{"id":235584,"date":"2017-10-31T07:41:12","date_gmt":"2017-10-31T06:41:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=235584"},"modified":"2017-10-31T07:41:12","modified_gmt":"2017-10-31T06:41:12","slug":"pravu-ljevicu-jos-nismo-uspjeli-da-organizujemo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/10\/31\/pravu-ljevicu-jos-nismo-uspjeli-da-organizujemo\/","title":{"rendered":"Pravu ljevicu jo\u0161 nismo uspjeli da organizujemo"},"content":{"rendered":"

Autor: Igor Lasi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"Goran<\/a>Bosna i Hercegovina \u017eivi ovih dana u znaku nove prepirke oko slu\u017ebenog jezika, i to u \u0161kolama. Te\u0161ko je oduprijeti se dojmu o ve\u0107 vi\u0111enom, ali u mjeri koja govori o zaglavljenosti BiH u crnoj rupi identitetskih politika, a taj diskurs je prakti\u010dki bez alternative u javnom prostoru, kao gotovo nigdje drugdje?<\/p>\n

Istina je da smo se vi\u0161e puta vra\u0107ali na taj problem. Prvo je do\u0161ao na red u Republici Srpskoj, gdje su Bo\u0161njaci postavili pitanje o nazivu jezika, kao i o sadr\u017eaju nastavnog plana i programa. No samim Ustavom BiH jezik uop\u0161te nije definisan, nego to \u010dine ustavi entiteta. Odnosno, rije\u010d je o jezicima, o njih tri, \u0161to je potpuno besmisleno, naravno, ali je tako. Ustavi entiteta obra\u0111uju ih na razli\u010dite na\u010dine, pa Ustav Federacije BiH navodi bosanski, srpski i hrvatski jezik, a Ustav RS-a formuli\u0161e da su to jezik srpskog naroda, jezik bo\u0161nja\u010dkog naroda i jezik hrvatskog naroda. Formulacija je plod politi\u010dkog kompromisa, ali izaziva sporove po\u0161to Srbi ne \u017eele da priznaju naziv bosanski jezik, dok Bo\u0161njaci na tome insistiraju. Nadovezuje se problem nastavnih planova i programa u oblasti tzv. nacionalne grupe predmeta, a to su jezik i knji\u017eevnost, i istorija. Problem se javlja u dijelovima RS-a s ne\u0161to vi\u0161e Bo\u0161njaka, no odnedavno je eskalirao i u Kantonu Sarajevo gdje se koristio naziv B\/H\/S. To jedinstveno ime netko \u017eeli razdvojiti na troje, \u0161to bi moglo dovesti do segregacije me\u0111u djecom. I to bi bilo zaista katastrofalno, iako nije slu\u010dajno \u0161to se to pojavilo ba\u0161 sad, s obzirom na to da ulazimo u izbornu godinu. Dogodine su op\u0161ti izbori, a elite nemaju nikakvu sveobuhvatnu osmi\u0161ljenu politiku za izlazak iz krize. Ovo je jedino \u0161to im preostaje za mobilisanje glasa\u010da, mada vjerujem da bi ozbiljno istra\u017eivanje pokazalo da narod ne \u017eeli ve\u0107inski insistirati na tome.<\/p>\n

A to zna\u010di da bi o\u010dekivan bio i pad izlaznosti na birali\u0161ta?<\/strong><\/p>\n

Na pro\u0161lim izborima imali smo izlaznost 59 do 60 posto, a to je u na\u0161im uslovima dosta visoko. U nekim prethodnim periodima izlaznost se kretala izme\u0111u 50 i 54 posto, s tim da u velikim gradovima poput Sarajeva, Banjaluke i Zenice \u010desto nije prelazila 40 do 45 posto. Ve\u0107u apstinenciju o\u010dekujem i dogodine, jer ljudi ne mogu glasati za alternativu koje nema. Ali to nije izraz politi\u010dke nezrelosti gra\u0111ana, nego njihovog politi\u010dkog sazrijevanja. Mislim da je to oblik protesta.<\/p>\n

Div na glinenim nogama<\/strong><\/p>\n

Nema nikakve organizacije odozdo, nema artikuliranije politi\u010dke struje koja bi poku\u0161ala ozbiljnije predstaviti univerzalni, zajedni\u010dki interes, afirmirati ga i u izbornom smjeru?<\/p>\n

