{"id":237258,"date":"2017-11-30T09:26:41","date_gmt":"2017-11-30T08:26:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=237258"},"modified":"2017-11-30T09:29:36","modified_gmt":"2017-11-30T08:29:36","slug":"sok-i-nevjerica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/11\/30\/sok-i-nevjerica\/","title":{"rendered":"\u0160ok i nevjerica"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Nikola Bajto<\/strong><\/p>\n

\"Tudjman-Susak\"<\/a>Pravomo\u0107na presuda hercegbosanskoj \u0161estorki, koju je u srijedu ujutro, prekinut samoubila\u010dkim \u010dinom osu\u0111enog Slobodana Praljka, pro\u010ditao predsjednik petero\u010dlanog \u017dalbenog vije\u0107a i samog Haa\u0161kog tribunala, malte\u0161ki sudac Carmel Agius, potvrdila je sve najte\u017ee kvalifikacije iz prvostupanjske presude Raspravnog vije\u0107a, koje se odnose na odgovornost politi\u010dkog i vojnog vrha Hrvatske za mnogobrojne ratne zlo\u010dine po\u010dinjene tokom hrvatsko-bo\u0161nja\u010dkog sukoba u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

\u017dalbeno vije\u0107e potvrdilo je zaklju\u010dak Raspravnog vije\u0107a da je politi\u010dki cilj Franje Tu\u0111mana i drugih bio formirati hrvatski entitet u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i podijeliti BiH izme\u0111u Hrvatske i Srbije, da je zbog ostvarenja tog cilja formiran udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki pothvat \u010diji su \u010dlanovi bili ljudi iz politi\u010dkog i vojnog vrha Hrvatske i Herceg-Bosne, da je njihov zlo\u010dina\u010dki cilj bilo uspostavljanje hrvatske dominacije putem etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja muslimanskog stanovni\u0161tva, da je taj cilj proveden upotrebom politi\u010dkog i vojnog aparata Herceg-Bosne te uz direktnu intervenciju Hrvatske vojske, da je zbog toga, kao i zbog postojanja op\u0107e kontrole Hrvatske nad Hrvatskim vije\u0107em obrane (HVO) i vlastima Herceg-Bosne, hrvatsko-bo\u0161nja\u010dki sukob imao me\u0111unarodni karakter. Drugim rije\u010dima, da je Hrvatska bila agresor u BiH.<\/p>\n

Iako su pojedini elementi \u017ealbi \u0161estorice optu\u017eenika usvojeni, poput ukidanja krivnje za posljedice ru\u0161enja Starog mosta u Mostaru ili razaranja \u010detiriju sela u op\u0107ini Gornji Vakuf, Agiusovo \u017dalbeno vije\u0107e odbacilo je ama ba\u0161 svaku \u017ealbu usmjerenu na temeljne zaklju\u010dke prvostupanjske presude i potvrdilo izre\u010dene zatvorske kazne sudionicima udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata, nekada\u0161njim politi\u010dkim i vojnim vo\u0111ama Herceg-Bosne Jadranku Prli\u0107u (25 godina), Brunu Stoji\u0107u (20 godina), Slobodanu Praljku (20 godina), Milivoju Petkovi\u0107u (20 godina), Valentinu \u0106ori\u0107u (16 godina) i Berislavu Pu\u0161i\u0107u (10 godina). \u017dalbeno vije\u0107e odbilo je \u017ealbe optu\u017eenih u pogledu obima, cilja i klju\u010dnih sudionika udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata, potvrdiv\u0161i time navode optu\u017enice prihva\u0107ene u prvostupanjskoj presudi, po kojoj su me\u0111u glavnim sudionicima, uz pokojnog predsjednika Hrvatske zajednice (kasnije Republike) Herceg-Bosne Matu Bobana, bili jo\u0161 i tada\u0161nji hrvatski predsjednik Franjo Tu\u0111man, hrvatski ministar obrane Gojko \u0160u\u0161ak i na\u010delnik Glavnog sto\u017eera Hrvatske vojske Janko Bobetko. Imena te trojica najvi\u0161ih hrvatskih politi\u010dkih i vojnih du\u017enosnika bila su, \u0161tovi\u0161e, navedena na prvim mjestima liste sudionika zlo\u010dina\u010dkog pothvata, pri \u010demu je Franjo Tu\u0111man imao vode\u0107u ulogu u kreiranju i nametanju hrvatske ratne politike provo\u0111ene u BiH; bio je, u kriminalnom smislu, i mozak i \u0161ef te zlo\u010dina\u010dke bande.<\/p>\n

