{"id":236152,"date":"2017-11-09T17:47:45","date_gmt":"2017-11-09T16:47:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=236152"},"modified":"2017-11-09T17:47:45","modified_gmt":"2017-11-09T16:47:45","slug":"crnogoska-studentska-omladina-malo-zna-o-antifasizmu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/11\/09\/crnogoska-studentska-omladina-malo-zna-o-antifasizmu\/","title":{"rendered":"Crnogoska studentska omladina malo zna o antifa\u0161izmu"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/antifasizam.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/antifasizam.jpg\" alt=\"antifasizam\" width=\"280\" height=\"200\" class=\"alignleft size-full wp-image-106857\" \/><\/a>Crnogorski studenti\/studentkinje znaju malo o antifa\u0161izmu, pogotovo o \u010dinjenicama koje ilustruju i ispunjavaju zna\u010denjem ovaj pojam, pokazalo je istra\u017eivanje koje je sproveo podgori\u010dki Centar za gra\u0111ansko obrazovanje (CGO) povodom Me\u0111unarodnog dana borbe protiv fa\u0161izma, antisemitizma i ksenofobije.<\/p>\n<p>Od ukupno 280 anketiranih (230 sa Univerziteta Crne Gore (UCG) i 50 sa Univerzitata Donja Gorica (UDG), 86,43% je znalo da defini\u0161e pojam, ali je samo 25.36% znala da se antifa\u0161izam razvio izme\u0111u dva svjetska rata.<\/p>\n<p>Terensko istra\u017eivanje je sprovedeno od 1. do 6. novembra 2017, a starosna dob studenata\/kinja bila je od 18 do 30 godina. <\/p>\n<p>Ne\u0161to vi\u0161e od polovine (58%) anketiranih studenata\/kinja, ta\u010dno defini\u0161e fa\u0161izam kao pokret koji se razvio u Italiji u prvoj polovini XX vijeka. Najbolje znanje pokazali su studenti\/kinje Filozofskog fakulteta UCG me\u0111u kojima je 82% njih znalo odgovor, a ne\u0161to lo\u0161iji su bili studenti\/kinje UDG  i Ekonomskog fakulteta UCG-a sa po 60% neta\u010dnih odgovora. Dalje, 61% studenata\/kinja razlikuje fa\u0161izam od nacizma, dok njih 39% vjeruje da nema razlike me\u0111u ovim pojmovima. Tako\u0111e, 70% studenata\/kinja zna da je nacizam nastao u Njema\u010dkoj, a isti je broj i onih koji znaju da se pojam kvisling odnosi na izdajnika, odnosno, onog koji je u slu\u017ebi tu\u0111ina, a protiv interesa svog naroda (po norve\u0161kom politi\u010daru Kvislingu, koji je slu\u017eio njema\u010dke okupatore, rekla je Tamara Mila\u0161, saradnica na programima CGO, prilikom dana\u0161njeg predstavljanja retzultata. <\/p>\n<p>Me\u0111u li\u010dnostima koje su simbol antifa\u0161izma studenti\/kinje naj\u010de\u0161\u0107e navode Josipa Broza Tita (72,5%), pa Vinstona \u010cer\u010dila (61,79%) i Frenklina Ruzvelta (56,43%). <\/p>\n<p>Skoro \u010detvrtina crnogorskih studenata\/kinja (24%) navodi Krsta Popovi\u0107a kao antifa\u0161istu, iako se radi o kontroverznoj li\u010dnosti crnogorske istorije, koja je bila u bliskoj vezi sa fa\u0161isti\u010dkom Italijom, napomenula je Mila\u0161.<\/p>\n<p>Manje od polovine ispitanih studenata\/kinja (43,57%%) mo\u017ee nabrojati najmanje tri zemlje koje su pripadale antifa\u0161isti\u010dkom pokretu, odnosno 56,43% njih nije znalo odgovor na ovo pitanje.<br \/>\n Vi\u0161e od 3\/4 (78,22%) studenata\/kinja vjeruje da antifa\u0161isti\u010dki pokret ima svoj univerzalni simbol, naj\u010de\u0161\u0107e navode\u0107i prekri\u017eeni kukasti krst, srp i \u010deki\u0107, zatim crvenu zvijezdu, iako zvani\u010dni simbol ne postoji. Iznena\u0111uju\u0107e je da postoje i oni koji vjeruju (8,93%) da je kukasti krst (tzv. svastika) simbol antifa\u0161izma, saop\u0161tila je Mila\u0161.