{"id":236509,"date":"2017-11-17T06:45:49","date_gmt":"2017-11-17T05:45:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=236509"},"modified":"2017-11-17T06:45:49","modified_gmt":"2017-11-17T05:45:49","slug":"borba-za-demokraciju-ne-moze-se-temeljiti-na-njenom-dogmatskom-shvacanju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/11\/17\/borba-za-demokraciju-ne-moze-se-temeljiti-na-njenom-dogmatskom-shvacanju\/","title":{"rendered":"Borba za demokraciju ne mo\u017ee se temeljiti na njenom dogmatskom shva\u0107anju"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autorica:\u00a0 Tihana Bertek<\/strong><\/p>\n<p>Pro\u0161log tjedna odr\u017ean je Zagreb Youth Summit (ZGYS), globalno doga\u0111anje koje je okupilo tristotinjak dru\u0161tveno i politi\u010dki aktivnih mladih iz cijelog svijeta s ciljem produbljivanja razumijevanja suvremenih izazova koji predstavljaju prijetnju demokraciji.<\/p>\n<p>ZGYS organizirala je Inicijativa mladih za ljudska prava (YIHR) u suradnji s organizacijom Heartefact i uz podr\u0161ku fondacija National Endowment for Democracy, Prague Civil Society Center, World Youth Movement for Democracy i Europske komisije.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Be a (non-violent) hero, not a martyr | Gulalai Ismail | TEDxExeter\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/gWJkd0CWWgE?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>&#8220;Svjedoci smo brojnih liberalnih autokracija i iliberalnih demokracija u nastanku diljem svijeta. Ovaj fenomen, koji nastaje iz zloupotrebe izbornih procesa i drugih demokratskih mehanizama, ima zajedni\u010dke karakteristike, kao \u0161to su srozavanje medijskih i drugih sloboda te delegitimizacija politi\u010dke opozicije i civilnog dru\u0161tva,&#8221; obja\u0161njavaju organizatori. Stoga je ZGYS bio zami\u0161ljen je kao &#8220;forum koji za cilj ima povezivanje boraca za demokraciju iz raznih krajeva svijeta.&#8221;<\/p>\n<p>Yascha Mounk i Roberto Stefan Foa u tekstu &#8220;Znakovi dekonsolidacije&#8221; koji je spomenut na summitu pisali su o &#8220;demokratskoj konsolidaciji&#8221;, konceptu koji ozna\u010dava stabilnu i \u010dvrstu demokraciju u zemljama koje su uspje\u0161no razvile demokratske institucije, sna\u017eno civilno dru\u0161tvo i postigle odre\u0111eni \u017eivotni standard. Doga\u0111aji diljem svijeta desetlje\u0107ima su potvr\u0111ivali taj koncept: podaci pokazuju da je broj &#8220;slobodnih&#8221; zemalja postojano rastao od sredine 1970-ih do ranih 2000-ih. Me\u0111utim, od 2005. mo\u017eemo primijetiti srozavanje sloboda na globalnoj razini.<\/p>\n<p>Kako bi otkrili je li rije\u010d o anomaliji ili zna\u010dajnom trendu, Mounk i Foa osmislili su upitnik koji se sastoji od tri faktora: 1) javna podr\u0161ka (smatraju li gra\u0111ani da je demokracija va\u017ena?); 2) otvorenost prema nedemokratskim oblicima vlasti (npr. vojni re\u017eim); i 3) rast podr\u0161ke antisistemskim strankama i pokretima koji tvrde da je trenutni sistem nelegitiman.<\/p>\n<p>U brojnim zemljama odgovor na sva tri pitanja je &#8220;da&#8221;. Postotak ljudi koji smatraju da je va\u017eno \u017eivjeti u demokraciji strmoglavo se smanjuje, a osobito je nizak me\u0111u mla\u0111im generacijama. Sve \u010de\u0161\u0107e se javljaju populisti\u010dki pokreti usmjereni protiv sistema, a gra\u0111anska participacija nikad nije bila ni\u017ea.