Da je podjela BiH izme\u0111u Hrvatske i Srbije bila politi\u010dki cilj Franje Tu\u0111mana, izrijekom stoji u sada potvr\u0111enoj prvostupanjskoj presudi, koja je pobrojala njegova u\u010destala pozivanja na potrebu uspostavljanja granica Banovine Hrvatske, kojom je Tu\u0111man do te mjere bio opsjednut da je u tada\u0161njim razgovorima s vodstvom Herceg-Bosne \u010desto nagla\u0161avao da je Banovina s razlogom spomenuta u preambuli hrvatskog ustava.<\/p>\n

\u2018Vije\u0107e zaklju\u010duje da je krajnji cilj rukovodstva HZ(R) HB i Franje Tu\u0111mana tokom perioda na koji se odnosi Optu\u017enica bilo uspostavljanje hrvatskog entiteta dijelom u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine, kako bi se omogu\u0107ilo ujedinjenje hrvatskog naroda. Taj hrvatski entitet u BiH trebao je da se u slu\u010daju eventualnog raspada BiH direktno pripoji Hrvatskoj ili, u protivnom, da egzistira kao nezavisna dr\u017eava unutar BiH, \u010dvrsto povezana s Hrvatskom\u2019, stajalo je u prvostupanjskoj presudi. Da bi se taj politi\u010dki cilj ostvario, bilo je neophodno promijeniti nacionalni sastav stanovni\u0161tva na teritorijima za koje se tvrdilo da pripadaju Herceg-Bosni, zbog \u010dega je najkasnije sredinom sije\u010dnja 1993. godine uspostavljen udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki poduhvat. Tu pravnu formulaciju \u017dalbeno vije\u0107e izmijenilo je jedino u pogledu trajanja pothvata, \u010diji je po\u010detak u odnosnu na po\u010dinjene zlo\u010dine premjestilo sa sije\u010dnja na lipanj 1993. godine. Kako bi ostvarili cilj etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja, stajalo je dalje u prvostupanjskoj presudi, \u010dlanovi udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata poslu\u017eili su se politi\u010dkim i vojnim aparatom Herceg-Bosne i HVO-a, ali i direktnom intervencijom Hrvatske vojske. \u017dalbeno vije\u0107e potvrdilo je zaklju\u010dak Raspravnog vije\u0107a o postojanju me\u0111unarodnog sukoba, pa \u010dak i pro\u0161irilo njegov vremenski i geografski doseg.<\/p>\n

Da je Hrvatska bila agresor u BiH, odnosno da je hrvatsko-bo\u0161nja\u010dki sukob imao karakter me\u0111unarodnog sukoba, Raspravno vije\u0107e zaklju\u010dilo je ve\u0107 zbog \u010dinjenice da su snage Hrvatske vojske u vi\u0161e prilika bile prisutne na podru\u010dju BiH i sudjelovale u borbama, \u0161to je predstavljalo direktnu intervenciju Hrvatske u ratu u susjednoj zemlji. Osim toga, Raspravno vije\u0107e je utvrdilo da je Hrvatska imala op\u0107u kontrolu nad HVO-om i vlastima Herceg-Bosne, koja se iskazivala na vi\u0161e na\u010dina. Hrvatska je imenovala i razrje\u0161avala generale i visoko rukovodstvo HVO-a te slala oficire HV-a iz Zagreba u sastav HVO-a, me\u0111u kojima su bila i trojica zapovjednika Glavnog sto\u017eera HVO-a, optu\u017eenici Milivoj Petkovi\u0107 i Slobodan Praljak te \u017darko Tole, koji su dakle istovremeno bili i oficiri Hrvatske vojske. Nadalje, Raspravno vije\u0107e je utvrdilo da je postojalo zdru\u017eeno rukovo\u0111enje HV-a i HVO-a vojnim operacijama, da su zapovjednici HV-a izdavali nare\u0111enja zapovjednicima HVO-a, da je HVO dostavljao izvje\u0161taje hrvatskim vlastima, da je postojala logisti\u010dka podr\u0161ka iz Hrvatske putem financiranja, slanja oru\u017eja i opreme te pomo\u0107i u obuci. Ta op\u0107a kontrola Hrvatske nad HVO-om i vlastima Herceg-Bosne imala je i politi\u010dke aspekte do te mjere da su Franjo Tu\u0111man, Gojko \u0160u\u0161ak pa i Mate Grani\u0107 imali odlu\u010duju\u0107i utjecaj prilikom dono\u0161enja odluka o politi\u010dkim strukturama Herceg-Bosne i postavljanjima njenih vode\u0107ih ljudi, od ministara i \u010dlanova parlamenta do samog Mate Bobana kojeg je Tu\u0111man na koncu smijenio s \u010dela Herceg-Bosne zbog pritiska SAD-a.<\/p>\n

