na istini.<\/p>\n<p><strong>Na koji na\u010din u praksi funkcionira paradigma \u2018la\u017enih vijesti\u2019?<\/strong><\/p>\n<p>Ono \u0161to Trump naziva \u2018la\u017enim vijestima\u2019 istinite su informacije koje su kriti\u010dne prema njemu. Zadnji u nizu primjera je reakcija na brojne otkrivene slu\u010dajeve u kojima su poznate osobe seksualno napastovale niz \u017eena. Trump selektivno napada politi\u010dku opoziciju i nenaklonjene javne osobe, optu\u017euju\u0107i pritom za la\u017e, uz prijetnje tu\u017ebama, brojne \u017eene koje su ga optu\u017eile za sli\u010dne seksualne delikte. Sam Trump je, uostalom, priznao da je seksualno napastovao \u017eene za vrijeme predsjedni\u010dke kampanje. U njegovoj eri, u kojoj se razotkrivaju razni u\u017easi, bilo da je rije\u010d o seksizmu ili mr\u017enji prema manjinama, klju\u010dno pitanje koje se name\u0107e jest ho\u0107e li i kad sam predsjednik odgovarati za sve \u0161to je rekao i u\u010dinio. Trump se pritom razlikuje od prethodnika zato \u0161to je otvorio \u017edrijelo mr\u017enje u Americi. Nevjerojatno je da 2017. govorimo o mladim, bijelim ljudima koji s bakljama mar\u0161iraju po studentskim kampovima. Zastra\u0161uju\u0107e je pritom \u0161to se osje\u0107aju sigurnima pa ne nose kukuljice i umjesto toga pokazuju lica.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Kriti\u010dna masa nezadovoljnih postoji na svim razinama<\/strong><\/span><\/p>\n<p><strong>U kojoj mjeri je takav diskurs uvjetovao sve ve\u0107i zazor prema aktualnoj izvr\u0161noj politici?<\/strong><\/p>\n<p>Kriti\u010dna masa nezadovoljnih ljudi ve\u0107 je uspostavljena na svim razinama. Rije\u010d je o razdoblju u kojem centar ameri\u010dke politike gaji otvoreni prijezir prema istini. Upravo sam do\u0161la s UN-ovog samita o klimatskim promjenama. Koliko \u010desto se mo\u017ee vidjeti mar\u0161 tisu\u0107a ljudi za znanost u glavnom gradu SAD-a, \u010dija je glavna poruka da su \u2018\u010dinjenice bitne\u2019? Aktualna izvr\u0161na politika radi na podrivanju op\u0107eprihva\u0107enih istina, po\u010dev\u0161i od konsenzusa u znanstvenoj zajednici da su klimatske promjene stvarne i da ih uzrokuje ljudska vrsta. Tako se odnose i prema drugim pitanjima, bilo da je rije\u010d o poreznim reformama koje oboga\u0107uju njihove obitelji, \u010dlanove administracije i korporativni sektor, a dodatno osiroma\u0161uju ostatak stanovni\u0161tva. Sli\u010dno je sa zveckanjem oru\u017ejem u slu\u010daju Sjeverne Koreje ili Irana. Svaki dan je ne\u0161to drugo, a na nama je da vr\u0161imo pritisak u svakom pojedinom slu\u010daju i da razotkrivamo takvu politiku, ba\u0161 kao u slu\u010daju Georgea Busha i nepostoje\u0107eg oru\u017eja masovnog uni\u0161tenja.<\/p>\n<p><strong>Koliko medijsko pra\u0107enje Trumpovih svakodnevnih eskapada na dru\u0161tvenim mre\u017eama poma\u017ee u odvra\u0107anju javnosti od provo\u0111enja politika u interesu korporativnog sektora, nau\u0161trb javnog interesa?<\/strong><\/p>\n<p>Mislim da treba iscrpno prenositi njegove rije\u010di, jer su va\u017ene. Koliko god se \u010dinili kaoti\u010dnima, Trumpovi rasisti\u010dki, mizogini i antiislamski ispadi govore o njegovoj politici. Kad opetovano napada \u017eene ili muslimane, klju\u010dno je o tome izvje\u0161tavati i sprije\u010diti da javnost otupi od mr\u017enje koju sustavno \u0161iri. U pravu ste kad ka\u017eete da u isto vrijeme Trumpova administracija mijenja zakone o za\u0161titi okoli\u0161a i gra\u0111ana te regulaciji financijskog sektora koji su se donosili posljednjih