{"id":235696,"date":"2017-11-02T08:39:28","date_gmt":"2017-11-02T07:39:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=235696"},"modified":"2017-11-02T08:39:28","modified_gmt":"2017-11-02T07:39:28","slug":"11-hm-teza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/11\/02\/11-hm-teza\/","title":{"rendered":"11 HM teza"},"content":{"rendered":"

Autorke: Andreja Gregorina\/Karolina Hrga<\/strong><\/p>\n

\"pobacaj-mit\"<\/a>Feministi\u010dka borba za reproduktivna prava na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije ve\u0107 vi\u0161e od dva desetlje\u0107a svoje argumente promi\u0161lja primarno u okvirima liberalnog koncepta ljudskih prava, strate\u0161ki odvojena od socioekonomskog konteksta i vlastitog socijalisti\u010dkog naslje\u0111a. Ponu\u0111enih jedanaest historijsko-materijalisti\u010dkih teza dio su nastojanja da se borbu za pravo na abortus ponovno pozicionira u kontekst klasne borbe, a feministi\u010dku teoriju i praksu u kontekst \u0161ireg antikapitalisti\u010dkog projekta, \u0161to je i jedini na\u010din da legalni poba\u010daj postane i egalitaran, odnosno dostupan svim \u017eenama. Tekst je kori\u0161ten kao argumentacijska podloga prosvjedne akcije koju je u rujnu ove godine u Zagrebu organizirala Platforma za obranu reproduktivnih prava \u017eena.<\/p>\n

Liberalni koncept prava danas je prepoznat kao temeljno podru\u010dje politi\u010dke borbe ne samo lijevih progresivnih snaga, ve\u0107 i desnih konzervativnih aktera \u2013 pravo na poba\u010daj i pravo na \u017eivot postaju suprotstavljeni ideolo\u0161ki koncepti koji argumente sukobljavaju unutar \u201eneutralnog\u201c polja ljudskih prava, legitimiraju\u0107i vlastite koncepte pozivima na jednakost i slobodu. Takav ahistorijski pristup pitanju reproduktivnih prava odvojio je pitanje prava na abortus od konkretnih socioekonomskih uvjeta u kojima je to pravo izboreno, odnosno od materijalnih uvjeta u kojem raste pritisak da se ta prava reduciraju. I dok je pravo na abortus izboreno u okviru emancipatornog socijalisti\u010dkog projekta koji je te\u017eio podru\u0161tvljenju reproduktivnog rada \u017eena, zahtjevi za njegovom restrikcijom javljaju se u kontekstu neoliberalnog kapitalizma koji teret dru\u0161tvene reprodukcije, zbog specifi\u010dnog na\u010dina proizvodnje i akumulacije, prebacuje na \u017eene. Politizacija borbe za reproduktivna prava, odnosno pravo na prekid, ali i planiranje trudno\u0107e, podrazumijeva borbu za besplatno, dostupno i kvalitetno javno zdravstvo i obrazovanje, pred\u0161kolski odgoj i obrazovanje, sigurna radna mjesta, razvojne i solidarne stambene politike. Borba za reproduktivna prava dio je klasne borbe, a feministi\u010dka borba sastavni element \u0161ire antikapitalisti\u010dke fronte jer jedino tada legislativni zahtjev za legalnim poba\u010dajem postaje i egalitaran \u2013 dostupan svim \u017eenama bez obzira na njihov ekonomski i dru\u0161tveni kapital.<\/p>\n

*****
\nPravo na poba\u010daj ne podrazumijeva isklju\u010divo \u017eensko pravo na odlu\u010divanje o vlastitom tijelu, jer je pitanje reproduktivnih prava pitanje \u0161ire dru\u0161tvene reprodukcije. Za reprodukciju postoje\u0107ih socioekonomskih prilika neophodan je stalni dotok nove jeftine radne snage koju \u017eene ra\u0111aju, besplatno hrane, obla\u010de, \u0161koluju i pripremaju za tr\u017ei\u0161te rada, a u slu\u010daju starosti i bolesti o njoj skrbe i njeguju. Pitanje prava na poba\u010daj neophodno je povezati s progresivnim radnim i socijalnim pravom koje se ti\u010de javnih vrti\u0107a i jaslica, javno dostupnog zdravstva i \u0161kolstva, kvalitetnih menzi i studentskih domova, sigurnog zaposlenja, stambenih i mirovinskih fondova, domova za starije i nemo\u0107ne. Pravo na poba\u010daj je i \u201e\u017eensko\u201c i klasno pitanje, jer je rodnu opresiju nu\u017eno promi\u0161ljati u kontekstu materijalnih uvjeta proizvodnje i reprodukcije kapitalizma.<\/p>\n