Uo\u010di dono\u0161enja presude vladala je velika neizvjesnost oko toga ho\u0107e li se kvalifikacije o udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom pothvatu i agresiji Hrvatske u BiH odr\u017eati, tim vi\u0161e \u0161to je u nekoliko ranijih presuda Haa\u0161kog tribunala, u predmetima protiv na\u010delnika general\u0161taba Vojske Jugoslavije Mom\u010dila Peri\u0161i\u0107a, funkcionara Dr\u017eavne bezbednosti Srbije Jovice Stani\u0161i\u0107a i Franka Simatovi\u0107a, ratnog vo\u0111e bosanskih Srba Radovana Karad\u017ei\u0107a i, najnovije, generala Ratka Mladi\u0107a, otpala direktna odgovornost politi\u010dko-vojnog vrha Srbije za zlo\u010dine Vojske Republike Srpske ili su Slobodan Milo\u0161evi\u0107 i drugi ljudi iz njegovog okru\u017eenja u Srbiji bili brisani s liste sudionika udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata na podru\u010dju BiH. Do toga je do\u0161lo iako je bilo utvr\u0111eno da je Srbija dr\u017eala na pla\u0107i niz oficira i pru\u017eala financijsku i logisti\u010dku podr\u0161ku Vojsci Republike Srpske (VRS), jednako kao i Hrvatska HVO-u, no postojalo je nekoliko bitnih razlika. U tim je presudama utvr\u0111eno da Peri\u0161i\u0107, na primjer, nije imao kontrolu nad vojnicima u BiH, koji su potpali pod komandu Mladi\u0107evog VRS-a i da je pomo\u0107 koju je pru\u017eao bila previ\u0161e udaljena od relevantnih zlo\u010dina glavnih po\u010dinitelja da bi on snosio odgovornost za njih, drugim rije\u010dima da nije bila specifi\u010dno usmjerena na po\u010dinjenje zlo\u010dina nego na pomaganje op\u0107ih ratnih napora. Glavna je razlika dakle u direktnom sudjelovanju Hrvatske vojske u ratu u BiH i op\u0107oj kontroli koju su Tu\u0111man, \u0160u\u0161ak i Bobetko imali nad politi\u010dkim i vojnim strukturama Herceg-Bosne. Transkripti Tu\u0111manovih sastanaka s politi\u010dkim i vojnim vodstvom Herceg-Bosne, na kojima on kadrovira i postavlja specifi\u010dne vojne ciljeve kao \u0161to su Bugojno ili Gornji Vakuf, napominju\u0107i da se tu radi o budu\u0107im granicama Hrvatske, zorno su svjedo\u010danstvo razine vlasti koju je imao nad Herceg-Bosnom.<\/p>\n

Franjo Tu\u0111man, pokazuju ti zapisi, bio je protivnik ideje o Hrvatskoj do Drine, jer mu je bila odbojna zamisao o hrvatskoj dr\u017eavi s po dva milijuna Srba i muslimanskih Bo\u0161njaka, i tra\u017eio je uspostavu etni\u010dki homogenog hrvatskog prostora u granicama nekada\u0161nje Banovine Hrvatske, pritom ponavljaju\u0107i svoju staru tezu da u zlu etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja ima i nekih dobrih posljedica. \u017dalbeno vije\u0107e je listu zlo\u010dina po\u010dinjenih s ciljem etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja tog teritorija ne\u0161to skratilo u odnosu na nalaze prvostupanjske presude, ali ne toliko da bi se umanjio zaklju\u010dak o njihovoj sistemati\u010dnosti i provo\u0111enju prema istom obrascu.<\/p>\n