<\/p>\n<p>Ona je informisala da ve\u0107ina crnogorskih studenata\/kinja (64,29%) zna da je Crna Gora bila pod fa\u0161isti\u010dkom\/nacisti\u010dkom okupacijom, ali da \u010dak 60% anketiranih studenata\/kinja UDG smatra da Crna Gora nije bila pod fa\u0161isti\u010dkom\/nacisti\u010dkom okupacijom, a isto smatra i 42% anketiranih studenata\/kinja Fakulteta politi\u010dkih nauka UCG.<\/p>\n<p>Ne\u0161to vi\u0161e od 3\/4 (76,07%) anketiranih studenata\/kinja zna da se 13. jula 1941. desio ustanak u Crnoj Gori protiv fa\u0161isti\u010dke okupacije. I tu, kazala je Mila\u0161, postoje varijacije me\u0111u ispitanicima &#8211; vi\u0161e od polovine studenata\/kinja UDG (53,3%) i vi\u0161e od 1\/3 studenata\/kinja Pravnog fakulteta UCG-a (36%) ne zna da se tada desio ustanak po kojem Crna Gora obilje\u017eava jedan od najzna\u010dajnijih dr\u017eavnih praznika.<\/p>\n<p>Vi\u0161e od 2\/3 (68,21%) anketiranih studenata\/kinja ne zna da se Kragujeva\u010dki masakr dogodio 1941. Najmanji nivo znanja pokazali su studenti\/kinje tehni\u010dkih fakulteta UCG (12%), a najbolje studenti\/kinje Filozofskog fakulteta UCG (52%) i Fakulteta politi\u010dkih nauka UCG (44%). 59,64% od ukupnog broja anketiranih studenata\/kinja zna da je drugi naziv za bitku na Neretvi \u2013 \u00abbitka za ranjenike\u00bb. Analiza odgovora po fakultetima, pokazuje da vi\u0161e od polovine anketiranih studenata\/kinja Pravnog fakulteta UCG-a (56%) i UDG-a (53,33%) nije znalo ta\u010dan odgovor na ovo pitanje, saop\u0161tila je Mila\u0161.<\/p>\n<p>Crnogorski studenti\/kinje u zna\u010dajnom broju (86,79%) ne znaju da je Deklaracija Ujedinjenih nacija progla\u0161ena 1941, a najve\u0107i nivo znanja su pokazali studenti Fakulteta politi\u010dkih nauka, iako je svega njih 34% njih znalo ta\u010dan odgovor, \u0161to je, ocijenila je Mila\u0161, zabrinjavaju\u0107i podatak s obzirom na to da ovaj dokument izu\u010davaju kroz nekoliko predmeta na osnovnim studijama. <\/p>\n<p>Upitani da ocijene zna\u010daj Deklaracije Ujedinjenih nacija, svega jedna tre\u0107ina (33,57) crnogorskih studenta\/kinja odgovorila je kratko, a naj\u010de\u0161\u0107e su navodili sljede\u0107e odgovore: \u201czbog tolerancije me\u0111u narodima\u201c, \u201czbog o\u010duvanja mira\u201c, \u201czbog organizacije poslijeratnog svijeta\u201c, \u201cu cilju uspostavljanja globalne saradnje me\u0111u dr\u017eavama\u201c, \u201czbog borbe protiv nacizma\u201c, \u201czbog prestanka ratova i daljih sukoba\u201c, \u201czbog borbe protiv fa\u0161izma\u201c, \u201czbog proklamovanja jedinstva i mira\u201c, \u201cda bi se garantovala ljudska prava i slobode\u201c. <\/p>\n<p>Predstavljaju\u0107i dalje nalaze istra\u017eivanja, Pavi\u0107 David Radulovi\u0107, istori\u010dar i asistent na projektima u CGO, je  saop\u0161tio da \u201cve\u0107ina crnogorskih studenata\/kinja (59,21%) ne zna da je proslavljeni holivudski glumac Ri\u010dard Barton glumio Josipa Broza Tita u filmu \u2018Bitka na Sutjesci\u2019, ve\u0107 su prednost dali Bati \u017divojinovi\u0107u, a mali broj njih i Petru Bo\u017eovi\u0107u.<\/p>\n<p>On je naveo da je pozitivno to \u0161to \u201cvi\u0161e od 3\/4 studenata\/kinja (76,07%) zna da se termin \u2018Bratstvo i jedinstvo\u2019 odnosi na me\u0111usobni odnos naroda, narodnosti i nacionalnih manjina u SFRJ.<br \/>\nNa pitanje da ozna\u010de dr\u017eave koje su smatrane \u2018Velikom \u010detvorkom\u2019 antifa\u0161isti\u010dke koalicije, studenti\/tkinje su u najve\u0107em broju slu\u010dajeva zaokru\u017eili: Veliku Britaniju (59,64%), SSSR (52,86%), zatim Francusku koja nije bila dio Velike \u010detvorke (52,5%) i SAD (45,71%), dok je samo 15,36% njih navelo Kinu, koja je bila dio \u2018Velike \u010detvorke\u2019\u201c.<\/p>\n<p>Upitani da odgovore \u0161to prepoznaju kao antifa\u0161isti\u010dke vrijednosti, uz mogu\u0107nost da zaokru\u017ee vi\u0161e odgovora, 92,86% crnogorskih studenata\/kinja navodi da je to sloboda, a slijede 89% solidarnost (89%), tolerancija (79,64%) i nenasilje (68,93%).