{"id":236056,"date":"2017-11-08T09:57:36","date_gmt":"2017-11-08T08:57:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=236056"},"modified":"2017-11-08T09:57:36","modified_gmt":"2017-11-08T08:57:36","slug":"perje-nokte-ljusture-zlijezde-jedemo-svaki-dan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/11\/08\/perje-nokte-ljusture-zlijezde-jedemo-svaki-dan\/","title":{"rendered":"Perje, nokte, lju\u0161ture, \u017elijezde… jedemo svaki dan"},"content":{"rendered":"

\"hrana\"<\/a>Da li volite antifriz u bombonima, nokte u kola\u010dima ili tele\u0107i \u017eeludac u siru? Niste nikada to jeli? Ba\u0161 naprotiv, velika je vjerovatno\u0107a da upravo to jedete svaki dan!<\/p>\n

Takozvani E brojevi za mnoge su enigma, ali iza njih se \u010desto kriju, u najmanju ruku, neobi\u010dni dodaci. U hrani tako mogu da se na\u0111u dijelovi perja, noktiju, kose, lju\u0161ture insekata ili vosak dobijen \u0161i\u0161anjem ovce.<\/p>\n

“Ne \u017eelim da slu\u0161am. Bolje da ne znam”, naj\u010de\u0161\u0107e su reakcije kada ljudima obja\u0161njavate \u0161ta se sve nalazi u namirnicama. Brza hrana koju danas prete\u017eeno konzumiramo, uglavnom nije pojam zdravog ili nutritivno vrednog, ali je lista dodataka fascinantna.<\/p>\n

Me\u0111u naj\u010de\u0161\u0107im aditivima je tzv. E 904 ili \u0161elak. Dobija se iz izlu\u010devina \u017eenki tropskih va\u0161i Kerria Lacca. Osim za poliranje namje\u0161taja, koristi se i u poslasticama, bombonama, \u010dokoladi, kafi u zrnu. Funkcija mu je poliranje.<\/p>\n

Upravo je on zaslu\u017ean za to \u0161to je hrana privla\u010dna, glatka i sjajna. Njegova primjena ide tako daleko da se koristi i kao premaz pomo\u0107u koga vo\u0107e ili povr\u0107e izgleda svje\u017eije.<\/p>\n

Ako po\u017eelite da kupite salatu jer je dresing bo\u017eanstveno bijele boje, pro\u010ditajte deklaraciju. Na njoj mo\u017eda pi\u0161e E 171 ili titanijum dioksid. Njime se izbjeljuje plastika, keramika, kozmetika, ali i \u017evaka\u0107e gume, bombone i dresinzi za salatu.<\/p>\n

Dijamantsko-plava boja u prehrambenoj industriji se dobija preradom sirove nafte. Takozvani E 133 prisutan je u proizvodnji slatki\u0161a i ukrasa za kola\u010de.<\/p>\n

Obloga \u017eeluca tek ro\u0111ene teladi mo\u017ee da se na\u0111e u sirevima. Taj sastojak se zove renet. Danas, me\u0111utim, nau\u010dnici rade i na laboratorijskim, odnosno vje\u0161ta\u010dkim i biljnim verzijama.<\/p>\n

I \u017eele za torte i gumene bombone prave se iskuvavanjem \u017eivotinjskih kostiju, gove\u0111ih i svinjskih, ali i od svinjske ko\u017ee.<\/p>\n

\u017delatin nije aditiv, ali je redovan dodatak pri zgu\u0161njavanju i \u017eeliranju d\u017eemova, vo\u0107nih jogurta, mesnih poslastica. Lanolin \u0107ete na\u0107i u dje\u010djim mastima i kozmeti\u010dkim proizvodima za njegu tijela, ali i u \u017evaka\u0107im gumama. Rije\u010d je o \u017eutom vosku koji se dobija iz ov\u010dje vune, a lu\u010de ga lojne \u017elijezde posebno uzgojenih ovaca.<\/p>\n

Sladoledi su ukusniji ako u njima ima vi\u0161e izlu\u010devina iz dabrove analne \u017elijezde koje poja\u010davaju aromu.<\/p>\n

E 920 ili L-cistein je aminokiselina koja se nalazi u dlakama, noktima ili perju. U prehrambenoj industriji se koristi u proizvodnji bra\u0161na. Iako se dobija ekstrakcijom iz \u017eivotinjske dlake ili iz perja, nau\u010dnici, sre\u0107om, pronalaze i nove metode proizvodnje genetskim in\u017eenjeringom. Aditiva E 920 ima u pekarskim proizvodima, kola\u010dima, keksu… I nema zakonskog ograni\u010denja kod njegove upotrebe. Perja i noktiju mo\u017eete da pojedete koliko \u017eelite.<\/p>\n

Dioksid silicijuma ili E 551 prirodno je sredstvo protiv zgrudnjavanja prehrambenih proizvoda. Dodaje se u polutvrde i tvrde sireve, ima ga u dodacima ishrani, za\u010dinima… Rije\u010d je o prirodnom mineralu koji se upotrebljava u proizvodnji stakla iz kvarcnog pijeska, a na\u0107i \u0107emo ga i kao pra\u0161kasti silikagel u novoj obu\u0107i.<\/p>\n

Lijepa crvena boja u vo\u0107nim jogurtima, slatki\u0161ima, bombonima, d\u017eemovima ili mesnim prera\u0111evinama naj\u010de\u0161\u0107e poti\u010de od E 120, karmina ili kohineala. Taj dodatak je posebno zanimljiv jer se dobija iz mljevenih insekata. Ta\u010dnije, iza te jarko crvene boje kriju se aluminijske soli karminske kiseline, koju proizvode \u017eenke ko\u0161enile, biljne va\u0161i. Razli\u010ditim hemijskim procesima, boja se vadi iz oplo\u0111enih i osu\u0161enih \u017eenki tih insekata. Dozvoljen dnevni unos ograni\u010dava se na 5,0 mg\/kg tjelesne te\u017eine, s obzirom na to da postoje naznake da u vi\u0161im koncentracijama mo\u017ee da izazove alergije.<\/p>\n

Vjerovatno su vam poznati mnogi proizvodi u kojima se koristi propilen-glikol. Rije\u010d je o sastojku antifriza, industrijskih boja, tkanina, ambala\u017ea, lijekova ili kozmeti\u010dkih preparata.<\/p>\n

Postoji i ne\u0161to \u0161to se zove propan-1,2-diol-alginat ili E 405. Rije\u010d je o sinteti\u010dkom jedinjenju koje se koristi kao zgu\u0161njiva\u010d i emulgator u bezalkoholnim osvje\u017eavaju\u0107im napicima, kod finih pekarskih proizvoda, glazure, masnih emulzija, bombona i za brojne druge prehrambene proizvode. U organizmu se razgra\u0111uje na propilen-glikol, a njegova upotreba je ograni\u010dena jer previ\u0161e \u0161kodi zdravlju.<\/p>\n

24sata.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Da li volite antifriz u bombonima, nokte u kola\u010dima ili tele\u0107i \u017eeludac u siru? Niste nikada to jeli? Ba\u0161 naprotiv, velika je vjerovatno\u0107a da upravo to jedete svaki dan! Takozvani E brojevi za mnoge su enigma, ali iza njih se \u010desto kriju, u najmanju ruku, neobi\u010dni dodaci. U hrani tako mogu da se na\u0111u dijelovi […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-236056","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/236056","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=236056"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/236056\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=236056"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=236056"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=236056"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}