{"id":237038,"date":"2017-11-27T07:58:18","date_gmt":"2017-11-27T06:58:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=237038"},"modified":"2017-11-27T07:58:18","modified_gmt":"2017-11-27T06:58:18","slug":"desnica-uvijek-krivi-drzavu-a-nikada-biznis","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/11\/27\/desnica-uvijek-krivi-drzavu-a-nikada-biznis\/","title":{"rendered":"Desnica uvijek krivi dr\u017eavu, a nikada biznis"},"content":{"rendered":"

Autorka: Tena Erceg<\/strong><\/p>\n

\"Joachim<\/a>Joachim Becker profesor je na Institutu me\u0111unarodne ekonomije i razvoja be\u010dkog Ekonomskog fakulteta. Dobar poznavalac prilika u biv\u0161im socijalisti\u010dkim zemljama, ovog puta Zagreb je posjetio kako bi odr\u017eao predavanje o nacionalisti\u010dkoj desnici, u sklopu dvodnevnog seminara koji je organizirao Centar za radni\u010dke studije.<\/p>\n

Za\u0161to je va\u017eno razlikovati populisti\u010dku od nacionalisti\u010dke desnice?<\/strong><\/p>\n

Vrlo \u010desto se ta dva koncepta koriste gotovo kao sinonimi, iako se radi o dva razli\u010dita pojma. Programi nacionalisti\u010dkih stranaka sadr\u017ee eksplicitne reference na naciju, primjerice favoriziranje doma\u0107eg kapitala ili nacionalne preferencije u odnosu na socijalne politike ili zapo\u0161ljavanje. U slu\u010daju populizma, me\u0111utim, takve reference ne\u0107emo nu\u017eno na\u0107i u programima zato \u0161to se zapravo radi o pitanju stila, s elementima kao \u0161to je direktna komunikacija izme\u0111u strana\u010dkog vodstva i masa. Za razliku od nacionalizma, populizam se obi\u010dno obra\u0107a ni\u017eim dru\u0161tvenim slojevima. No isto tako izraz \u2018populizam\u2019 uklju\u010duje i negativnu konotaciju termina \u2018narodni\u2019, a time do neke mjere i narodnih zahtjeva, pa se mnogi njime koriste upravo zato da bi denuncirali i delegitimirali zahtjeve ni\u017eih klasa.<\/p>\n

U svojoj klasifikaciji nacionalisti\u010dke desnice razlikujete tri struje: novi liberalizam, nacionalni konzervativizam i fa\u0161izam?<\/strong><\/p>\n

Bitno je naglasiti da je nacionalisti\u010dki kamp izrazito heterogen. Razlikuju se ideje o tome kako bi dr\u017eava trebala funkcionirati te kako bi trebalo oblikovati ekonomske i socijalne politike. Primjerice, neoliberalni nacionalisti zagovaraju sna\u017enu tehnokraciju, sna\u017enu izolaciju centara mo\u0107i od narodnih zahtjeva, naro\u010dito sindikata, kao i dono\u0161enje odluka na temelju fiksnih pravila. Nacionalni konzervativci imaju druga\u010diju percepciju dr\u017eave, vide je kao eksplicitno politi\u010dku instituciju, dakle provode odre\u0111enu repolitizaciju zdesna. Imaju referendumsku ideju demokracije i zagovaraju plebiscit kao politi\u010dki instrument, pa je tako u Ma\u0111arskoj vladaju\u0107i Fidesz u posljednje dvije godine proveo nekoliko nacionalnih konzultacija i referenduma o izbjegli\u010dkim kvotama. Iz perspektive prakse to je iznimno opasno jer oni te instrumente koriste kako bi izolirali neke politi\u010dke snage, primjerice marginalizirali civilni sektor ili disciplinirali sudstvo, kao u slu\u010daju Poljske gdje je Ministarstvo pravosu\u0111a donijelo mjeru koja izvr\u0161noj vlasti omogu\u0107ava smjenjivanje sudaca i koju tamo\u0161nji pravni stru\u010dnjaci smatraju protuustavnom. \u0160to se ti\u010de posljednje struje, fa\u0161isti\u010dke desnice, ona je prili\u010dno oprezna oko samodefiniranja jer otvoreno zagovaranje diktature mo\u017ee dovesti do zabrane. Ali vidljivo je da pri\u017eeljkuje autoritarnu dr\u017eavu, da njeguje kult nasilja i \u010desto ima paravojne snage te da je rasizam u njezinim programima prili\u010dno eksplicitan.<\/p>\n