<\/p>\n<p>Svega 40% crnogorskih studenata\/kinja zna da je na ostrvu Lastavica, u tvr\u0111avi Mamula, za vrijeme Drugog svjetskog rata bio fa\u0161isti\u010dki logor, a \u010dak 76% anketiranih studenata\/kinja Pravnog fakulteta UCG nije dalo ta\u010dan odgovor, iako se radi o lokalitetu koji je ve\u0107 du\u017ee vrijeme prisutan u medijima i budi pa\u017enju javnosti i zbog brojnih kontroverzi u vezi sa planiranim investicijama, uz reakcije civilnog sektora koji se zala\u017ee za uspostavljanje kulture sje\u0107anja, ocijenio je Radulovi\u0107.<\/p>\n<p>Na pitanje ko je bio Ljubo \u0106upi\u0107, odgovorilo je ne\u0161to manje od polovine anketiranih studenata\/kinja (46,43%), naj\u010de\u0161\u0107e navode\u0107i da se radi o: \u201cnarodnom heroju\u201c, \u201cpoliti\u010dkom komesaru\u201c, \u201cborcu za ljudska prava\u201c, \u201ckomunisti\u201c, \u201cnarodnom heroju koji je sa osmijehom iza\u0161ao na strijeljanje\u201c, \u201crevolucionaru i antifa\u0161isti\u201c, dok 40,71% anketiranih ne zna ko je Ljubo \u0106upi\u0107, a 12,86% nije dalo nikakav odgovor.<\/p>\n<p>Vi\u0161e od 77.5% anketiranih studenata\/kinja danas ne zna da nabroji najmanje tri narodna heroja iz Crne Gore, odnosno svega 22,5% njih je znalo ta\u010dno da navede imena tri narodna heroja iz Crne Gore. Nijedan anketirani student\/kinja UDG nije dao potpun odgovor i ta\u010dno naveo tri narodna heroja iz Crne Gore.  78% anketiranih studenata\/kinja Fakulteta politi\u010dkih nauka UCG i 76% Pravnog fakulteta UCG nije dalo potpun odgovor, dok su bolje znanje pokazali studenti\/kinje Filozofskog fakulteta, me\u0111u kojima je 52% ta\u010dno navelo tri narodna heroja iz Crne Gore. <\/p>\n<p>Upitani da navedu tri \u017eene koje su bile narodni heroji tokom antifa\u0161isti\u010dke borbe na prostoru biv\u0161e Jugoslavije, svega 14,29% studenata\/kinja je znalo njihova imena. Studenti\/tkinje su kao \u017eene narodne heroje naj\u010de\u0161\u0107e navodili: Ljubicu Popovi\u0107, \u0110inu Vrbicu, Olgu Golovi\u0107.<\/p>\n<p>\u010cak 70% anketiranih studenata\/kinja ne zna da je Povelja OUN potpisana u San Francisku. Upitani da navedu \u0161to je cilj Povelje Ujedinjenih nacija tre\u0107ina (31,07%) anketiranih studenata\/kinja dala je odgovor, navode\u0107i naj\u010de\u0161\u0107e da je to: \u201cmir\u201c, \u201cujedinjenost\u201c, \u201csprije\u010davanje budu\u0107ih sukoba\u201c, \u201cborba protiv fa\u0161izma i diktature\u201c, \u201csloboda i ravnopravnost svih ljudi\u201c, \u201cstvaranje jedinstva\u201c, \u201cmir u svijetu\u201c, \u201cpo\u0161tovanje nezavisnosti svake dr\u017eave\u201c, \u201cuspostavljanje kontrole nad dr\u017eavama\u201d.<\/p>\n<p>Tamara Mila\u0161 je ocijenila da je \u201cohrabruju\u0107e \u0161to studenti\/kinje ve\u0107inski (65,36%) prepoznaju da se o antifa\u0161izmu, kroz formalno obrazovanje, u\u010di malo, dok 21,01% smatra da se u\u010di dovoljno, a 3,21% ocjenjuje da se u\u010di i previ\u0161e.<\/p>\n<p>61,79% anketiranih studenata\/tkinja navodi da su kroz osnovno\/srednje obrazovanje imali priliku da van gradiva iz ud\u017ebenika, razgovaraju sa nastavnicima\/profesorima o temama vezanim za antifa\u0161izam. Literatura iz ove oblasti vi\u0161e nije popularna, na \u0161to ukazuje podatak da 71,07% njih nije \u010ditalo u slobodno vrijeme neku literaturu koja se ti\u010de ovih pitanja. Oni koji su \u010ditali ne\u0161to iz ove oblasti uglavnom navode sljede\u0107e: \u201cdjela Milovana \u0110ilasa\u201c, \u201cMein Kampf-Hitler\u201c, \u201cMarksizam\u201c \u201cIzvori totalitarizma\u201c, \u201cIstorija Jugoslavije\u201c, \u201cVrijeme netrpeljivih-A.Mitrovi\u0107\u201c, \u201cZlo prolje\u0107e-Mihailo Lali\u0107\u201c, \u201cLelejska gora-Mihailo Lali\u0107\u201c.