Nema, dok s druge strane ne mo\u017eete svoj politi\u010dki izbor \u010ditav \u017eivot svoditi na apstinenciju u ovom pogledu. Ta je \u010dinjenica bila izra\u017eena i na plenumima prije tri godine, mada su bili spontani i neorganizovani, a nije bilo ni politi\u010dke struje koja bi im davala pe\u010dat. Ali pokazali su da izvjesna energija postoji, bez obzira na to \u0161to su mnogi nerealno o\u010dekivali ve\u0107e promjene. A normalno je da ljudi poslije toliko godina \u017eele neke promjene, i to brzo. Plenumi su pokazali da ima ljudi koji \u017eele da se bore, pa je \u0161teta \u0161to se ta energija rasula, atomizovala, bez ikakve strategije. To je o\u010dito ono \u0161to nam fali kao prvi neophodan korak.<\/p>\n

Najbolje organizirani u tim doga\u0111anjima bili su radnici i sindikati iz Tuzle, otkud je sve i krenulo i gdje se politi\u010dka borba odvijala ve\u0107 godinama. Nije se to prenijelo na plenume i nije iskori\u0161teno kao platforma za \u0161irenje otpora.<\/strong><\/p>\n

Ta\u010dno, i zanimljivo je pritom da se sindikati nisu, osim nekih izuzetaka, pojavljivali na plenumima i na gra\u0111anskim, tako da ih nazovem, protestima. U\u010destvovali su Sindikat trgovine u Federaciji BiH, neki sindikati iz Tuzle i mo\u017eda lokalno jo\u0161 poneki. Nedostatku \u0161ireg uklju\u010divanja kumovalo je i nerazumijevanje dijela plenuma prema zna\u010denju sindikata kao organizacija s masovnijim \u010dlanstvom. Moram re\u0107i da ih zbog toga vidim kao diva na glinenim nogama, s obzirom na njihovu inertnu i pasivnu birokraciju. Ali imaju \u010dlanstvo i s njima je mogu\u0107e do\u0107i u komunikaciju s tim obespravljenim slojevima. Ipak, u nekoj mjeri je presudio animozitet nezanemarivog broja u\u010desnika plenuma koji ih smatraju birokratskim aparatom u dosluhu s vlastima. To pretjerivanje pokazalo se kao \u0161tetno, jer nipo\u0161to nije ve\u0107ina sindikata u takvom odnosu, iako ve\u0107ina jest pasivna i programski neodre\u0111ena. Bilo je slu\u010dajeva otpora proteklih godina, imali smo i poku\u0161aj generalnog \u0161trajka Sindikata bud\u017eetskih korisnika u RS-u. Bilo je ozbiljnih aktivnosti zbog kojih su anga\u017eovane specijalne jedinice i snajperisti po krovovima u Banjaluci. Situacija nije izrodila dalekose\u017ene posljedice, bilo bi pogre\u0161no insistirati na njima, ali nam daje na znanje politi\u010dku \u010dinjenicu pojave nekih masovnih radni\u010dkih akcija.<\/p>\n

No ipak su se me\u0111u prvim, minimalnim zahtjevima plenuma spram vlasti \u2013 da spomenemo samo ukidanje tzv. bijelog hljeba za funkcionere \u2013 pojavile i neke apsolutno sindikalne to\u010dke, npr. pro\u0161irenje mogu\u0107nosti za radni\u010dko organiziranje, \u0161trajk i sl.<\/strong><\/p>\n

Jasno, zahtjevi za ukidanje bijelog hljeba ili naknada za \u010dlanstvo u upravnim i nadzornim odborima jesu dobri, ali ne zadiru u su\u0161tinu problema, \u010dak zvu\u010de pomalo populisti\u010dki. Neki od nas poku\u0161ali smo dati ne\u0161to ozbiljniji program, smjeraju\u0107i na reforme sistema. Recimo, da se donekle ozbilji radni\u010dko u\u010destvovanje u poduze\u0107ima, u formi radni\u010dke participacije. To na Zapadu ve\u0107 postoji, mada nas ne bi smjelo zadovoljiti kao krajnji cilj, a predstavljalo bi dobar po\u010detni korak. Drugi zahtjev je taj u vezi sa \u0161trajkom, da se ukinu odre\u0111ena ograni\u010denja za organizovanje \u0161trajka. Zatim i zahtjev za progresivno oporezivanje, kao jo\u0161 jedan \u010dest standard na Zapadu. Htjeli smo da uka\u017eemo na to da bi ve\u0107 sama dr\u017eava trebala voditi socijalnu ekonomsku politiku.<\/p>\n

Spominjete primjere zapadnja\u010dke socijalno uzorne prakse danas, a potje\u010demo iz dr\u017eave samoupravnog socijalizma. Je li u BiH ipak ostalo ne\u0161to vi\u0161e od klasne svijesti, bez obzira na njenu raspr\u0161enost u organizacijskom smislu i nepostojanje borbe?<\/strong><\/p>\n

