{"id":236306,"date":"2017-11-13T08:54:20","date_gmt":"2017-11-13T07:54:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=236306"},"modified":"2017-11-13T08:54:20","modified_gmt":"2017-11-13T07:54:20","slug":"intelektualni-konformizam-u-doba-interneta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/11\/13\/intelektualni-konformizam-u-doba-interneta\/","title":{"rendered":"Intelektualni konformizam u doba Interneta"},"content":{"rendered":"

Autor: Juraj Katalenac\u00a0<\/strong><\/p>\n

\"Angela<\/a>Angela Nagle autorica je provokativne knjige Kill All Normies: Online culture wars from 4chan and Tumblr to Trump and the alt-right koja je, trude\u0107i se predstaviti analizu internetskih supkultura, uzdrmala zapadnu ljevicu i otvorila mnoge \u017eu\u010dne rasprave. Knjiga zapravo otvara vrlo zanimljivu temu, a to je na\u010din na koji internet, posebice dru\u0161tvene mre\u017ee, utje\u010du na nas te na\u0161e poglede i pristup politici. Radi se o poku\u0161aju analize patologije ljudske alijenacije na oceanima interneta, koja je rezultirala pokretima poput ameri\u010dke alternativne desnice (alt-right). Osim \u0161to je autorica ove knjige, Nagle je pisala za publikacije The Baffler i Jacobina, u kojima se bavila sli\u010dnim temama.<\/p>\n

Va\u0161a knjiga Kill All Normies je ve\u0107 neko vrijeme vani. Douglas Lain, urednik Zero Booksa, izjavio je kako je ona postala jedan od njihovih bestselera. Kako se osje\u0107ate zbog toga? Jesu li reakcije, \u0161to negativne \u0161to pozitivne, zadovoljile ili prema\u0161ile o\u010dekivanja?<\/strong><\/p>\n

Uspjeh knjige je bio veliko iznena\u0111enje. Jedva sam imala vremena da stanem i razmi\u0161ljam o tome. Zasigurno je nadrealan osje\u0107aj kad se svi sva\u0111aju zbog tebe online. Bila sam malo zlostavljana od alternativne desnice i malo od ljudi iz akademije koji su poku\u0161avali za\u0161tititi svoj mali svijet, te lovaca na vje\u0161tice s liberalne ljevice kojima se nije svidjelo vidjeti reflektiranje njihovog vlastitog pona\u0161anja nazad. Dodu\u0161e, ne\u0107u se ovdje pretvarati u \u017ertvu. Ovo je veliki uspjeh i ponosna sam na to.<\/p>\n

\u0160to vas je uop\u0107e ponukalo da napi\u0161ete knjigu o “kulturnim ratovima”? \u0160to vas je privuklo toj temi? Tako\u0111er, kako bi to napravili, morali ste zaroniti u najdublje septi\u010dke jame interneta prepune mizoginije, rasizma, fa\u0161isti\u010dke apologije itd. Kako ste uspjeli \u010ditati sve te gluposti i nastaviti rad?<\/strong><\/p>\n

Zanimalo me kako se novi desni\u010darski pokreti koji su nastajali s foruma poput 4chan imali esteti\u010dke senzibilnosti kontrakulturne ljevice i kako je nova online kulturna ljevica imala senzibilnosti ne\u010dega vi\u0161e puritanskog i bezhumornog te zbrka do koje je sve to dovelo. Htjela sam usporediti i suprotstaviti to kulturnim ratovima koji su prethodili Internetu. Prvo sam po\u010dela gledati antifeministi\u010dke forume jer sam imala osje\u0107aj da \u0107e oni biti izrazito utjecajni.<\/p>\n

Nisam siguran da \u0107e mnogi hrvatski \u010ditatelji znati \u0161to je zapravo alternativna desnica i \u0161to ih \u010dini druga\u010dijima. Kako biste objasnili razliku izme\u0111u alternativne desnice u \u0161irem smislu, njenih sastavnih dijelova i klasi\u010dne europske ekstremne desnice?<\/strong><\/p>\n

To je zapravo samo ekstremna desnica s nekim bezobzirnim transgresivnim stilovima i totalnim odbacivanjem konzervativizma establi\u0161menta. Ozbiljnija \u010dvrsta jezgra alt-righta je pod utjecajem francuske Nove desnice, no postojala je cijela konstelacija foruma i supkultura oko njih, u njihovoj \u0161iroj orbiti, koji su im dali vi\u0161e irelevantnu, trolersku, meme online kulturu. Imali su osje\u0107aj mladena\u010dke supkulture i postali su povezani sa 4chanom, koji je tako\u0111er rodio Anonimuse. Oni tako\u0111er \u017eele razbiti konzervativni establi\u0161ment i vole reformulirati i smi\u0161ljati politiku desnice establi\u0161menta.<\/p>\n

Zbog \u010dega alternativna desnica dobiva toliko medijske pozornosti, iako je puno marginalnija i irelevantnija nego stranke poput Jobbika, AfD-a, Zlatne zore itd.? Je li to samo zato \u0161to, kao ameri\u010dka stvar, stoji na vrhu globalne piramide?<\/strong><\/p>\n