<\/p>\n<p>Od ukupnog broja anketiranih studenata\/kinja, \u010dak 58,93% navodi da nikada nijesu posjetili spomenike antifa\u0161isti\u010dkog otpora kroz formalni obrazovni sistem, niti da su na taj na\u010din imali priliku u\u010diti o antifa\u0161isti\u010dkom pokretu. Vi\u0161e od polovine studenata\/kinja (54,29%) smatra da u Crnoj Gori ne postoje antifa\u0161isti\u010dka udru\u017eenja. Me\u0111u onima koji znaju da takva udru\u017eenja postoje, upitani da navedu njihove nazive, dobili smo sljede\u0107e naj\u010de\u0161\u0107e odgovore: \u201cSUBNOR\u201c, \u201cKPCG\u201c, \u201cNOP (Narodno oslobodila\u010dki pokret), Savez antifa\u0161ista\u201c, \u201cMladi antifa\u0161isti Crne Gore\u201c ili da postoji samo jedno antifa\u0161isti\u010dko udru\u017eenje.<\/p>\n<p>Na pitanje koja tri partizanska filma znaju, ne\u0161to vi\u0161e od jedne tre\u0107ine studenata\/kinja (37,14%) studenta\/kinje je navelo tri filma, dok je vi\u0161e od polovine (54,29%) dalo djelimi\u010dan odgovor i znalo da navede jedan ili dva filma, a njih 22,5% nije znalo odgovor na ovo pitanje. Anketirani studenti\/kinje su naj\u010de\u0161\u0107i navodili sljede\u0107e: \u201cBitka na Sutjesci\u201c, \u201cBitka na Neretvi\u201c, \u201cU\u017ei\u010dka republiku\u201c, \u201cKozara\u201c \u201cOtpisani\u201c, \u201cValter brani Sarajevo\u201c, \u201cLepa sela lepo gore\u201c, \u201cIgmanski mar\u0161\u201c, \u201cBo\u0161ko Buha\u201c, \u201cPartizanska eskadrila\u201c.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanje je pokazalo da ni partizanske pjesme vi\u0161e nisu poznate mladima, pa je svega (17,14%) anketiranih studenata\/kinja znalo da navede tri partizanske pjesme, dok je ne\u0161to vi\u0161e od polovine studenata\/kinja (58,21%) dalo djelimi\u010dan odgovor i znalo da navede jednu ili dvije pjesme, dok 24,64% nije navelo niti jednu pjesmu. Naj\u010de\u0161\u0107e navo\u0111ene pjesme bile su: \u201cRa\u010dunajte na nas\u201c, \u201cCiao Bella\u201c, \u201cPo \u0161umama i gorama\u201c, \u201cOd Vardara pa do Triglava\u201c, \u201cKraj Sutjeske hladne vode\u201c, \u201cNas dva brata\u201c, \u201cDru\u017ee Tito mi ti se kunemo\u201c, \u201cOj, Kozaro\u201c.<\/p>\n<p>Mila\u0161 je zaklju\u010dila da je \u201cprednost Crne Gore je \u0161to nemamo ni sa dr\u017eavnog nivoa ni iz bilo kakvih drugih relevantnih struktura poku\u0161aje revizije antifa\u0161isti\u010dke istorije i tekovina\u201d. \u201cMe\u0111utim, potrebno je mnogo vi\u0161e raditi da bi antifa\u0161isti\u010dka istorija i njene tekovine bili sadr\u017eajan dio obrazovnog sistema, a samim tim da bi i u dru\u0161tvu imale ja\u010di izraz. Crnogorski studenti i studentkinje imaju odre\u0111ena znanja, ali i mnogo onih nepoznanica koje ne bi trebalo da imaju o ovoj va\u017enoj temi koja daje i vrijednosnu dimenziju dru\u0161tvu\u201d, rekla je Mila\u0161.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vi\u0161e od 77.5% anketiranih studenata\/kinja danas ne zna da nabroji najmanje tri narodna heroja iz Crne Gore<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-236152","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/236152","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=236152"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/236152\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=236152"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=236152"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=236152"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}