Ta lista uklju\u010duje zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti, te\u0161ke povrede \u017denevskih konvencija te zakona i obi\u010daja ratovanja, kao \u0161to su progoni na politi\u010dkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, ubojstva, silovanja, deportacije, prisilna premje\u0161tanja, zatvaranja, uni\u0161tavanje imovine \u0161irokih razmjera, okrutno postupanje, protupravni fizi\u010dki rad, bezobzirno razaranje i pusto\u0161enje gradova, naselja ili sela. Rije\u010d je o zlo\u010dinima koji su po\u010dinjeni nakon \u0161to je HVO stekao kontrolu nad op\u0107inama na podru\u010dju Herceg-Bosne, kao \u0161to su Prozor, \u010capljina, Stolac, Ljubu\u0161ki, Vare\u0161 i druge, gdje su hap\u0161eni, zatvarani i maltretirani vojnici Armije BiH i muslimanski mu\u0161karci, gdje su masovno hap\u0161ene \u017eene, djeca i starci te nakon nerijetkog premla\u0107ivanja, silovanja i ponekih ubojstava protjerivani izvan teritorija Herceg-Bosne, gdje su plja\u010dkane i uni\u0161tavane njihove ku\u0107e i stanovi. Obrazac je najjasnije pokazan u samom Mostaru. HVO je masovno hapsio Muslimane iz zapadnog Mostara i odvajao mu\u0161karce od \u017eena, djece i staraca, zatvaraju\u0107i i maltretiraju\u0107i i jedne i druge u te\u0161kim uvjetima u pretrpanim zato\u010deni\u010dkim centrima i logorima. \u010citave obitelji delo\u017eirane su i protjerane u isto\u010dni Mostar, koji je HVO od srpnja 1993. do travnja 1994. dr\u017eao pod opsadom, granatiraju\u0107i i ga\u0111aju\u0107i iz snajpera ne samo njegove stanovnike, nego i pripadnike me\u0111unarodnih organizacija, te onemogu\u0107uju\u0107i dostavu humanitarne pomo\u0107i. Sve to, uklju\u010duju\u0107i i \u010dinjenicu da je stanovni\u0161tvo isto\u010dnog Mostara bilo prisiljeno \u017eivjeti u izuzetno te\u0161kim uvjetima, bez hrane, vode, struje i adekvatne njege, potvrdilo je, odbijaju\u0107i konkretne \u017ealbe optu\u017eene \u0161estorke, i Agiusovo \u017dalbeno vije\u0107e.<\/p>\n

Iza tog zlo\u010dina\u010dkog pothvata ostale su tisu\u0107e \u017ertava za koje u dana\u0161njoj slu\u017ebenoj Hrvatskoj nema nimalo suosje\u0107anja, za razliku od solidarnosti koja se iskazuje osu\u0111enim zlo\u010dincima. Mjesecima uo\u010di izricanja pravomo\u0107ne presude trajalo je prepariranje hrvatske javnosti za negiranje i neprihva\u0107anje presude, u slu\u010daju da njome budu potvr\u0111eni zaklju\u010dci Raspravnog vije\u0107a. U posljednjih nekoliko tjedana promovirane su knjige HDZ-ovog te\u0161ka\u0161a Vladimira \u0160eksa, ustavnog suca Mate Arlovi\u0107a i samog optu\u017eenika Jadranka Prli\u0107a, kao i knjiga o generalu Praljku, iz kojih je crpljena argumentacija za poricanje njihove odgovornosti, ali prije svega odgovornosti Tu\u0111mana i Hrvatske. Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 uputila je Praljku poruku podr\u0161ke, a jo\u0161 u rujnu je ustvrdila da \u0107e Haa\u0161ki tribunal izgubiti kredibilitet ako se potvrdi prvostupanjska presuda. I\u0161\u010dekuju\u0107i presudu vode\u0107i hrvatski mediji objavljivali su komentare \u2018upu\u0107enih\u2019 stru\u010dnjaka i svjedoka te vlastite analize po kojima se, bude li pravde, u pravomo\u0107noj presudi nipo\u0161to ne bi smjela odr\u017eati nijedna od politi\u010dki najte\u017eih kvalifikacija.<\/p>\n