Mislim da je mogu\u0107e zbog ameri\u010dke izuzetnosti. O\u010dekujemo vidjeti fa\u0161izam kako iska\u010de tu i tamo u Europi, ali ne ba\u0161 i u SAD-u. Amerika je tako\u0111er mjesto koje nastoji voditi svijet u trendovima te je bila model za “melting pot” na Zapadu. Kada se to spoji sa glavnom zapadnom supersilom, te\u0161ko je zamisliti da bi to trajalo bilo gdje drugdje.<\/p>\n

Kada sam bio tinejd\u017eer i razvijao interes za ljevi\u010darsku politiku, ve\u0107inom anarhizam, dominantni model internetske komunikacije su bile mailing liste i forumi. Mo\u017eda sam nostalgi\u010dan, no sje\u0107am se vrlo dobrih diskusija na nekim mailing listama i forumima, npr. libcom.org prije 2011., iz kojih se moglo nau\u010di mnogo toga. Dodu\u0161e, s dolaskom dru\u0161tvenih mre\u017eama, poput Facebooka i Twittera, rasprave su se premjestile u razne Facebook grupe itd. No ovaj novi na\u010din komunikacije je smanjio kvalitetu sadr\u017eaja kroz svoju konstantnu potrebu za pojednostavljivanjem i sadr\u017eaja i jezika. Na kraju, mo\u017eemo re\u0107i kako je najdominantniji oblik komunikacije danas komunikacija kroz memove. \u0160to nam mo\u017ee ponuditi internet komunikacija danas i \u010dini li nas sve vi\u0161e i vi\u0161e alijeniranim – od nas samih i stvarnog svijeta?<\/strong><\/p>\n

Duboko sam pesimisti\u010dna spram onoga \u0161to nam rade dru\u0161tvene mre\u017ee. One izvla\u010de najgore impulse \u2013 narcizam, konformizam grupe, intelektualni konformizam, okrutnost \u2013 i odvra\u0107aju nas od na\u0161eg najboljeg \u2013 kontemplacije, utana\u010denosti, milosti. Ljudi su postali glupi i monstruozni na platformama poput Twittera. Jedva mogu podnijeti da ga gledam.<\/p>\n

Kill All Normies je dobila veliku pozornost na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Ve\u0107ina onoga \u0161to je dolazilo od strane ljevice bilo je nepravedno, na\u010din na koji su pristupili knjizi i vama kao autorici. Vjerojatno su vas neke od tzv. kritika uzrujale, no nisu li one samo potvrdile tezu o ljevi\u010darskoj politici identiteta, i konformisti\u010dkim kampanjama moderne ljevice? Sli\u010dnu je tezu iznio Mark Fisher u poznatom eseju Exiting the Vampire Castle. Misli\u0161 li da je samo rije\u010d o “glasnoj manjini” me\u0111u ljevicom koja \u0161iri ove obrasce pona\u0161anja, ili govorimo o ne\u010dem ve\u0107em sa stvarnom izdr\u017eljivosti? Tako\u0111er, kako ljevica mo\u017ee postati korisna radni\u010dkoj klasi \u010dije bi interese ona, barem prema teoriji, trebala odra\u017eavati i izra\u017eavati?<\/strong><\/p>\n

Neki ljudi su poku\u0161ali tvrditi da sam ja “napadala ljevicu”, no zapravo knjiga napada one koji konstantno poku\u0161avaju uni\u0161titi ljevicu iznutra. To su ljudi koji poku\u0161avaju izazvati bojkot uspje\u0161nih lijevih publikacija i re\u0107i kako je Jacobin zapravo \u0161traseristi\u010dka publikacija. To su ljudi koji rade diverzije i vuku ljude u beskona\u010dne online debate oko moralne \u010disto\u0107e o nekom pitanju koje ne zanima veliku veli\u010dinu populacije. Ako ne prona\u0111emo na\u010din da se otarasimo tih ljudi, ljevica \u0107e zauvijek biti nezanimljiva i kultisti\u010dka za ve\u0107inu ljudi. Zanimljivo je tako\u0111er kako ve\u0107ina njih nisu dugogodi\u0161nji aktivisti ili sli\u010dno, to su ljudi koji su bili liberali prije par mjeseci ili godina, no od tada su uhva\u0107eni u histeriji interneta.<\/p>\n

Na po\u010detku razgovora, ali i u intervjuu za Vox , rekli ste da ste po\u010deli prou\u010davati i pratiti transgresivne internet supkulture kao rezultat interesa za “antifeministi\u010dke internet supkulture”. U isto vrijeme, mnogi su ljevi\u010dari napali va\u0161u knjigu zbog njihovih interpretacija tvog odnosa spram rodne politike. \u0160to je feminizam za vas? I kao va\u0161 osobni politi\u010dki stav i kao pokret?<\/strong><\/p>\n