<\/p>\n<p>Stoga su neka od glavnih pitanja na Zagreb Youth Summitu bila kako zaustaviti populisti\u010dke i nacionalisti\u010dke tendencije u dru\u0161tvu, kako vratiti vjeru u demokraciju i kako potaknuti mlade (osobito tzv. millenials) da se uklju\u010de u pokrete ja\u010danja demokracije?<\/p>\n<p>Na panelu &#8220;Ja\u010danje liberalnih autokracija i iliberalnih demokracija&#8221; govorilo se o rastu\u0107oj apatiji i osje\u0107aju bezna\u0111a kada je rije\u010d o ostvarivanju promjena. Alexandar Soloviev iz pokreta Otvorena Rusija upozorio je na &#8220;nau\u010denu bespomo\u0107nost&#8221; \u2013 stav da jednostavno ne mo\u017eemo ni\u0161ta promijeniti, pa ne\u0107emo ni poku\u0161avati. Va\u017eno je imati na umu dugoro\u010dnu perspektivu i ne odustajati ako se odmah ne dogodi o\u010dekivana promjena.<\/p>\n<p>&#8220;Promjene se ne sastoje samo od revolucija, ve\u0107 se pomno i strpljivo grade,&#8221; rekao je David Riveros iz paragvajske organizacije reAcc!\u00f3n, podsjetiv\u0161i na primjer Rose Parks i pokreta za ljudska prava. Osim toga, dodao je, politi\u010dke stranke izgubile su kredibilitet i mladi im se ne \u017eele priklju\u010diti.<\/p>\n<p>Govore\u0107i o politi\u010dkoj situaciji na Balkanu, Goran Mileti\u0107 (Civil Rights Defenders) opisao ju je kao &#8220;praznu demokraciju&#8221; \u2013 formu bez sadr\u017eaja. &#8220;Imamo izbore, demokratske institucije postoje, ali su la\u017ene. Nema slobodnih medija, nema alternativnih izvora informacija. Na\u0161a dru\u0161tva imaju vi\u0161e karakteristika fa\u0161izma nego slobodnog dru\u0161tva,&#8221; objasnio je.<\/p>\n<p>Predavanje o metodologijama utjecaja autokratskih supermo\u0107i odr\u017eao je Carl Gershman, predsjednik ameri\u010dke fondacije National Endowment for Democracy (ina\u010de neokonzervativac i veliki protivnik Putina) koji krizu liberalne demokracije vidi kroz dvije dimenzije: vanjsku i unutarnju. Vanjska dimenzija odnosi se na ja\u010danje autoritarnih re\u017eima (npr. Rusija, Kina i Iran) i na geopoliti\u010dko povla\u010denje SAD-a, a unutarnja dimenzija na smanjenje podr\u0161ke liberalnim vrijednostima i gubitak vjere u demokratske institucije. Gershman je spomenuo i Pra\u0161ki apel za demokratsku obnovu, nedavno osnovanu globalnu koaliciju &#8220;sa sna\u017enim ameri\u010dkim sudjelovanjem&#8221;, \u010diji je cilj afirmacija temeljnih na\u010dela koja su potaknula \u0161irenje moderne demokracije \u2013 koju on opisuje kao univerzalnu, a ne samo zapadnja\u010dku vrijednost.<\/p>\n<p>U idu\u0107em dijelu svog izlaganja Gershman je, na nemalu zaprepa\u0161tenost nas koji nismo bili upoznati s njegovim likom i djelom, krenuo braniti intervencionisti\u010dku politiku SAD-a. Naime, mnoge zemlje u kojima je SAD &#8220;\u0161irio demokraciju&#8221;, smatra Gershman, sada \u017eale \u0161to se njihov &#8220;dobro\u010dinitelj&#8221; povla\u010di jer je svojim prisustvom odr\u017eavao sigurnost (za razliku od ruskog intervencionizma koji nema tako plemenit cilj, ve\u0107 samo \u017eeli ekspanziju svog teritorija). Stoga samo doga\u0111anje Zagreb Youth Summit treba promatrati u kontekstu \u010dinjenice da ga je sufinancirala fondacija kao \u0161to je National Endowment for Democracy.