{"id":234831,"date":"2017-10-17T07:39:03","date_gmt":"2017-10-17T05:39:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=234831"},"modified":"2017-10-17T15:42:25","modified_gmt":"2017-10-17T13:42:25","slug":"seks-i-klasna-borba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/10\/17\/seks-i-klasna-borba\/","title":{"rendered":"Seks i klasna borba"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Predrag Darabo\u0161\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/orgazam.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-181809\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/orgazam-300x224.jpg\" alt=\"orgazam\" width=\"300\" height=\"224\" \/><\/a>To\u010dno prije devedeset godina objavljena je jedna od najzna\u010dajnijih studija o psihologiji seksualnosti \u2013 Funkcija orgazma Wilhelma Reicha*, psihonaliti\u010dara, komunisti\u010dkog aktivista i antifa\u0161ista. Sjedinjuju\u0107i svoje intrigantne analize psihosomatske strukture radnih masa sa svojim politi\u010dkim aktivizmom u komunisti\u010dkoj partiji, Reich teoretski i prakti\u010dno integrira psihoanalizu i marksizam te postavlja temelje svoje revolucionarne teorije oslobo\u0111enja.<\/p>\n<p>Reich smatra da klasnu revoluciju treba pratiti kulturna revolucija koja donosi poraz svih inhibitornih moralnih politika koje pori\u010du jednostavnost i produktivnost \u017eivotne energije. Kulturna, odnosno, seksualna\u00a0 revolucija usmjerena je razvoju sposobnosti upravljanja vlastitom biolo\u0161kom energijom koja tvori emocionalno zdrave i spolno oslobo\u0111ene jedinke.<\/p>\n<p>Revolucija se ne mo\u017ee perpetuirati s podani\u010dkim mentalitetima, na nositeljima\u00a0 gonjenima osje\u0107ajima straha i krivnje(1) tim generatorima malogra\u0111anske bijede o\u010ditovane kroz seksualnu sputanost i atrofiju \u017eivotnih funkcija. Cilj kulturne revolucije je gradnja ljudskih karakternih struktura koje su sposobne za samoupravu (SR). Zdrav spolni \u017eivot preduvjet je za takvu samoupravu koju karakterizira odsutnost sukoba izme\u0111u dru\u0161tvene i biolo\u0161ke funkcije bi\u0107a. Taj sukob hrani korijen neuroze.<\/p>\n<p>Klasno obespravljeni i razo\u010darani, lumpen proletarijat, ratni veterani i osiroma\u0161eni seljaci dru\u0161tvena su sirovina pogodna za obradu u patrijarhalnoj seksualnoj ekonomiji koja svoju sirovinu crpi iz obrambenih mehanizama samoporicanja, racionaliziranja vlastite bijede te patnje zbog brojnih problema u razmjeni ljubavnih, erotskih osje\u0107aja.<\/p>\n<p>Njihovo prisilno zatomljivanje energetsko je i sadr\u017eajno izvori\u0161te iz koje svoju mo\u0107 crpe mistici svih vrsta. Crkva je prvi takav sustav autoritarno organiziranog misticizma koji svoj autoritet odr\u017eava metafizi\u010dkim i moralisti\u010dkim okivanjem produktivnih i \u017eivotno afirmativnih \u017eudnji. Nacisti\u010dki pokret sa svojom mistikom krvi i tla podjednako rabi patrijarhalnu seksualnu ekonomiju u ideologiji askeze, podani\u0161tva, du\u017enosti i rasnog zajedni\u0161tva.<\/p>\n<p>Upravo je biolo\u0161ka eksploatacija\u00a0 naslaga seksualne bijede radnih masa dala pogonsko gorivo ma\u0161ineriji koja je, smatra Reich, Hitlera dovela na vlast. Represivne spolne politike crkve i nacista zlorabile su ekonomsku i spolnu potenciju mase na \u017eivotno destruktivna djelovanja poput prisilnog rada i ratovanja (FO), konzervirale su \u00e9lan vital nacije i usmjerile ga ka samouni\u0161tenju.