Depresivni ljudi \u017eive kra\u0107e-otkrili su kanadski nau\u010dnici, a Britanci ukazuju da mu\u0161karci tokom borbe sa depresijom smanjuju \u017eivotni vijek, prosje\u010dno, za sedam do 11 godina.<\/p>\n
Tokom \u0161ezdesetogodi\u0161njeg perioda, u tri navrata, nau\u010dnici su pratili povezanost mentalnog zdravlja i smrtnosti kod 3.410 odraslih osoba – od 1952. do 1967. godine, od 1968. do 1990. godine i od 1991. do 2011. godine.<\/p>\n
Pove\u0107an rizik od preuranjene smrti zbog posljedica depresije u svakoj deceniji evidentiran je kod mu\u0161ke populacije, a nakon devedesetih godina pro\u0161log vijeka i kod \u017eena, prenosi Srna.<\/p>\n
Povezanost depresije i kra\u0107eg \u017eivotnog vijeka pokazala se sna\u017enijom u periodu nakon depresivne epizode. Iz toga su nau\u010dnici zaklju\u010dili da se bar dio podataka mo\u017ee izmijeniti nakon efikasnog lije\u010denja.<\/p>\n
Dugogodi\u0161nje istra\u017eivanje pokazalo je da su osobe kod kojih se depresija javljala u vi\u0161e navrata bile u lo\u0161ijoj poziciji, zbog \u010dega je veoma va\u017eno da ovaj mentalni poreme\u0107aj bude na vrijeme otkriven i lije\u010den, a treba voditi ra\u010duna i sprije\u010diti vra\u0107anje bolesti.<\/p>\n
Pokazalo se da najve\u0107i broj preuranjenih slu\u010dajeva smrti zapravo nije direktno povezan sa mentalnim poreme\u0107ajem, ve\u0107 sa onim \u0161to nastane kao posljedica depresije, poput, na primjer, sr\u010danog udara.<\/p>\n
Depresija se godinama povezuje sa nizom zdravstvenih problema, djelimi\u010dno zbog toga \u0161to mo\u017ee uzrokovati fiziolo\u0161ke promjene u organizmu, te doprinosi nezdravim navikama, poput – lo\u0161e ishrane, fizi\u010dke neaktivnosti, pu\u0161enja i pretjeranog konzumiranja alkohola.<\/p>\n
Kanadska studija potvrdila je povezanost depresije i preuranjene smrti kao posljedice gojaznosti, pu\u0161enja i pretjeranog konzumiranja alkohola.<\/p>\n
Kod mu\u0161karaca oboljelih od depresije izgledi za preuranjenu smrt bili su gotovo tri puta ve\u0107i na po\u010detku studije, ali vremenom su se smanjivali, te su na kraju studije pali za 52 odsto.<\/p>\n
Kod oboljelih \u017eena rizik od preuranjene smrti kao posljedice depresije vremenom je rastao. Na po\u010detku studije su kod oboljelih \u017eena izgledi za preuranjenu smrt iznosili osam odsto, a na kraju su se pove\u0107ali \u010dak na 51 odsto, \u010dime su se \u017eene izjedna\u010dile sa mu\u0161karcima.<\/p>\n
Ranije izvedena studija nau\u010dnika sa Oksforda pokazala je da borba sa depresijom skra\u0107uje \u017eivot koliko i pu\u0161enje – prosje\u010dno za sedam do 11 godina.<\/p>\n
U 2006. godini, sli\u010dna studija je pokazala da ljudima koji pate od te\u0161ke depresije \u017eivotni vijek mo\u017ee biti skra\u0107en za 13 do \u010dak 31 godinu, navode nau\u010dni portali.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Depresivni ljudi \u017eive kra\u0107e-otkrili su kanadski nau\u010dnici, a Britanci ukazuju da mu\u0161karci tokom borbe sa depresijom smanjuju \u017eivotni vijek, prosje\u010dno, za sedam do 11 godina. Tokom \u0161ezdesetogodi\u0161njeg perioda, u tri navrata, nau\u010dnici su pratili povezanost mentalnog zdravlja i smrtnosti kod 3.410 odraslih osoba – od 1952. do 1967. godine, od 1968. do 1990. godine i […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-235541","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/235541","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=235541"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/235541\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=235541"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=235541"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=235541"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}