{"id":235964,"date":"2017-11-07T07:00:28","date_gmt":"2017-11-07T06:00:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=235964"},"modified":"2017-11-06T23:29:21","modified_gmt":"2017-11-06T22:29:21","slug":"sprijecite-mozdani-udar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/11\/07\/sprijecite-mozdani-udar\/","title":{"rendered":"Sprije\u010dite mo\u017edani udar"},"content":{"rendered":"

\"mozganje\"<\/a>Dvije velike studije, objavljene pro\u0161le godine, jasno su pokazale da je 90 odsto svih mo\u017edanih udara uzrokovano faktorima (ima ih deset) koji se mogu ukloniti. Njih bi trebalo otkriti i dr\u017eati pod kontrolom, promjenom \u017eivotnog stila, uzimanjem ljekova ili njihovom kombinacijom.<\/p>\n

Savjeti za prevenciju su mediteranska ishrana, redovna fizi\u010dka aktivnost, izbjegavanje stresnih situacija, vje\u017ebanje mo\u017edanih funkcija, san, dru\u0161tvena uklju\u010denost i nepu\u0161enje.<\/p>\n

Mo\u017edani fitnes savjeti<\/strong><\/p>\n

Uz zdravu ishranu i fizi\u010dku aktivnost va\u017eno je \u201cvje\u017ebati\u201c mo\u017edane funkcije, odnosno sprovoditi takozvani \u201cmo\u017edani fitnes\u201c.<\/p>\n

Kako se mozak ne bi ulijenio, potrebni su mu stalni podsticaji i novi zadaci, jer rutina \u201cubija\u201c vitalnost mo\u017edanih funkcija. Ti podsticaji mogu biti ne\u0161to sasvim jednostavno ili ono \u0161to nam se najvi\u0161e svi\u0111a. \u0160to vi\u0161e novih zadataka dajemo na\u0161em mozgu, to c\u0301e nas on bolje slu\u017eiti, bez obzira na godine koje prolaze.<\/p>\n

Va\u017ean je i stav prema \u017eivotu. Treba imati povjerenja u vlastite snage i moguc\u0301nost rje\u0161avanja bilo kakvih radnih, emocionalnih, dru\u0161tvenih ili drugih problema.<\/p>\n

Jedite crnu \u010dokoladu<\/strong><\/p>\n

Dok jedete \u010dokoladu aktivira se dio va\u0161eg mozga koji izlu\u010duje dopamin, va\u017enu hemikaliju u mozgu. Taj dio mozga potpoma\u017ee u\u010denje i pamc\u0301enje.<\/p>\n

Posjetite muzej<\/strong><\/p>\n

Idite u muzej ili na neko drugo mjesto koje vas zanima i pridru\u017eite se vo\u0111enim turama. Kad do\u0111ete kuc\u0301i, poku\u0161ajte da rekonstrui\u0161ete turu razgledanja, popisujuc\u0301i \u0161ta ste vidjeli i sve \u010dega se sjec\u0301ate. Sjec\u0301anje je mo\u017edana aktivnost koja uklju\u010duje sve nivoe mo\u017edanih operacija \u2014 primanje informacija, pamc\u0301enje i razmi\u0161ljanje o njima.<\/p>\n

Zapamtite rije\u010di nove pjesme<\/strong><\/p>\n

Nau\u010dite da pjevate stihove neke nove pjesme. Za\u0161to? Razvijanje pa\u017eljivog slu\u0161anja poma\u017ee procesima razumijevanja, razmi\u0161ljanja i sjec\u0301anja. Kad se fokusirate, otpu\u0161ta se neurotransmiter acetilkolin, hemijski prenosnik informacije u mozgu koji omoguc\u0301uje plasti\u010dnost mozga i o\u017eivljava sjec\u0301anje.<\/p>\n

Nau\u010dite da svirate<\/strong><\/p>\n

Sviranjem vje\u017ebate me\u0111usobno povezivanje djelova mozga, uklju\u010dujuc\u0301i slu\u0161anje, kontrolu finih pokreta i prevod pisanih nota (funkcija vida) u muziku (funkcija pokreta i zvuka).<\/p>\n

Postavite zidne tapete i mijenjajte ih povremeno<\/strong><\/p>\n

Uvo\u0111enje novina doslovno aktivira i pokrec\u0301e mozak stvarajuc\u0301i nove neuronske puteve i veze. Zato mijenjajte svoju okolinu sitnicama svakoga dana. To, na primjer, mo\u017ee biti mijenjanje pozadine na va\u0161em ra\u010dunaru svakog dana ili \u010dak sata. Idite svaki dan razli\u010ditim putem na posao i s posla. Ako ste de\u0161njak, perite zube lijevom rukom, po\u010de\u0161ljajte se lijevom rukom, zakop\u010davajte dugmad lijevom rukom.<\/p>\n

Ne koristite lift, parkirajte se na najdaljem mjestu<\/strong><\/p>\n

Kardiorespiratorne vje\u017ebe i aktivnosti smanjuju rizik od gojaznosti, dijabetesa i kardiovaskularnih problema, koji su poznati kao faktori rizika za razvoj Alchajmerove bolesti. Ove aktivnosti pobolj\u0161avaju i protok krvi u mozgu i smanjuju opasnost od su\u017eavanje krvnih sudova i mo\u017edanog udara.<\/p>\n

Prona\u0111ite tokom dana malo vremena za san<\/strong><\/p>\n

Dok spavate va\u0161 mozak sortira, objedinjuje i pohranjuje informacije i sjec\u0301anja akumulirana tokom dana i to je razlog za\u0161to je osam sati sna noc\u0301u toliko va\u017eno. Samo \u0161est minuta sna jednako je vrijedno, za kratkoro\u010dno prisjec\u0301anje, koliko i spavanje noc\u0301u. A odmor od 90 minuta sna pokazao se kao na\u010din ubrzavanja procesa koji poma\u017eu mozgu da konsoliduje dugoro\u010dne uspomene.<\/p>\n

Kolutajte o\u010dima<\/strong><\/p>\n

Kako biste lak\u0161e zapamtili ne\u0161to bitno, pomi\u010dite o\u010di u dva suprotna smjera (gore-dolje ili lijevo-desno) trideset sekundi. Za\u0161to? Ova mala ve\u017eba poma\u017ee udru\u017eivanju dvije polovine mozga, a tako se i bolje i lak\u0161e primaju informacije.<\/p>\n

Pazl, ukr\u0161tenice, rubikova kocka<\/strong><\/p>\n

Odaberite jednu rije\u010d od osam slova, zatim napi\u0161ite tri nove rije\u010di koje po\u010dinju s prva tri slova odabrane rije\u010di. Ili kreirajte igru memorije, poku\u0161avajuc\u0301i da nabrojite \u0161ta sve imate u fri\u017eideru ili raspored stvari u ormaru.<\/p>\n

Dru\u017eite se i(li) volontirajte<\/strong><\/p>\n

Okru\u017eenje ljudima smanjuje rizik razvoja demencije. Za\u0161to? Bitno je da ste okru\u017eeni ljudima u \u010dijem dru\u0161tvu se osjec\u0301ate lijepo i koji vas stimuli\u0161u i pokrec\u0301u. Ljudi koji su fizi\u010dki ili emocionalno izolovani izlo\u017eeniji su depresiji. (Izvor: BBN)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dvije velike studije, objavljene pro\u0161le godine, jasno su pokazale da je 90 odsto svih mo\u017edanih udara uzrokovano faktorima koji se mogu ukloniti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-235964","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/235964","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=235964"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/235964\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=235964"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=235964"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=235964"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}