<\/p>\n<p><strong>Seksualni terapeut i pedagog<\/strong><\/p>\n<p>U Reichovoj turbulentnoj karijeri poratne dvadesete, pro\u017eivljene u Be\u010du, bile su najsretnije godine. Afirmiran je kao autor zapa\u017eenih djela o psihoanalizi, primljen je u istoimeno be\u010dko dru\u0161tvo i bio je Freudov suradnik i pouzdanik. 1927. godine Reich vrlo aktivno djeluje u Wien Ambulatoriumu, projektu mobilnih socijalnih ambulanti u be\u010dkim crvenim predgra\u0111ima koje su pru\u017eale psihijatrijske usluge besplatno ili po reduciranoj cijeni.<\/p>\n<p>Tu se Reich neposredno suo\u010dava sa seksualnom bijedom proletarijata koja prati onu ekonomsku. Iste 1929. godine, kada putuje u Sovjetski Savez osobno se uvjeriti u dosege lenjinisti\u010dkih reformi, Reich pi\u0161e pismo Freudu i postavlja mu nekoliko neugodnih pitanja: Je li normalno da 60 \u2013 80 posto mladih pati od neurotskih poreme\u0107aja?<\/p>\n<p>Kakva je uloga moralnih i odgojnih institucija samog kapitalizma u genezi te psihi\u010dke bijede? Je li \u010dudno da 80 posto radnika koji s obiteljima \u017eive u jednoj sobi trpe zbog spolnih poreme\u0107aja? Reichova pitanja ukazuju na duboko pro\u017eimanje terapeutskog rada u radni\u010dkim predgra\u0111ima i politi\u010dkog djelovanja u KP Austriji. Od 1930. u Berlinu provodi znamenitu Seks-Pol, seksualnu politiku njema\u010dkih proletera i omladine koja je bila slu\u017ebena seksualna politika KP Njema\u010dke.<\/p>\n<p>Ideolo\u0161ki postulat ove politike po\u010diva na prirodnom pravu \u010dovjeka na samoorganiziranje spolnosti, a njen realni ishod bio je sustav zdravstvene radni\u010dke skrbi koji je Reich organizirao u Berlinu kroz mobilne ambulante, otvorene ordinacije i savjetovali\u0161ta za radni\u0161tvo. Nevjerojatan uspjeh projekt je do\u017eivio zahvaljuju\u0107i odli\u010dnoj organiziranosti i ekipiranosti: lije\u010dnici, ginekolozi, psihijatri i pravni savjetnici\u00a0 rje\u0161avali su probleme vezane uz poba\u010daje, kontracepciju, spolnu higijenu, poreme\u0107aje, spolno nasilje.<\/p>\n<p>Reich je bio iznimno popularan i utjecajan u omladinskoj komunisti\u010dkoj organizaciji koja je tada brojala 124 tisu\u0107e \u010dlanova. Dr\u017eao je javna predavanja o novoj spolnoj politici i sa suprugom dijelio po ku\u0107ama bro\u0161ure o spolnom odgoju. Biografi govore da je u Reichovoj ordinaciji pacijent dobivao psihoterapiju, Marxove citate i \u0161aku kontraceptiva.<\/p>\n<p><strong>Konfliktni neuroti\u010dar ili strastveni revolucionar?<\/strong><\/p>\n<p>Isti biografi \u010desto navode op\u0107e prihva\u0107enu tezu o dvojnoj fazi Reichova stvarala\u0161tva: predpsihoti\u010dnoj i postpsihoti\u010dnoj, kada je skrenuo, ne toliko s uma koliko s kursa partije i preko gabarita psihoanalize. Objavljivanjem Funkcije orgazma 1927. godine zapo\u010dinje njegova duga odiseja akademskog i politi\u010dkog otpadnika. Ideja o osloba\u0111aju\u0107oj funkciji orgazma i blagotvornom utjecaju na psihosomatsku strukturu nije povoljno primljena u be\u010dkoj bur\u017eujskoj, konzervativnoj provenijenciji.