{"id":235923,"date":"2017-11-06T09:20:53","date_gmt":"2017-11-06T08:20:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=235923"},"modified":"2017-11-06T09:20:53","modified_gmt":"2017-11-06T08:20:53","slug":"kako-drvece-medusobno-komunicira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/11\/06\/kako-drvece-medusobno-komunicira\/","title":{"rendered":"Kako drve\u0107e me\u0111usobno komunicira?"},"content":{"rendered":"

\"suma\"<\/a>\u0160uma je puno vi\u0161e od onoga \u0161to vidite, tvrdi ekologinja Suzanne Simard. Njezina tridesetogodi\u0161nja istra\u017eivanja u kanadskim \u0161umama dovela su do zapanjuju\u0107ih otkri\u0107a da drve\u0107e komunicira, \u010desto i s ogromnih udaljenosti. Dr. Simard donosi pri\u010du o skladnom i kompleksnom dru\u0161tvenom \u017eivotu drve\u0107a i novom pogledu na prirodni svijet u \u0161umi.<\/p>\n

Znanstvenu zajednicu i dru\u0161tvo zaintrigirala su istra\u017eivanja dr. Suzanne Simard o simbioti\u010dkim vezama izme\u0111u drve\u0107a. Stabla i biljke su me\u0111usobno povezani te mogu signalizirati drugim biljkama i drve\u0107u o mnogim okolnostima u okoli\u0161u.<\/p>\n

Skrivena ispod povr\u0161ine zemlje, biolo\u0161ka infrasktruktura povezuje razli\u010dite \u010dlanove biljnog carstva u jednu organsku mre\u017eu koja dopu\u0161ta biljkama da komuniciraju i razmjenjuju hranjive tvari.<\/p>\n

Kad \u0161etate \u0161umom vidite \u201creproduktivne\u201d organe, to su gljive. Gljivi\u010dne niti tvore micelij koji \u201cinficira\u201d i kolonizira korijene svih stabala i biljaka. Na mjestu gdje gljivi\u010dne niti komuniciraju sa stanicama u korijenu dolazi do izmjene, odnosno \u201etrgovine\u201c ugljikom za hranjivim tvarima. Miceliji povezuju razli\u010dite vrste u \u0161umi, ne samo pojedince iz iste vrste.<\/p>\n

Simbioza korijena biljke i gljive poznata je kao mikoriza i korisna je za obje stane. Biljke pru\u017eaju gljivama ugljikohidrate koje su stekle fotosintezom, dok gljive prikupljaju druge hranjive tvari poput, vode, fosfora i du\u0161ika.<\/p>\n

Najve\u0107i i najmra\u010dniji \u010dvorovi su ujedno i najprometniji, oni se \u010desto nazivaju majka stabala jer njeguju svoje mlade koji rastu iz njih. U \u0161umi, majka stablo mo\u017ee biti spojena na stotine drugih stabala i na taj na\u010din poslati vi\u0161ak ugljika kroz mikorizne mre\u017ee.
\nDr. Suzanne Simard prva je dokazala da su stabla sposobna ostvariti dvosmjernu komunikaciju. Istra\u017eivanja koja je provela koriste\u0107i metodu radioaktivnim ugljikom-14 i ugljikom-13 (stabilnim izotopima) potvr\u0111uje da stabla majke skrbe za svoja mla\u0111a stabla.<\/p>\n

Osim toga, Simard je potvrdila i komunikaciju izme\u0111u razli\u010ditih vrsta. Pokusom je dokazano da kod stabla breze i duglazije postoji \u017eivotna dvosmjerna komunikacija. U ljetnim mjesecima breza \u0161alje vi\u0161e ugljika duglaziji, posebno ako se nalazi u sjeni i ne prima dovoljno sun\u010deve svjetlosti. Na taj na\u010din breza omogu\u0107ava rast mladicama u sjeni drugih stabala. Ove dvije vrste isprepletene su poput yin i yanga.
\nMo\u017ee li drve\u0107e prepoznati vlastiti rod ?<\/p>\n

Dr. Simard je postavila eksperiment u kojem je stavila stablo majku da raste zajedno sa sadnicama stranaca kao i sa svojim \u201cpotomcima\u201d. Znanstveno je dokazala da majka stablo prepoznaje svoj rod i to na na\u010din da ga kolonizira s ve\u0107im mikoriznim mre\u017eama koje im \u0161alju vi\u0161e ugljika ispod zemlje. Tako\u0111er je vidljivo kako majka stablo smanjuje svoj korijen kako bi bilo vi\u0161e prostora za njihovu djecu.<\/p>\n

Kad su majke drve\u0107a ozlije\u0111ene ili umiru \u0161alju poruke \u201cmudrosti\u201d na sljede\u0107u generaciju sadnica. Temeljem kretanja izotopa s ozlije\u0111ene majke drveta na korijen pa sve do mikorizne mre\u017ee i njoj susjednih sadnica, potvr\u0111eno je da stabla mogu pri\u010dati ne samo o prijenosu hranjivih tvari ve\u0107 i u obliku obrambenih signala i upozorenja.<\/p>\n

krenizdravo.rtl.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160uma je puno vi\u0161e od onoga \u0161to vidite, tvrdi ekologinja Suzanne Simard. Njezina tridesetogodi\u0161nja istra\u017eivanja u kanadskim \u0161umama dovela su do zapanjuju\u0107ih otkri\u0107a da drve\u0107e komunicira, \u010desto i s ogromnih udaljenosti. Dr. Simard donosi pri\u010du o skladnom i kompleksnom dru\u0161tvenom \u017eivotu drve\u0107a i novom pogledu na prirodni svijet u \u0161umi. Znanstvenu zajednicu i dru\u0161tvo zaintrigirala […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-235923","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/235923","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=235923"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/235923\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=235923"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=235923"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=235923"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}