{"id":235530,"date":"2017-10-30T07:13:45","date_gmt":"2017-10-30T06:13:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=235530"},"modified":"2017-10-30T07:13:45","modified_gmt":"2017-10-30T06:13:45","slug":"kako-postajemo-pacijenti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/10\/30\/kako-postajemo-pacijenti\/","title":{"rendered":"Kako postajemo pacijenti"},"content":{"rendered":"

\"farmaceutski-trikovi\"<\/a>Uobi\u010dajene uspone i padove u \u017eivotu danas nazivaju mentalnim poreme\u0107ajima.<\/p>\n

Svakodnevne tegobe pretvorene su u zastra\u0161uju\u0107a stanja.<\/p>\n

U skladu s tim, obi\u010dni ljudi sve vi\u0161e postaju pacijenti, ka\u017eu Ray Moynihan i Alan Cassels, autori knjige Prodavanje bolesti.<\/p>\n

Jeste li se ikad zapitali za\u0161to su menopauza i predmenstrualni sindrom odjednom postali ozbiljni problemi za koje bismo prema savjetu lije\u010dnika trebali uzimati lijekove?<\/p>\n

Zar to nisu uobi\u010dajena prirodna stanja, s kojima su se generacije prije nas normalno nosile?<\/p>\n

\u010cak i ako vi sami mislite da ste zdravi, farmaceutska industrija poku\u0161at \u0107e vas uvjeriti u suprotno.<\/p>\n

Razlog je u njezinoj \u017eelji da vas potakne da po\u010dnete kupovati lijekove za \u201cnove bolesti i poreme\u0107aje\u201d, \u010dije nazive \u010desto ni sami ne mo\u017eete doku\u010diti.<\/p>\n

Lije\u010dnici na platnoj listi farmaceutske industrije<\/strong><\/p>\n

Mnogi lije\u010dnici i stru\u010dnjaci koji kreiraju op\u0107e mi\u0161ljenje o bolestima i lijekovima nalaze se na platnom popisu farmaceutskih tvrtki.<\/p>\n

Suradnja izme\u0111u lije\u010dnika i farmaceuta postala je toliko tijesna da je povjerenje velikog broja pacijenata u lije\u010dnike poljuljano.<\/p>\n

Brojne skupine za za\u0161titu prava pacijenata tako\u0111er financira farmaceutska industrija.<\/p>\n

Stoga one, umjesto da doista \u0161tite prava pacijenata, \u010dine upravo suprotno – rade na \u201cpodizanju svijesti\u201d o sve ve\u0107em broju \u201cbolesti\u201d koje treba \u0161to prije po\u010deti lije\u010diti.<\/p>\n

Pora\u017eavaju\u0107a je \u010dinjenica da vi\u0161e od polovice \u201cznanstvenih radova\u201d o djelovanju i u\u010dinku lijekova izravno financira – farmaceutska industrija.<\/p>\n

To zna\u010di da se dobrobiti brojnih lijekova \u010desto prenagla\u0161avaju, a nuspojave i \u0161tetni u\u010dinci pre\u0161u\u0107uju.<\/p>\n

Nezavisna istra\u017eivanja u brojnim su slu\u010dajevima pokazala bolji u\u010dinak placeba ili la\u017enih lijekova nego \u201cpravih lijekova\u201d.<\/p>\n

Stoga se, prije nego \u0161to sljede\u0107i put odete u ljekarnu, ozbiljno zapitajte: Treba li mi doista ovaj lijek?<\/p>\n

I, ako je odgovor potvrdan, jeste li sigurni da znate sve njegove nuspojave?<\/p>\n

Zastra\u0161uju\u0107a metoda marketinga straha<\/strong><\/p>\n

Kako bi farmaceutske tvrtke ostvarile \u0161to ve\u0107i profit, osmislile su tzv. marketing straha.<\/p>\n

Zadatak tog marketinga je, primjerice, uvjeriti \u017eene u menopauzi da \u0107e im se, ako ne uzimaju hormonske nadomjestke, dogoditi sr\u010dani udar ili \u0107e oboljeti od Alzheimerove bolesti.<\/p>\n

Cilj tog marketinga je, izme\u0111u ostaloga, uvjeriti roditelje da njihovi tinejd\u017eeri trebaju uzimati lijekove \u010dak i za bla\u017ee oblike depresije jer bi u protivnom mogli po\u010diniti samoubojstvo.<\/p>\n