<\/p>\n<p>Freud je bio suzdr\u017ean, smatrao je da je problem uzroka neuroze mnogo dublji a da bi se tuma\u010dio genitalnom disfunkcijom ili traumom. Njegovi sljedbenici, Reichovi kolege, uglavnom su prezirali njegovo komunisti\u010dki svjetonazor,\u00a0 njegovu popularnost u narodu i ignorirali su ili ismijavali njegove ekstati\u010dne doprinose tada ve\u0107 znanstveno disciplinarnoj psihoanalizi(2).<\/p>\n<p>Ljevi\u010dari su se pridru\u017eili bojkotu, valjda su se pla\u0161ili da \u0107e im se omladina posvetiti seksu, a ne revolucionarnoj borbi. Reichov osebujan temperament i prgava \u0107ud zacijelo su ubrzali dono\u0161enje odluk\u00e2 o njegovom isklju\u010denju iz Me\u0111unarodnog psihoanaliti\u010dkog dru\u0161tva te KP Austrije i kasnije KP Njema\u010dke s kojom je raskinuo 1932. godine jer su mu odbili tiskati pamflet Der Sexuelle Kampf der Jugend.<\/p>\n<p><strong>Freudov paradoks kulture<\/strong><\/p>\n<p>Problem nije u Reichovoj \u0107udi, temperamentu pa ni u njegovom sabla\u017enjivom apostaziranju biolo\u0161ke seksualnosti u emancipacijsku silu oslobo\u0111enja. Razlaz s Freudom dolazi 1930. godine objavom Nelagode u kulturi i invencijom nagona smrti. Reich je prvi koji postavlja neumoljivo pitanje o strukturi koja odr\u017eava freudovsko shva\u0107anje kulture i paradoksa koji iz nje proizlazi: potiskivanje odr\u017eava kulturu, ali stvara nelagodu koja izaziva neurozu i destrukciju kulture same. Reich kritizira stoicizam kojem se Freud obra\u0107a kao rje\u0161enju te konstitutivne napetosti.<\/p>\n<p>Kriti\u010dan je prema svakom konceptualiziranju sre\u0107e koje je vezano uz represivnu i asketsku libidonalnu ekonomiju. Poput Marxa koji izokre\u0107e Hegela, Reich izokre\u0107e Freuda: poreme\u0107aj genitalnosti nije posljedica neuroze, nego njen uzrok. Reich je revolucionar, Freud je konzervator.(3)<\/p>\n<p><strong>Vampirizam i parazitizam<\/strong><\/p>\n<p>Spolna revolucija mora biti klasna revolucija. Spolna bijeda proletarijata uzrokovana je kapitalisti\u010dkim sustavom proizvodnje koji otu\u0111uje vitalne radnikove resurse te kulturno-metafizi\u010dkim represivnim politikama koje mu crpe biolo\u0161ki izvor opstojnosti. Taj psihosomatski parazitizam analogan je ekonomskom vampirizmu mrtvog rada, odnosno, kapitala koji se o\u017eivljava si\u0161u\u0107i \u017eivi rad radnika.<\/p>\n<p>Prvotno Reichovo odu\u0161evljenje sovjetskom spolno-zdravstvenom politikom smijenilo je razo\u010daranje Staljinovom represivnom politikom koja zabranom abortusa izdaje nalog za masovnu proizvodnju siroma\u0161ne radne snage i topovskog mesa. Nakon otklona od staljinizma i raskida s mati\u010dnim komunisti\u010dkim partijama, Reich nema puno sre\u0107e ni u izgnanstvu: u Norve\u0161koj ga isklju\u010duju iz partije iako nije ni bio formalni \u010dlan. Prigodom apliciranja za useljeni\u010dku vizu za SAD 1939. iz razumljivih razloga deklarirao se kao antikomunist.<\/p>\n<p><strong>Doprinosi ljevici<\/strong><\/p>\n<p><em>Marksizam<\/em><\/p>\n<p>Izmirenje \u010dovjeka rada i \u010dovjeka \u017eelja trajna je Reichova preokupacija koju je teoretski i prakti\u010dki ostvarivao u revolucionarnoj(4) fazi svog \u017eivota. Reichov nesumnjivi doprinos marksisti\u010dkoj teoriji nije bio zna\u010dajan samo u njegovo doba ve\u0107 je ostao poticajan i za kasnije mislioce koji su upravo u Reichovim ranijim radovima prona\u0161li utrt put za dublje simbioze psihoanalize i marksizma.