Ostalo je prisutno ne\u0161to od te svijesti i energije, uz \u010dinjenicu koju navodite. To se izra\u017eava na razne na\u010dine, od ne\u010dega \u0161to nazivamo nostalgijom, mada ona ima i pe\u017eorativan prizvuk, a radi se o dubljem osje\u0107aju i politi\u010dkom stavu. Sve vi\u0161e ljudi iznova cijeni onaj sistem, ne zato \u0161to su bili mladi i lijepi, nego zato \u0161to su bili vrednovani kao politi\u010dki subjekt, a danas to nisu. Taj na\u0161 samoupravni sistem, mada je imao ozbiljnih nedostataka, a po mom je mi\u0161ljenju i danas rije\u010d o sistemu budu\u0107nosti, tad se bio sveo na neki oblik participacije radnika koji su zajedno s birokratijom u\u010destvovali u upravljanju, s tim da je birokratija bila ja\u010di \u010dinilac. Pa ako na Zapadu imamo participaciju radnika i bur\u017eoazije, kod nas smo imali participaciju radnika i birokratije, osim \u0161to su radnici imali daleko ve\u0107a prava nego \u0161to su ih ikad imali na Zapadu. S druge strane kod mladih ljudi, koji su danas aktivni na ljevici, postoji poku\u0161aj, ponekad suvi\u0161e ideologizovan, da se valorizuje taj sistem i da se poku\u0161a vidjeti \u0161ta je tu bilo dobro, a \u0161ta lo\u0161e, no \u010desto se polazi isklju\u010divo od ideolo\u0161kih premisa, pa analiza nije zasnovana na stvarnom stanju kakvo je bilo u SFRJ.<\/p>\n

Jugoslavija je svakako zakazala u raslojavanju radni\u010dke klase od partijske elite, ali \u2013 govore\u0107i o BiH \u2013 te\u0161ko je danas ne uo\u010diti da je, kroz socijalisti\u010dku revoluciju, i nacionalno pitanje rije\u0161ila bolje nego \u0161to je bilo ikad prije i poslije nje? Imaju\u0107i na umu da je to bilo u jugoslavenskom okviru, ne u kontekstu etnodr\u017eavica s batinom identitetskih politika.<\/strong><\/p>\n

Pitanje jugoslovenskog okvira kod nas se zanemaruje od kraja Jugoslavije, \u0161to se u BiH dobro vidi po odnosu prema 25. novembru, datumu prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a. Srpska i bo\u0161nja\u010dka elita se dosta spore oko toga, dok se hrvatska dr\u017ei pragmati\u010dno pasivno. Akcent se u Federaciji BiH stavlja na po\u010detak dr\u017eavnosti, \u0161to srpska elita ne prihvata jer joj ne odgovara nikakva BiH, pogotovo ona na temeljima ZAVNOBiH-a. S druge strane i bo\u0161nja\u010dka elita obilje\u017eava taj datum samo zbog dr\u017eavnosti, zanemaruju\u0107i da je ZAVNOBiH bio dio jugoslovenskog projekta i da je BiH samo u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji mogla da postigne ono \u0161to je postigla. Neki ka\u017eu da je SFRJ krahirala jer nije imala dobro rije\u0161eno nacionalno pitanje, ali s tim se ne sla\u017eem. Jugoslavija je bila zapala u ekonomsku krizu, pa u socijalnu, pa je do\u0161la i politi\u010dka kriza. Sama politi\u010dka kriza bi se mogla rije\u0161iti, bez obzira na neka lo\u0161a rje\u0161enja posljednjeg ustava, da se zemlju uspjelo ekonomski reformisati. Ali republi\u010dke elite su po\u010dele prebacivati odgovornost, jedni druge optu\u017euju\u0107i za iskori\u0161tavanje. No ako su te prve krize bile osnov za razvoj kona\u010dne politi\u010dke krize, onda bi razvoj jednog ekonomskog i socijalnog programa koji bi bio multietni\u010dki i koji bi povezao ljude iz te, jedne te iste radni\u010dke klase mogao poslu\u017eiti za slabljenje ovakve nacionalisti\u010dke politike u BiH. Tako bi presudnom broju ljudi moglo postati jasno da je golema ve\u0107ina njih, bili oni Bo\u0161njaci, Srbi ili Hrvati, kao \u0161to ljudi i dalje instinktivno shva\u0107aju, dio iste radni\u010dke klase i da im nisu suprotstavljene neke nacije, nego vladaju\u0107a klasa nad njima. No po\u0161to je to shva\u0107anje nerazvijeno, \u010dak i sindikati \u010desto imaju nacionalno motivisane predrasude, pa i strah da zbog me\u0111uentitetske saradnje ne budu progla\u0161eni izdajicama.<\/p>\n