Slika Evrope<\/span><\/strong><\/p>\n

Mo\u017eete li navesti jo\u0161 nekoliko primjera za svaku od tih kategorija i opisati njihovu snagu u Evropskoj uniji?<\/strong><\/p>\n

Nacionalisti\u010dka desnica u institucijama EU-a relativno je slabo zastupljena, a u Evropskoj komisiji nema je uop\u0107e. Ima je u nacionalnim vladama i, naravno, u Evropskom parlamentu, gdje je razdvojena u razli\u010dite parlamentarne klubove, \u0161to je djelomi\u010dno slabi. Nacionalisti\u010dke stranke s jakim neoliberalnim stavovima su najja\u010da skupina, ali i me\u0111u njima se na\u0111e umjerenijih i autoritarnijih pozicija, pa i elemenata nacionalnog konzervativizma kao \u0161to su zagovaranje tradicionalne obitelji ili favoriziranje nacionalnog u socijalnoj politici. Dobar primjer za umjerene su britanski konzervativci i Gra\u0111anska demokratska stranka u \u010ce\u0161koj, kao i Nova flamanska alijansa, vode\u0107a stranka u belgijskoj vladi, neoliberalna stranka s jakim desnim elementom. \u0160to se ti\u010de nacionalnih konzervativaca, PiS u Poljskoj naj\u010di\u0161\u0107i je primjer jer se radi o stranci s nacionalno-konzervativnom idejom dr\u017eave i istim takvim konceptom ekonomske politike s dugoro\u010dnim strategijama, favoriziranjem doma\u0107eg kapitala i odre\u0111enom fleksibilno\u0161\u0107u u provo\u0111enju tih politika. Socijalna politika im je tako\u0111er nacionalno-konzervativna, \u010dak i ekspanzivna primjerice u odnosu na obitelji s vi\u0161e djece. Fidesz ima i nacionalno-konzervativne i jake neoliberalne elemente, jednako kao Lega Nord u Italiji, \u010dije su ideje oko industrijske politike i izlaska iz eurozone o\u010digledno nacionalno-konzervativne, sli\u010dno kao i kod Front Nationala u Francuskoj. Primjer stranke koja se mo\u017ee klasificirati kao fa\u0161isti\u010dka je Narodna stranka na\u0161e Slova\u010dke, koja je u\u0161la u parlament s vi\u0161e od osam posto glasova. Njezini \u010dlanovi obla\u010de se u paravojne uniforme, imaju agresivan nastup, prijete Romima i sli\u010dni su, \u010dak i ekstremniji od ma\u0111arskog Jobbika. U Gr\u010dkoj tako\u0111er postoji fa\u0161isti\u010dka stranka Zlatna zora.<\/p>\n

Gdje biste smjestili CDU njema\u010dke kancelarke Angele Merkel?<\/strong><\/p>\n

CDU je stranka s jakim neoliberalnim elementom, iako u Njema\u010dkoj socijalna dr\u017eava nije do kraja razmontirana. Kod CDU-a je prisutan svojevrsni nacionalizam slobodne trgovine, jer je slobodna trgovina dobra za dominantne ekonomije. On se \u010desto ne do\u017eivljava kao nacionalisti\u010dki zato \u0161to se pretvara da je univerzalan, ali je zapravo profitabilan samo za jednu, u ovom slu\u010daju njema\u010dku stranu. To se ogleda i u na\u010dinu na koji je njema\u010dka vlada rje\u0161avala krizu eurozone, vr\u0161e\u0107i pritisak prilagodbe na zemlje kao \u0161to je Gr\u010dka. Sli\u010dne stranke u Poljskoj i Ma\u0111arskoj zagovaraju pak obrambeni ekonomski nacionalizam, stvaranje prostora za ja\u010danje perifernih ekonomija, zbog \u010dega im je potrebna odre\u0111ena razina protekcionizma.<\/p>\n

Jesu li fa\u0161isti\u010dke stranke prisutnije u jugoisto\u010dnoj Evropi?<\/strong><\/p>\n