Unato\u010d duga\u010dkom popisu utvr\u0111enih zlo\u010dina, brojnim dokazima o Tu\u0111manovoj ulozi i samoj prvostupanjskoj presudi, hrvatsku se javnost uporno uvjeravalo da ni\u0161ta od toga nije istina, kako bi nakon objave presude mogli biti inducirani \u0161ok i nevjerica, koji su do\u0161li do vrhunca kada je general Praljak tokom izricanja kazne po\u010dinio samoubojstvo, popiv\u0161i otrov od kojeg je uskoro umro. Sabor je prekinuo zasjedanje, predsjednica je prekinula posjet Islandu, premijer je sazvao hitnu konferenciju za medije, a visoki politi\u010dki du\u017enosnici, sada\u0161nji HDZ-ovi i oni biv\u0161i \u2013 SDP-ovi i Mostovi \u2013 krenuli redati izjave o tome kako je presuda nepravedna, neprihvatljiva i neshvatljiva.<\/p>\n

Ne\u0161to o tome je u svojem priop\u0107enju, u kojem je izrazila \u017ealjenje zbog Praljkove smrti i ponovila glavne naglaske presude, kazala i nevladina organizacija Documenta, navode\u0107i, izme\u0111u ostalog, da u Hrvatskoj postoje otpori u suo\u010davanju s naslje\u0111em rata u BiH jer \u2018postoji zna\u010dajan kontinuitet politi\u010dkih, vojnih i obavje\u0161tajnih elita koje su izravno sudjelovale u ratovima devedesetih i sa zabrinuto\u0161\u0107u prate ishod sudskih postupaka\u2019. Ta koli\u010dina upornog negiranja stvarnosti radi manipulacije javno\u0161\u0107u po svojem je obimu, sistemati\u010dnosti i brojnosti visokorangiranih u\u010desnika posve na razini udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog pothvata.<\/p>\n

Anto Nobilo: Premijer i predsjednica moraju osuditi zlo\u010dince<\/p>\n

Sve sam ovo predvidio, dakle imamo udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki poduhvat, imamo, koliko sam vidio, i Tu\u0111mana u njemu, imamo me\u0111unarodni oru\u017eani sukob i svima je potvr\u0111ena kazna. U ovom trenutku mislim da bi politi\u010dki lideri Hrvata u BiH i politi\u010dki lideri Hrvatske, prije svega mislim na premijera i predsjednicu, morali zauzeti stav prema ovoj presudi. Morali bi zauzeti \u010dvrst stav u kojem bi osudili zlo\u010dince i zlo\u010dine koji su po\u010dinjeni u ime hrvatskog naroda i izraziti \u017ealjenje svim \u017ertvama – komentirao je presudu za Novosti zagreba\u010dki odvjetnik Anto Nobilo, dodaju\u0107i da Hrvati ne bi trebali biti taoci lo\u0161ih politika iz 1990-ih, a pogotovo Tu\u0111manove politike u BiH.<\/p>\n

– Ako \u017eelimo imati dobre odnose s BiH i Bo\u0161njacima, ako \u017eelimo i\u0107i naprijed, onda bi predsjednica i premijer trebali zauzeti jedan \u010dvrst stav prema tim pojavama i distancirati se od Tu\u0111manove politike u Bosni i Hercegovini – zaklju\u010duje Nobilo.<\/p><\/blockquote>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u017dalbeno vije\u0107e potvrdilo je da je Tu\u0111manov politi\u010dki cilj bila podjela BiH izme\u0111u Hrvatske i Srbije, da su vode\u0107i ljudi Hrvatske i Herceg-Bosne formirali udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki pothvat radi etni\u010dkog \u010di\u0161\u0107enja muslimanskog stanovni\u0161tva i da je Hrvatska zbog slanja HV-a i op\u0107e kontrole nad strukturama Herceg-Bosne bila agresor na susjednu zemlju<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-237258","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237258","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=237258"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237258\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=237258"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=237258"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=237258"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}