nekoliko desetlje\u0107a. Korporativni mediji isti\u010du da nije donio nijedan va\u017eniji zakon, \u0161to je istina, ali takvo izvje\u0161tavanje zanemaruje drugu stranu pri\u010de. Na \u010delo Agencije za za\u0161titu okoli\u0161a stavio je Scotta Pruitta, koji je kao dr\u017eavni odvjetnik tu\u017eio tu istu agenciju 14 puta i zapravo je \u017eeli uni\u0161titi. Pruitt na novoj poziciji zastupa fosilnu industriju, ukidaju\u0107i regulacije za za\u0161titu okoli\u0161a brzinom kakva nikad nije vi\u0111ena u ovoj zemlji. Da, nekad se \u010dini da je ovo ludilo dimna zavjesa, ali je izrazito va\u017eno svakodnevno secirati svaki aspekt te mr\u017enje.<\/p>\n<p><strong>Je li, po vama, realan ili barem mogu\u0107 opoziv predsjednika Trumpa?<\/strong><\/p>\n<p>Da. Te\u0161ko je, me\u0111utim, re\u0107i \u0161to bi moglo uzrokovati njegovu ostavku, jer se razvija mnogo povoda za takvo ne\u0161to. Sve je mogu\u0107e u ovom trenutku.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><span style=\"text-decoration: underline;\"><strong>Medije trebamo vratiti zajednici<\/strong><\/span><\/p>\n<p><strong>Zanimljiva je situacija s medijskim mainstreamom, korporativnim sektorom koji neuobi\u010dajeno o\u0161tro nastupa prema Trumpu. Koji su, po vama, razlozi za takve napise?<\/strong><\/p>\n<p>Razlog je prvenstveno u tome \u0161to ih Trump osobno ozna\u010dava kao neprijatelje ameri\u010dkog naroda, pa mu oni uzvra\u0107aju, koriste\u0107i pritom teze koje Democracy Now! zastupa od po\u010detka emitiranja: da su mediji od presudnog zna\u010daja za opstanak demokracije. \u010cudna je Trumpova strategija. Da ih ne napada, boljih prijatelja od njih ne bi imao. Mediji naime i dalje ne nasr\u0107u na predsjednika kad je rije\u010d o ratnim kampanjama i klimatskim promjenama. Kad su bombardirali Siriju i Afganistan, \u010dak su i \u2018progresivne\u2019 televizijske mre\u017ee spominjale \u2018prekrasne prizore\u2019 ameri\u010dkog oru\u017eja na djelu, ba\u0161 kao \u0161to su sudjelovali u propagiranju la\u017ene Bushove pri\u010de o postojanju oru\u017eja za masovno uni\u0161tenje u Iraku. U SAD-u nemamo re\u017eimskih medija, ali da ih imamo, po \u010demu bi u ovom kontekstu bili druga\u010diji od korporativnih medija? Medijska srednja struja uvezana je s proizvo\u0111a\u010dima oru\u017eja koji profitiraju od rata, korporacijama koje zara\u0111uju od uzroka klimatskih promjena, raznim osiguravateljskim dru\u0161tvima i drugim sektorima koji usmjeravaju medijski diskurs i na\u010din na koji se obra\u0111uju odre\u0111ene teme. S druge strane, tu su mali, neovisni mediji koji su zahvaljuju\u0107i internetu dobili enorman doseg \u010ditatelja i gledatelja, \u0161to je od presudnog zna\u010daja za naredne borbe.<\/p>\n<p><strong>Kako komentirate aktualnu istragu o navodnom ruskom uplitanju u ameri\u010dke izbore?<\/strong><\/p>\n<p>Nemam nikakve dvojbe da je Rusija poku\u0161ala utjecati na ameri\u010dke izbore, kao \u0161to ne sumnjam da se SAD desetlje\u0107ima uspje\u0161no uplitao u izbore drugih dr\u017eava. Kad se demokratski izabrani lider Salvador Allende ubio 11. rujna 1973. godine u \u010cileu, otpo\u010delo je 17-godi\u0161nje razdoblje brutalnog re\u017eima Augusta Pinocheta. Te je procese podr\u017eala i poticala ameri\u010dka administracija Richarda Nixona. Henry Kissinger, savjetnik Nixona, kasnije i drugih republikanskih i demokratskih vlada, bio je na licu mjesta, podrivaju\u0107i izborne procese. To je rezultirao smr\u0107u vi\u0161e tisu\u0107a \u010cileanaca. Amerika to \u010dini jako \u010desto, kao \u0161to u dana\u0161njem cyber prostoru brojne zemlje ula\u017eu velike napore, poku\u0161avaju\u0107i utjecati na politi\u010dke procese u drugim dr\u017eavama.