Mislim da bi se svaka \u017eena koja po\u0161tuje samu sebe trebala braniti od mizoginije. Nije potrebno biti feministica da bi se to radilo. Za mene je feminizam, kao masovni pokret, bio proizvod velikih materijalnih promjena kao velikih poslijeratnih ekspanzija zapadnih ekonomija. Feminizam je tada bio poku\u0161aj razmi\u0161ljanja o \u017eenskoj deraciniranoj poziciji u modernosti i prihva\u0107anja neovisnosti koja nam je ona dala umjesto dr\u017eanja starih uloga.<\/p>\n

No, danas je moja glavna te\u0161ko\u0107a s feminizmom mjera u kojoj je do\u0161lo do uklapanja u vrlo ameri\u010dki, korporativni stil opsjednutosti radom i to je uistinu znatno lo\u0161ije u protestantskim zemljama. \u017dene su zamijenile smisao svojih \u017eivota u tradicionalnim dru\u0161tvima sa svim izvla\u010denjem smisla iz njihovih radnih mjesta. Za mene to je stra\u0161no jer volim slobodno vrijeme i hobije. Za mene je posao samo neophodno zlo. U svakom slu\u010daju, drago mi je \u0161to \u017eivim u dru\u0161tvu koje ozbiljno shva\u0107a feministi\u010dka pitanja, i ni u kom slu\u010daju ne bih \u017eeljela suprotno, ali sve se vi\u0161e osje\u0107am zajedni\u0161tvo s onima koji dijele moje ekonomske interese, a ne sa \u017eenama kao grupom i u kona\u010dnici s onime \u0161to je feminizam \u2013 organiziranje \u017eene kao grupe sa vlastitim kolektivnom interesom.<\/p>\n

\u0160to mislite o kritikama da Kill All Normies nije “dovoljno materijalisti\u010dka”? Jesu li online politi\u010dke i kulturne supkulture fenomen koji nije prikladan za \u010dvrstu klasnu analizu? Ili je knjiga uzela oblik koji jest zato \u0161to se radi o doktorskoj tezi koja je postala knjiga?<\/strong><\/p>\n

Ta kritika dolazi od strane ljudi koji su o\u010dajni\u010dki poku\u0161avali opovrgnuti izjavu da su oni samo radikalni kulturni liberali umjesto marksisti ili materijalisti. Ja nisam dogmatski materijalist kada govorimo o razumijevanju uzroka stvari, smatram moralna i ostala pitanja kao jako va\u017ena, iako ono \u0161to zastupam jest povratak fokusa na materijalna pitanja na ljevici, umjesto onih kulturnih. \u017delim \u010duti vi\u0161e o stambenim pitanjima i infrastrukturi i nadnicama, a manje o prozivanju za fatphobiju (op. \u2013 eng. fat + phobia, “diskriminacija” pretilih ljudi) ili kink \u0161ejmanje (op. \u2013 eng. kink + shame, odnosno “ruganje” ne\u010dijim seksualnim feti\u0161ima).<\/p>\n

U va\u0161im pitanjima i odgovorima sa Irish Times pro\u010ditao sam kako ste zainteresirani za knji\u017eevnost i pisanje op\u0107enito. Kako netko mo\u017ee biti ljevi\u010darski autor u 21. stolje\u0107u? \u010cini mi se kako danas postoje dvije vrste autora – oni koji igraju na sigurno sa mediokritetskim sadr\u017eajem koji podilazi odre\u0111enoj dru\u0161tvenoj sceni i oni koji poku\u0161avaju izraziti svoju kritiku i nalete na jaku dru\u0161tvenu falangu jednoumlja. Kako se nosite s time?<\/strong><\/p>\n

Ovo je vrijeme viktorijanskih razina opsesije \u010disto\u0107om i mekartijevskih razina opsjednutosti ideolo\u0161kom \u010disto\u0107om. Ovo je jako lo\u0161e vrijeme za biti autorom. Jedan lo\u0161e formulirani tweet i mo\u017ee\u0161 izgubiti svoju karijeru. No rije\u010d je o generalnoj atmosferi te\u0161kog intelektualnog konformizma. Nadam se da \u0107e pro\u0107i. To \u0107e zahtijevati da vi\u0161e ljudi zauzme stav, ali, prema mojim iskustvima sa knjigom, to se ne\u0107e dogoditi i budale \u0107e nastaviti biti najglasnije. Zavidim umjetnicima, glazbenicima, spisateljima i dokumentaristima. Mislim da oni jo\u0161 uvijek dozvoljavaju prostora za razmi\u0161ljanje.<\/p>\n

H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Duboko sam pesimisti\u010dna spram onoga \u0161to nam rade dru\u0161tvene mre\u017ee. One izvla\u010de najgore impulse \u2013 narcizam, konformizam grupe, intelektualni konformizam, okrutnost \u2013 i odvra\u0107aju nas od na\u0161eg najboljeg \u2013 kontemplacije, utana\u010denosti, milosti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":236307,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-236306","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/236306","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=236306"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/236306\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/236307"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=236306"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=236306"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=236306"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}