Moglo bi se re\u0107i, ali isto tako prili\u010dno su jake i u drugim zemljama u kojima postoji sna\u017ena regionalna heterogenost i ekonomsko propadanje odre\u0111enih regija. Kod Jobbika i Narodne stranke na\u0161e Slova\u010dke mo\u017eemo vidjeti da su one naro\u010dito popularne u siroma\u0161nijim regijama. S druge strane, u slu\u010daju Jobbika zanimljivo je da je me\u0111u njihovim simpatizerima i jako puno studenata te da je prihod Jobbikovog glasa\u010da iznad prosjeka. To pokazuje da fa\u0161isti\u010dke stranke imaju heterogena izborna tijela, a u nekim slu\u010dajevima \u010dak i zna\u010dajan udio dobrostoje\u0107ih.<\/p>\n

Uz toliko razli\u010ditosti koje ste naveli, koje su zna\u010dajke ovim strankama zajedni\u010dke?<\/strong><\/p>\n

Zajedni\u010dki im je nacionalizam, ali bitno je jo\u0161 jednom naglasiti da je u pitanju heterogena skupina, ona koja dijeli ideju da bi nacionalna dr\u017eava trebala imati odre\u0111ene ovlasti, ali se po\u010dinje razlikovati ve\u0107 na pitanju stupnja tih ovlasti. Te stranke nisu sve ni euroskepti\u010dne, primjerice Nova flamanska alijansa, iako ih ve\u0107ina tendira tome. Jo\u0161 manje njih otvoreno zagovara izlazak iz EU-a, naro\u010dito na periferiji, gdje jedino slova\u010dka stranka desnice otvoreno poziva na izlazak.<\/p>\n

Rekli ste da bi u sklopu protustrategija nacionalisti\u010dkoj desnici naro\u010dito trebalo uzeti u obzir dva faktora, onaj da socijalno pitanje treba tretirati kao klasno pitanje i odnos ovih stranaka prema rodnim pitanjima?<\/strong><\/p>\n

Za zapadnoevropske nacionalisti\u010dke stranke ve\u0107ina socijalnih problema proizlazi iz imigracije, dok se uloga kapitalisti\u010dkog sistema u proizvodnji nejednakosti i socijalnih problema uop\u0107e ne spominje. Te stranke ne samo da nisu antikapitalisti\u010dke ve\u0107 su otvoreno prokapitalisti\u010dke, a za socijalne probleme uvijek krive dr\u017eavu a nikada biznis. Zato smatram da se prema ovom tipu diskursa treba odnositi kriti\u010dki i da treba postavljati pitanje \u010dije interese ekstremno desne stranke zapravo zastupaju. \u0160to se ti\u010de odnosa prema rodu, taj se segment tako\u0111er \u010desto zanemaruje iako je vrlo va\u017ean element njihovih programa. Oni \u017eele obnoviti ono \u0161to vide kao vlastitu idili\u010dnu pro\u0161lost, a to opet ima svoju materijalnu dimenziju, prije svega u smislu reduciranja uloge \u017eena na tr\u017ei\u0161tu rada, iz \u010dega je evidentno da oni javne socijalne usluge povezuju s rodnim pitanjima.<\/p>\n

Zbog \u010dega je Poljska postala \u017eari\u0161te neonacisti\u010dke desnice?<\/strong><\/p>\n

Politika sje\u0107anja iznimno je prisutna u poljskom javnom diskursu, u medijima i u \u0161kolstvu, \u0161to je stvorilo klimu u kojoj buja nacionalizam. Istovremeno, ekonomske politike doprinose nejednakom razvoju, a socijalna situacija jednog dijela populacije nije dobra pa se taj dio ne osje\u0107a predstavljenim od strane tradicionalnih stranaka. Na njihovim marginama stoga su se pojavile ultranacionalisti\u010dke snage, neke od njih vrlo militantne, izrazito konzervativne, do ruba pa i preko ruba fa\u0161izma. Istovremeno, postoji i druga struja koja je i vrlo konzervativna i vrlo protr\u017ei\u0161no nastrojena. Nju predstavlja Janusz Korwin-Mikke, vrlo bizaran politi\u010dar koji zagovara ukidanje prava glasa \u017eenama. Posljednjih godina PiS je nastojao sprije\u010diti da se te marginalne supkulturne snage preto\u010de u neku vrstu parlamentarne alternative pa su se poigravali nacionalisti\u010dkim diskursom, istovremeno legitimiraju\u0107i i ohrabruju\u0107i takve snage, \u0161to je na koncu dovelo do ekstremno desnih slogana i nasilja na mar\u0161evima za Dan neovisnosti.<\/p>\n