<\/p>\n<p><em>Antifa\u0161izam<\/em><\/p>\n<p>U Masovnoj psihologiji fa\u0161izma Reich je dosljedan i strukturalan kriti\u010dar nacisti\u010dke patrijarhalne seksualne ekonomije kojoj suprotstavlja proletersku socijalnu politiku koja se ne temelji na kultu asketizma i po\u017ertvovnosti ve\u0107 na afirmaciji spolno potvrdnih \u017eivotnih radosti. Psihoterapeut, pedagog, edukator, marksist i \u017didov- bilo je hrabro javno djelovati u Berlinu ranih 30-tih kada nacisti\u010dki odredi na ulicama pripremaju put za uspon velikog istrebljiva\u010da.<\/p>\n<p><em>\u017denska spolna politika<\/em><\/p>\n<p>Reichova proleterska spolna politika bitno je emancipacijska za \u017eene koje su u kapitalisti\u010dkom i gra\u0111anskom dru\u0161tvu dvostruko eksploatirane. \u017dena nije samo spolni objekt mu\u017eu, a dr\u017eavi stroj za ra\u0111anje, ve\u0107 njezin nepla\u0107eni rad u ku\u0107anstvu indirektno povisuje profit kapitalista. U svojim socijalnim ambulantama Reich je razvio sustav zdravstvene za\u0161tite i savjetovanja za \u017eene iz radni\u010dkih obitelji koje su uklju\u010divale i besplatni abortus i kontracepciju.<\/p>\n<p>Skrbio je i za mnogobrojne ratne udovice, a prostitutkama je pru\u017eao zdravstvenu i pravnu pomo\u0107. Osnovne uzroke prostitucije Reich vidi u nezaposlenosti i ideologiji nevinosti malogra\u0111anske djevojke koja se cini\u010dno ogleda u Blakeovoj metafori bordela sazdanih od cigala religije, one koja \u017eenu idealizira ili demonizira, instrumentalizira ili spali.<\/p>\n<p>Reich smatra da je bur\u017eujski model braka potakao nevi\u0111eni procvat prostitucije. Ismijava malogra\u0111ane koji idealiziraju djevi\u010danstva svojih k\u0107eri dok sinove prije prija braka odvode u bordele gdje ovi stje\u010du inicijacijska znanja i vje\u0161tine korisne u no\u0107i tobo\u017enjeg posve\u0107enog razdjevi\u010denja.<\/p>\n<p>Bur\u017eujski brak institucionaliziran je pojavom vlasni\u0161tva nad sredstvima za proizvodnju i ustanovljen je kao najva\u017enije mjesto ideolo\u0161ke atmosfere konzervatizma SR te je glavna ko\u010dnica spolnoj reformi koja predvi\u0111a odumiranje monogamije i patrijarhata koji isklju\u010duje mogu\u0107nost drugarstva sa \u017eenom.<\/p>\n<p><strong>Na\u0161 doprinos nerazumijevanju<\/strong><\/p>\n<p>Nesumnjiv je i zna\u010dajan utjecaj koje je Reichovo djelo izvr\u0161ilo na zna\u010dajne lijeve teoreti\u010dare na\u0161eg doba.(5)\u00a0 Ve\u0107ina tih utjecaja primljena je uz izvjesne ograde \u0161to bi zna\u010dilo distingviranje od misaonih podviga Reichove tzv. post-psihoti\u010dke faze. Zanimljivost je da su analize i istra\u017eivanja\u00a0 funkcije orgazma i kasnije orgonska teorija do\u017eivjele naj\u017ee\u0161\u0107e napade ili najakademskije ignoriranje upravo od slu\u017ebene ljevice. Cini\u010dne impostacije poput seks guru ili mesija orgazma udaljavale su mogu\u0107e kriti\u010dke procjene u sfere jeftine seksualne projekcije u slu\u017ebi industrije masovne zabave. Jedan od doprinosa tome dao je i film WR \u2013 Misterije organizma iz 1971. godine,\u00a0 redatelja Du\u0161ana Makavejeva s tada ponajboljim jugoslavenskim glumcima.<\/p>\n<p>Film je kola\u017e igranog, dokumentarnog\u00a0 i eksperimentalnog, progla\u0161en je jednim od najzna\u010dajnih alternativnih ostvarenja svih vremena. Me\u0111utim, Reichovim sljedbenicima film je degutantan jer zdravu i emancipatornu koncepciju reichovske seksualnosti stapa s pornografijom, psihodelijom i ostalim glamourom epohe Woodstocka. Intervjui s Reichovom rodbinom i bliskim suradnicima najuvjerljiviji su dijelovi filma..