No istra\u017eivanja su pokazala da upravo ti lijekovi dugoro\u010dno izazivaju ona stanja koja bi trebali sprije\u010diti.<\/p>\n

Primjerice, zabilje\u017eeni su slu\u010dajevi samoubojstava neposredno nakon uzimanja antidepresiva, a lijek za sindrom iritabilnog crijeva kod nekih je ljudi izazvao toliki zatvor da su na kraju – umrli. <\/p>\n

Kako bi pomogao farmaceutskim tvrtkama u ostvarenju profita, njujor\u0161ki reklamni stru\u010dnjak Vince Perry po\u010deo je primjenjivati vrlo lukav trik.<\/p>\n

On je, naime, pomogao \u201cstvoriti\u201d potpuno nove bolesti i nove poreme\u0107aje – kao \u0161to su adultni poreme\u0107aj deficita pozornosti, erektilna disfunkcija ili predmenstrualni disfori\u010dni poreme\u0107aj.
\n
\n\u010cetiri stanja koja su farmaceutima idealna za \u0161irenje tr\u017ei\u0161ta<\/strong><\/p>\n

Henry Gadsden, predsjednik uprave farmaceutske tvrtke Merck, svojevremeno je izjavio da je ogor\u010den jer je tr\u017ei\u0161te lijekova ograni\u010deno samo na – bolesne ljude.<\/p>\n

Farmaceutska industrija danas, na\u017ealost, ostvaruje njegov san.<\/p>\n

Razvila je mudre marketin\u0161ke strategije kojima zdrave ljude poti\u010de na kupnju lijekova.<\/p>\n

1. Visoki kolesterol<\/strong><\/p>\n

Deseci milijuna ljudi diljem svijeta danas strahuju od posljedica stanja koje se naziva visoka razina kolesterola u krvi.<\/p>\n

Iako povi\u0161ena razina kolesterola kod bolesnih ljudi mo\u017ee pove\u0107ati rizik od sr\u010danog i mo\u017edanog udara, pitanje je koliko komercijalni lijekovi tu poma\u017eu.<\/p>\n

Danas znamo da su neki statini, lijekovi za sni\u017eavanje kolesterola, uzrokovali smrtne slu\u010dajeve pa su bili povu\u010deni iz prodaje.<\/p>\n

Unato\u010d tome brojne su zemlje potro\u0161ile vi\u0161e novca upravo na lijekove za kolesterol nego na bilo koje druge receptne lijekove.<\/p>\n

Najve\u0107e farmaceutske tvrtke, poput njema\u010dkog Bayera, od lijekova za kolesterol godi\u0161nje zarade \u010dak 25 milijardi dolara.<\/p>\n

Skupina stru\u010dnjaka, koju ne financira farmaceutska industrija, do\u0161la je do sljede\u0107eg zaklju\u010dka – kolesterol je samo jedan od rizi\u010dnih faktora za sr\u010dani udar, a dobrobiti lijekova za kolesterol zapravo su preuveli\u010dane.<\/p>\n

Zdravi ljudi kolesterol u krvi mogu smanjiti bez lijekova, na prirodan na\u010din, promjenom stila \u017eivota, tjelovje\u017ebom, odgovaraju\u0107om prehranom, prestankom pu\u0161enja i sl.<\/p>\n

2. Depresija<\/strong><\/p>\n

Antidepresivi spadaju me\u0111u najprodavanije lijekove u svijetu.<\/p>\n

Koliko je njihova upotreba porasla, svjedo\u010di primjer Australije.<\/p>\n

Propisivanje antidepresiva mladim Australcima u dobi od 15 do 24 godine izme\u0111u 1990. i 2000. pove\u0107alo se \u010dak za deset puta.<\/p>\n

Kada je rije\u010d o novim antidepresivima, njihove dobrobiti su vrlo male, a rizici puno ve\u0107i od onoga \u0161to se slu\u017ebeno navodi.<\/p>\n

Neke od nuspojava uzimanja tih lijekova su seksualne te\u0161ko\u0107e i porast suicidalnih misli, osobito me\u0111u mladima.<\/p>\n

Farmaceutske tvrtke i njihovi stru\u010dnjaci previ\u0161e nagla\u0161avaju ulogu neravnote\u017ee serotonina kao uzroka depresije.<\/p>\n