<\/p>\n<p>Na panelu posve\u0107enom zagovaranju demokracije putem nezavisnih medija i dru\u0161tvenih mre\u017ea jedna od sudionica bila je Mona Eltahawy, egipatsko-ameri\u010dka novinarka i autorica knjige Headscarves and Hymens, koja tvrdi da joj je Twitter ve\u0107 dva puta spasio \u017eivot. Godine 2011. egipatska interventna policija uhitila ju je za vrijeme prosvjeda u Kairu, dr\u017eala 12 sati u pritvoru te fizi\u010dki i seksualno zlostavljala, o \u010demu je Eltahawy tweetala (jer joj nisu oduzeli mobitel) te se na Twitteru pro\u0161irio hashtag #freemona, a oglasio se i ameri\u010dki State Department, nakon \u010dega je ubrzo pu\u0161tena na slobodu. Drugi put bio je 2012. godine, kada je tweetala iz pritvora nakon \u0161to je bila uhi\u0107ena jer je sa skupinom prosvjednika u njujor\u0161kom metrou prekrivala rasisti\u010dke plakate ru\u017ei\u010dastom bojom i naljepnicama.<\/p>\n<p>Neki su je tada optu\u017eili da uni\u0161tavanjem plakata oduzima drugima slobodu govora, no Eltahawy nagla\u0161ava da sloboda govora ne podrazumijeva slobodu da budemo rasisti ili homofobi.<\/p>\n<p>Unato\u010d tome \u0161to su joj u navedenim situacijama koristile, Eltahawy ne misli da su dru\u0161tvene mre\u017ee na\u0161i saveznici. &#8220;Ne ra\u010dunam na Facebook i Twitter za revoluciju,&#8221; ka\u017ee, &#8220;ali va\u017eno je \u0161to pru\u017eaju prostor za izra\u017eavanje onima koji to ina\u010de ne bi mogli i za razmjenu iskustava. Trebamo koristiti dru\u0161tvene mre\u017ee da bismo dobili ono \u0161to \u017eelimo, kao \u0161to i one nas koriste.&#8221;<\/p>\n<p>Na panelu &#8220;Populizam i nacionalizam&#8221; sudjelovale su jo\u0161 dvije zanimljive aktivistice \u2013 Zineb El Rhazoui, biv\u0161a novinarka \u010dasopisa Charlie Hebdo, i Gulalai Ismail, predsjednica organizacije Aware Girls (koju je osnovala sa 16 godina) i dobitnica nagrade Anna Politkovskaya koja se dodjeljuje borkinjama za ljudska prava iz zona sukoba.<\/p>\n<p>Zineb El Rhazoui je marokanska novinarka koja \u017eivi u Francuskoj pod policijskom za\u0161titom. Biv\u0161a je novinarka lista Charlie Hedbo (vi\u0161e o njenim razlozima odlaska iz lista mo\u017eete pro\u010ditati ovdje) te je na summitu istaknula da \u010dinjenica da na svijetu postoje ljudi koji \u017eele ubijati zbog karikature zna\u010di da je ta karikatura nu\u017ena. Kao pozitivan primjer razvoja demokracije navela je Saudijsku Arabiju (!), koja je ranije ove godine izabrana u UN-ovu Komisiju o statusu \u017eena te koju u tome &#8220;podr\u017eavaju mnoge demokratske dr\u017eave&#8221;. Ono \u0161to nije spomenula su geopoliti\u010dki interesi tih istih demokratskih dr\u017eava, kao \u0161to ni Carl Garshman nije spomenuo geopoliti\u010dki aspekt ameri\u010dkog intervencionizma, nego ga je sveo na depolitizirani koncept &#8220;sigurnosti i stabilnosti&#8221;.<\/p>\n<p>El Rhazoui je dodala da moramo kriti\u010dki preispitivati sve re\u017eime i pru\u017eiti mladima obrazovanje koje \u0107e nam to omogu\u0107iti, no sude\u0107i po stavovima sudionika, postoji jedan re\u017eim kojeg ne treba preispitivati \u2013 demokracija.