*****
\nPravo na poba\u010daj ne mo\u017ee biti osigurano samo zakonskom regulativom jer pravna jednakost ne uzima u obzir nejednake materijalne preduvjete koji definiraju ho\u0107emo li neko pravo mo\u0107i koristi ili ne. Primjerice, \u017eene koje su nezaposlene, \u017eene zaposlene na radnim mjestima koja su neza\u0161ti\u0107ena i nesigurna, potpla\u0107ena ili nepla\u0107ena, \u017eene bez zdravstvenog osiguranja, siroma\u0161ne \u017eene, \u017eene s djecom bez podr\u0161ke obitelji i \u0161ire zajednice, \u017eene iz ruralnih podru\u010dja, studentkinje, migrantkinje i tra\u017eiteljice azila, LGBTIQ+ osobe koje ne raspola\u017eu materijalnim i drugim resursima neophodnima za dono\u0161enje odluke. Borba za reproduktivna prava koja ne uklju\u010duje zahtjev za besplatnim i javno dostupnim poba\u010dajem tek je borba za privilegirane \u017eene koje raspola\u017eu potrebnim kapitalom za u\u017eivanje ovog prava.<\/p>\n

*****
\nReproduktivno zdravlje kolektivno je pitanje, koje ovisi o javno dostupnim zdravstvenim uslugama i ustanovama. Institucije javnog zdravstva ne smiju biti poligon za prakticiranje \u201epriziva savjesti\u201c koji legalnu uslugu \u010dini sve nedostupnijom i time prisiljava \u017eene na ilegalne, \u010desto nestru\u010dno izvedene i rizi\u010dne poba\u010daje. Proces privatizacije javnog zdravstva komodificira pravo na poba\u010daj pretvaraju\u0107i pitanje reproduktivnog zdravlja u robu na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

*****
\nReproduktivna prava podrazumijevaju pravo \u017eene da pobaci, ali i da rodi i odgaja dijete. Mogu\u0107nosti planiranja roditeljstva ne podrazumijevaju samo individualnu odluku o tome \u017eelimo li djecu ili ne, nego imamo li osigurane potrebne preduvjete za njihov odgoj i razvoj. Konzervativna populacijska politika koja reproducira tradicionalnu pri\u010du o ulozi \u017eene kao majke, pristupa reproduktivnom zdravlju \u017eena kao domoljubnom resursu zadu\u017eenom za reprodukciju zdravlja nacije i odr\u017eavanje postoje\u0107ih dru\u0161tveno-proizvodnih odnosa.<\/p>\n

*****
\nZa reprodukciju kapitalizma, osim proizvodne sfere jednako je va\u017ena i ona ku\u0107anska, tzv. privatna sfera. Besplatni ku\u0107anski rad, koji uklju\u010duje seks kao rad, ra\u0111anje i brigu za djecu te obitelj, jedan je od klju\u010dnih preduvjeta funkcioniranja kapitalisti\u010dkog dru\u0161tva. Podrivanje mita o nuklearnoj, heteronormativnoj obitelji, ujedno predstavlja i direktni napad na kapitalisti\u010dki na\u010din proizvodnje i akumulaciju kapitala. U\u010dinkovitost feministi\u010dkog projekta ovisi o uklju\u010divanju materijaliziranih rodnih, rasnih, klasnih, etni\u010dkih i dobnih kategorija, te ekolo\u0161ke i antispecisti\u010dke dimenzije u kontekstu feministi\u010dke borbe.<\/p>\n

Teze:<\/p>\n

1. Pravo na poba\u010daj nije samo \u201e\u017eensko\u201c nego i klasno pitanje.
\n2. Pravo na poba\u010daj nije samo pravna, nego i ekonomska kategorija.
\n3. Pravo na poba\u010daj nije samo pitanje individualnog izbora, nego i dru\u0161tvene odgovornosti.
\n4. Pravo na poba\u010daj nije samo pitanje legalnosti abortusa, nego i dostupnosti javnog zdravstva.
\n5. Pravo na poba\u010daj nije samo pitanje osobnog, nego i javnog dobra.
\n6. Pravo na poba\u010daj ne uklju\u010duje samo postojanje uvjeta da se prekine trudno\u0107a, nego i postojanje uvjeta za ra\u0111anje i odgajanje djece.
\n7. Pravo na poba\u010daj ne smije biti regulirano prema zahtjevima konzervativne populacijske politike.
\n8. Pravo na poba\u010daj ne zna\u010di samo borbu protiv patrijarhata, nego i kapitalizma.
\n9. Borbu za reproduktivna prava treba pozicionirati u okvire \u0161ire radni\u010dke i klasne borbe.
\n10. Feministi\u010dka analiza mora se temeljiti na historijsko-materijalisti\u010dkoj argumentaciji.
\n11. Feministi\u010dka borba nu\u017eno mora biti dio \u0161ireg antikapitalisti\u010dkog pokreta.<\/p><\/blockquote>\n

Slobodni filozofski<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pravo na poba\u010daj i pravo na \u017eivot postaju suprotstavljeni ideolo\u0161ki koncepti koji argumente sukobljavaju unutar \u201eneutralnog\u201c polja ljudskih prava, legitimiraju\u0107i vlastite koncepte pozivima na jednakost i slobodu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-235696","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/235696","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=235696"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/235696\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=235696"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=235696"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=235696"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}