Tako zapravo \u017eele pove\u0107ati prodaju lijekova poput Prozaca i Paxila, no ne postoje kona\u010dne znanstvene potvrde da ti lijekovi doista poma\u017eu oboljelima.<\/p>\n

Koliko opasno mo\u017ee biti uzimanje antidepresiva poput Prozaca, potvr\u0111uju svjedo\u010danstva brojnih obitelji i osoba oboljelih od depresije koje su upravo tijekom uzimanja takvih lijekova po\u010dinile nezamislive zlo\u010dine ili samoubojstva.<\/p>\n

3. Menopauza<\/strong><\/p>\n

Iako je rije\u010d o normalnoj fazi u \u017eivotu svake \u017eene, farmaceutska industrija je menopauzu nazvala poreme\u0107ajem gubitka estrogena.<\/p>\n

\u017dene u menopauzi koje uzimaju nadomjesnu hormonsku terapiju trebale bi znati sljede\u0107e.<\/p>\n

Neovisna istra\u017eivanja pokazala su da ta terapija dugoro\u010dno ugro\u017eava \u017eensko zdravlje – pove\u0107ava rizik od sr\u010danog i mo\u017edanog udara, nastanka krvnih ugru\u0161aka i raka dojke.<\/p>\n

S druge strane, u najpoznatijim svjetskim \u010dasopisima sve \u010de\u0161\u0107e mo\u017eemo vidjeti slavne glumice i druge osobe iz javnog \u017eivota koje pozivaju \u017eene da u menopauzi uzimaju estrogen.<\/p>\n

Sve je to, naravno, dio marketin\u0161kog trika zahvaljuju\u0107i kojem farmaceutske tvrtke zadovoljno trljaju ruke.<\/p>\n

Dr\u017eavna \u017eenska zdravstvena mre\u017ea, sa sjedi\u0161tem u Washingtonu, poru\u010duje da menopauza nije bolest, ve\u0107 prirodna tjelesna funkcija.<\/p>\n

U skladu s tim, nije je potrebno lije\u010diti komercijalnim lijekovima ve\u0107 su najbolja pomo\u0107 biljke i druga prirodna sredstva koja ne izazivaju \u0161tetne nuspojave.<\/p>\n

4. Osteoporoza<\/strong><\/p>\n

Smanjenje gusto\u0107e kostiju u zrelim godinama, poznato pod nazivom osteoporoza, prirodna je pojava koja ne bi trebala zabrinjavati.<\/p>\n

No sa svih strana vas uvjeravaju da osteoporozu treba lije\u010diti kako vam se ne bi dogodio prijelom.<\/p>\n

Strah od prijeloma kostiju nije opravdan jer se prijelom doga\u0111a samo u slu\u010dajevima izrazito smanjene gusto\u0107e, \u0161to je vrlo rijetko.<\/p>\n

Mjerenje gusto\u0107e kostiju kod \u017eena je jo\u0161 jedan primjer provo\u0111enja marketinga straha.<\/p>\n

Normalnom se smatra gusto\u0107a kostiju jedne tridesetogodi\u0161nje \u017eene, a gusto\u0107a kostiju starije \u017eene smatra se abnormalnom.<\/p>\n

Tako se potpuno zdrava \u017eena u zrelim godinama, kojoj se prirodno smanjuje gusto\u0107a kostiju, progla\u0161ava bolesnom.<\/p>\n

Imajte na umu i to da je mjerenje gusto\u0107e kostiju nepouzdano.<\/p>\n

Lijekovi za osteoporozu mogu imati ozbiljne nuspojave i jo\u0161 uvijek se ne zna je li to uop\u0107e bolest.<\/p>\n

alternativa-za-vas.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uobi\u010dajene uspone i padove u \u017eivotu danas nazivaju mentalnim poreme\u0107ajima. Svakodnevne tegobe pretvorene su u zastra\u0161uju\u0107a stanja. U skladu s tim, obi\u010dni ljudi sve vi\u0161e postaju pacijenti, ka\u017eu Ray Moynihan i Alan Cassels, autori knjige Prodavanje bolesti. Jeste li se ikad zapitali za\u0161to su menopauza i predmenstrualni sindrom odjednom postali ozbiljni problemi za koje bismo […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-235530","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/235530","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=235530"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/235530\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=235530"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=235530"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=235530"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}