<\/p>\n<p><strong>Je li trenutno netipi\u010dno stanje s ameri\u010dkom politikom i prilika za nove, progresivnije ideje, koje bi primjerice dovodile u pitanje i ne\u0161to \u0161to se u SAD-u smatra neupitnim, poput naravi kapitalizma?<\/strong><\/p>\n<p>Da, mogu\u0107e je. Vjerujem da su ovi izbori doveli do toga, ne samo Trumpov trijumf. Popularnost Bernieja Sandersa je od izrazite va\u017enosti. Iako su u Demokratskoj stranci koristili prljave trikove kako bi ga onemogu\u0107ili da se po\u0161teno natje\u010de za kandidata na predsjedni\u010dkim izborima, paralelno s otporom i pritiscima korporativnog i financijskog sektora, nevjerojatan je razmjer popularnosti koju je dobio samoprozvani demokratski socijalist, \u010dovjek koji desetlje\u0107ima dosljedno propagira iste politike u saveznoj dr\u017eavi Vermont. On je u Americi pokrenuo ne\u0161to \u0161to se ne mo\u017ee potisnuti. Brojne procjene govore da bi Sanders pobijedio Trumpa. Nemali broj Sandersovih podr\u017eavatelja na kraju je dao glas Trumpu, ne zbog toga \u0161to su rasisti, fa\u0161isti ili supremacisti, ve\u0107 zato \u0161to su prestali vjerovati da establi\u0161ment radi u njihovom interesu. Rije\u010d je o rastu\u0107em broju ljudi bez posla i \u017eivotne perspektive ili onih s bijednim nadnicama, marginaliziranom sloju dru\u0161tva bez nade i budu\u0107nosti za obitelji. Umjesto onima koje smatraju krivcima za svoje stanje, okrenuli su se celebrityju s TV ekrana.<\/p>\n<p><strong>Koja je perspektiva neovisnih medija u takvom kontekstu?<\/strong><\/p>\n<p>Ljudi se ujedinjuju oko imigrantskih prava, klimatskih promjena, mirovnih inicijativa, rastu\u0107e ekonomske nejednakosti, LGBT prava. Doista mislim da oni koji brinu za dru\u0161tvenu pravdu i sudbinu planeta nisu manjina ni tiha ve\u0107ina, ve\u0107 uti\u0161ana ve\u0107ina koja nailazi na \u0161utnju korporativnih medija. \u0160tovi\u0161e, uti\u0161avaju ih na razne na\u010dine. Zbog toga trebamo vratiti medije zajednici. Poznati su stavovi osoblja iz korporativnih medija, koje neki zovu i novinarima; oni dominantno predstavljaju interese superbogatog establi\u0161menta. Neovisni mediji, suprotno tome, predstavljaju interese ve\u0107ine i iskreno smatram da je ovo vrijeme za takve medije, ali ne samo za njih, ve\u0107 i prilika da potpuno razli\u010diti dru\u0161tveni pokreti, koje je Trump ujedinio, u\u0111u u borbu za zajedni\u010dko dobro. Na neovisnim medijima je da pro\u0161ire i ujedine glasove tih ljudi i njihovih ideja.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/amy-goodman-trump-gaji-otvoreni-prijezir-prema-istini\">Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Amy Goodman: Ljudi se ujedinjuju oko imigrantskih prava, klimatskih promjena, mirovnih inicijativa<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":237307,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-237306","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237306","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=237306"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237306\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/237307"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=237306"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=237306"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=237306"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}