Hrvati bi birali izdvajanje<\/strong><\/p>\n

Nasuprot boljem razvoju doga\u0111aja \u010dije preduvjete opisujete, politi\u010dka dinamika ukazuje da bi se BiH prije mogla raspasti po crtama etni\u010dkih podjela? Ali ne treba pritom zanemariti to da sli\u010dne procese raznih desnih zastranjenja sada prolazi i EU.<\/strong><\/p>\n

Da, jasno je da bi i dalje ve\u0107ina Srba ovdje, kad bi ih se pitalo \u0161to \u017eele, rekli da \u017eele da se izdvoje, kao \u0161to bi Bo\u0161njaci rekli da \u017eele da dr\u017eava opstane, jer tako ostaju ve\u0107ina u istoj cjelini. Hrvati bi birali izdvajanje, kad bi imali svoj entitet, no pitanje je da li bi, ako bi netko krenuo na disoluciju dr\u017eave, to moglo da se rije\u0161i na miran na\u010din. I zato nikome vani ne pada na pamet da se upu\u0161ta u to. Ne vidim ni \u0161to bi pojedini od naroda dobili time, jer je BiH ionako vrlo decentralizovana, s toliko mehanizama kontrole, veta, u\u010destvovanja u odlu\u010divanju da su\u0161tinski nitko nema priliku da izrazito dominira. I nitko nema realnu potrebu da se osje\u0107a generalno toliko ugro\u017eenim a da bi zato morao da razori dr\u017eavu, \u0161to bi svakako imalo nesagledive posljedice.<\/p>\n

Primjetno je i da se proklamirani nacionalni interesi sve o\u010ditije poklapaju s ekonomskim interesima pojedina\u010dnih aktera na sceni koji nastoje kontrolirati svoj komad tr\u017ei\u0161ta?<\/strong><\/p>\n

Pod nacionalnim interesima se kod nas ve\u0107 podrazumijevaju ekonomski interesi vladaju\u0107e klase. Ratni profiteri koji su to postali \u010desto se i direktno uklju\u010duju u politiku ili nemaju svoje stranke, ali na neke uti\u010du finansijski presudno. Logi\u010dno je da oni formuli\u0161u i nacionalni interes kako im odgovara. Sve postaje jasno i kad se po ne znam koji put uvjerimo da se na\u0161e stranke ne sla\u017eu oko identitetskih pitanja i podijeljenih nacionalnih interesa, onoga \u0161to smatramo politikom u u\u017eem smislu, a posti\u017eu savr\u0161en konsenzus oko ekonomskih i socijalnih tema, za daljnju privatizaciju i liberalizaciju.<\/p>\n

Nedavno ste pisali o novom ujedinjenju stare ljevice, odnosno \u2018ljevice\u2019 u Federaciji BiH, konkretno SDP-a i Demokratske fronte. Upada u oko procjena da se, kao i u EU-u, oni prisjete socijaldemokracije samo pred izbore, a ina\u010de su liberali.<\/strong><\/p>\n

Zahtjevi plenuma bili su tradicionalno socijaldemokratski, kao minimum progresivne politike. Brane\u0107i se od neoliberalizma, zastupamo zahtjeve dr\u017eavnog kapitalizma s polovine 20. vijeka. Nova socijaldemokratija odbacila je vlastite temelje i neoliberalizam je postao njezina dogma. Prije dvije godine, dok je usvajan upravo takav Zakon o radu u Federaciji BiH, opozicijski SDP je bio protiv, ali ba\u0161 taj SDP je pripremio taj zakon dok je prije toga bio na vlasti. Zato tu nema govora o ljevici, samo poneka lijeva parola uo\u010di izbora koju znaju \u010dak i da oboje u crveno, no bez daljnjeg sadr\u017eaja. A pravu ljevicu, uz nekoliko neuspje\u0161nih poku\u0161aja, nismo uspjeli da organizujemo, i o\u010dito jo\u0161 nismo spremni za takav potez.<\/p>\n

Portal Novosti<\/a><\/p>\n

* Goran Markovi\u0107 je profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Isto\u010dnom Sarajevu i glavni urednik internetskog \u010dasopisa Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Goran Markovi\u0107*: : Plenumi, \u010diji su zahtjevi bili tradicionalno socijaldemokratski, kao minimum progresivne politike, pokazali su da ima ljudi koji \u017eele da se bore, pa je \u0161teta \u0161to se ta energija rasula, bez ikakve strategije. To je o\u010dito ono \u0161to nam fali kao prvi neophodan korak. A u SDP-u nema govora o ljevici, samo poneka lijeva parola uo\u010di izbora<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":235585,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-235584","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/235584","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=235584"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/235584\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/235585"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=235584"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=235584"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=235584"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}