\u2018Bili smo glupi\u2019<\/span><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Poljska se uvijek navodi kao primjer tranzicijskog dobitnika i zemlje koja je dobro pro\u0161la u ekonomskoj krizi. Ali ba\u0161 u takvoj jednoj \u2018uspje\u0161noj\u2019 dr\u017eavi imamo ovakve pojave?<\/strong><\/p>\n

Istina je da je Poljska jedina zemlja koja nije osjetila recesiju 2009. i da se vlada nosila s krizom vrlo fleksibilno i vrlo inteligentno. No oni koji su od takve strategije profitirali koncentrirani su uglavnom u velikim gradovima i na zapadu zemlje. Tako\u0111er, u Poljskoj je iznimno ra\u0161ireno zapo\u0161ljavanje na temelju fleksibilnih ugovora, bez ikakve socijalne za\u0161tite, \u0161to je enormno pove\u0107alo prekarni rad. Liberali su dugo ignorirali posljedice takvog razvojnog modela, bili su potpuno neosjetljivi na ta pitanja i nisu imali nikakve organske odnose sa sindikatima, zbog \u010dega su antagonizirali odre\u0111ene dijelove dru\u0161tva. S druge strane, PiS je od toga napravio veliko pitanje, nagla\u0161avaju\u0107i zna\u010dajne probleme koji proizlaze iz takvog vida zapo\u0161ljavanja. Neki liberalni intelektualci sada pokazuju ne\u0161to samokriti\u010dnije pona\u0161anje, primjerice Marcin Kr\u00f3l koji je napisao knjigu \u2018Bili smo glupi\u2019, a bili smo glupi jer smo tijekom 1990-ih, u vrijeme \u0161ok-terapije, govorili o slobodi, ali ne i o onima kojima za to vrijeme ekonomska situacija nije pru\u017eala nikakav izbor. Dakle mo\u017ee se re\u0107i da je intelektualna rasprava u Poljskoj makar zapo\u010dela, ali ne i na razini strana\u010dke politike.<\/p>\n

U posljednjih godinu dana neke ekstremno desne stranke nisu prolazile onako dobro kako su se nadale, no s druge strane bujaju pokreti poput onog u Poljskoj. Je li desnica u usponu?<\/strong><\/p>\n

Rekao bih da ekstremna desnica raste, ali da taj rast nije kontinuiran niti je svugdje podjednako prisutan. Primjerice kada Geert Wilders u Nizozemskoj \u2018lo\u0161e pro\u0111e\u2019, to nije znak neuspjeha jer ne samo \u0161to je dobro pro\u0161ao na izborima, nego je i duboko utjecao na druge stranke, primjerice VVD pa \u010dak i socijaldemokrate, koji su usvojili dijelove njegove retorike. Isto tako, Marine Le Pen nije postala predsjednica, ali je pro\u0161la bolje nego prije. Stranka kao \u0161to je AfD u Njema\u010dkoj nije postojala, a sada je u parlamentu. Dakle rekao bih da je desnica u usponu.<\/p>\n

Kakvom ocjenjujete reakciju ljevice na ove pojave?<\/strong><\/p>\n

O\u010digledno je da ljevica ima pote\u0161ko\u0107a suo\u010diti se s tim fenomenom, jednako kao i lijevi centar. U fokusu ne bi smjelo biti samo ono \u0161to se odbacuje, u tome je ljevica prili\u010dno jasna, ali nije jasna u aspektu predstavljanja pozitivne alternative. Smatram da se ljevica previ\u0161e fokusirala na nacionalisti\u010dki dio programa desnice koji se, naravno, nikada ne smije zanemariti, \u0161to ne bi trebalo raditi ni kada su u pitanju njezine ekonomske i socijalne politike.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Joachim Becker: Za zapadnoevropske nacionalisti\u010dke stranke ve\u0107ina socijalnih problema proizlazi iz imigracije, dok se uloga kapitalisti\u010dkog sistema u proizvodnji nejednakosti i socijalnih problema uop\u0107e ne spominje. Te stranke ne samo da nisu antikapitalisti\u010dke, ve\u0107 su otvoreno prokapitalisti\u010dke<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-237038","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237038","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=237038"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/237038\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=237038"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=237038"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=237038"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}