<\/p>\n<p>Demokracija je, orilo se na summitu, jedini sustav koji jam\u010di da \u0107e na\u0161a prava biti po\u0161tovana bez obzira na na\u0161u pripadnost ve\u0107ini ili manjini. Izme\u0111u demokracije i ljudskih prava postoji neraskidiva poveznica, a demokratske vrijednosti trebaju biti univerzalne.<\/p>\n<p>To je mo\u017eda i to\u010dno, ali pomalo je za\u010du\u0111uju\u0107e da je uz sve to analiziranje i kriti\u010dko promi\u0161ljanje iliberalnih pokreta i autokratskih re\u017eima jedan pojam ostao potpuno nepropitan, zadr\u017eav\u0161i \u2013 barem u okviru summita \u2013 status dogme ili kakvog zlatnog teleta.<\/p>\n<p>Time je zapravo propu\u0161tena prilika da se napravi va\u017ean korak dalje i da se kriti\u010dko mi\u0161ljenje primijeni na vlastitu poziciju, odnosno da se progovori o problemima i manjkavostima unutar samog sustava demokracije. A te manjkavosti su o\u010dito prisutne s obzirom su iliberalni pokreti proizi\u0161li upravo iz demokracije, spretno koriste\u0107i njezine mehanizme kako bi ostvarili svoje ciljeve (me\u0111u kojima je i podrivanje demokracije).<\/p>\n<p>S obzirom na nisku izlaznost na izborima (koji predstavljaju jedan od klju\u010dnih oblika participacije gra\u0111ana) u mnogim zemljama, zanimljivo bi bilo \u010duti \u0161to sudionici misle o tome kolika bi trebala biti minimalna izlaznost da izabrana vlast bude legitimna, ili o tome mo\u017ee li demokracija samu sebe ukinuti pomo\u0107u vlastitih mehanizama (npr. ako narod izabere autokrata). Je li kori\u0161tenje alata kao \u0161to je referendum i dalje demokracija ako je cilj referenduma smanjenje prava pojedinih skupina? Je li pravo rje\u0161enje za &#8220;spas&#8221; demokracije stvaranje atmosfere ugroze od strane vanjskih neprijatelja (npr. Putin)? Mo\u017eda demokraciju kakvu poznajemo treba reformirati iznutra &#8211; ukoliko ona u svojim trenutnim oblicima ne poziva mlade na sudjelovanje? Je li mogu\u0107e zamisliti alternative (liberalnoj) demokraciji?<\/p>\n<p>Ukratko, ako demokracija sadr\u017ei u sebi mogu\u0107nost podrivanja i izvrtanja vrijednosti na kojima po\u010diva, nije li to ne\u0161to o \u010demu bismo otvoreno trebali razgovarati? Na\u017ealost, nijedno od ovih pitanja nije bilo postavljeno na summitu, a bez dubinskog azumijevanja procesa i trendova kojima danas svjedo\u010dimo te\u0161ko da \u0107emo o\u010duvati ono \u0161to smatramo demokratskim vrijednostima.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.voxfeminae.net\/cunterview\/politika-drustvo\/item\/12088-borba-za-demokraciju-ne-moze-se-temeljiti-na-njenom-dogmatskom-shvacanju\">voxfeminae.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Postotak ljudi koji smatraju da je va\u017eno \u017eivjeti u demokraciji strmoglavo se smanjuje, a osobito je nizak me\u0111u mla\u0111im generacijama<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-236509","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/236509","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=236509"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/236509\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=236509"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=236509"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=236509"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}