(6)<\/p>\n<p><strong>Ostav\u0161tina neuroti\u010dnoj Americi<\/strong><\/p>\n<p>Samo desetlje\u0107e nakon smrti znanstvenika koji je do\u017eivio spaljivanje svojih knjiga u nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj i u antikomunisti\u010dkoj Americi, ime tog \u010dovjeka\u00a0 ponovno se \u010duje za katedrama i na tribinama, izvikuje se na pari\u0161kim barikadama uz demonstrativno bacanje kopija Masovne psihologije fa\u0161izma\u00a0 policajcima. Unato\u010d sustavnom zatiranju, Reichova ameri\u010dka ostav\u0161tina bila je preduboko usa\u0111ena da bi bila iskorijenjena.<\/p>\n<p>Dokoni europski lijevi teoreti\u010dari poput Jean-Michel Palmiera ne mogu se na\u010duditi jenkijevskom \u0161arlatanstvu:<\/p>\n<p>Njegov (Reichov) delirij bio je toliko klatantan da je uspio prenijeti ga ne samo na velik broj alternativaca, ve\u0107 i na razne doktore fizike, kemije i medicine.<\/p>\n<p>Palmierre bi se manje \u010dudio da se prisjetio svoje obavezne lektire, zemljaka Alexisa de Tocquevilla i njegova zapa\u017eanja o neurotiziranoj Americi(7). Reich je bio potreban homofobnoj, rasisti\u010dkoj i histeri\u010dnoj Americi ba\u0161 kao i d\u017eez, bitnici i James Dean, samo \u0161to industrija nije imala zarade na njemu pa je i morao u zatvor i u smrt zbog ugro\u017eavanja interesa zdravstvenog lobija. (8)<\/p>\n<p>Reichov delirij nadahnuo je sponzore i znanstvenike razli\u010ditih profila koji su proteklih pola stolje\u0107a razvijali njegova istra\u017eivanja orgonske energije \u0161to je dovelo do ra\u0111anja pokreta korisnika razli\u010ditih orgonskih instrumenata, tehni\u010dki nezahtjevnih i jeftinih za ku\u0107nu izradu: orgonski akumulator, generator, relaks kabine, orgonski topovi. Sve precizniji moderni senzorni ure\u0111aji lako potvr\u0111uju negda\u0161nja Reichova mjerenja orgonske energije koja se sve vi\u0161e primjenjuje i u oficijelnoj medicini. Zahvaljuju\u0107i tome danas je mogu\u0107e i u zagreba\u010dkoj klinici deformacije stani\u010dne strukture lije\u010diti orgonskim zra\u010denjem.<\/p>\n<p><strong>Istinski personalizirana seksualnost<\/strong><\/p>\n<p>Wilhelm Reich jedan je od kontroverznijih znanstvenih i revolucionarnih genija pro\u0161log vijeka \u010diji je \u017eivotopis idealan predlo\u017eak za holivudski scenarij u recentno popularnom \u017eanru sudbina neshva\u0107enih genija.<\/p>\n<p>Koliko god njegove teze i danas izazivaju polemike i osporavanja u akademskoj i analognoj kulturi, toliko raste njegova popularnost u alternativnoj kulturi i na Mre\u017ei gdje se slavi kao za\u010detnik samoupravne ekonomije spolnosti, kao promicatelj zdravih izvora energije i alternativnih zdravstvenih terapija. Odba\u010den od profesionalne i politi\u010dke baze, proganjan od neprijatelja, Reich je ostao istinski demokrat, ostao je uz malog \u010dovjeka: prezirao ga je i kudio ga, ali i hrabrio i volio (Rede an den kleinen Mann).<\/p>\n<p>Njegova duhovna pozicija odgovara viziji intelektualca koju daje Theodore Roszak u Kontrakulturi\u00a0 &#8211; koji nije ex cathedra ve\u0107 je uz ljude, poput \u0161amana koji iscjeljuje i prosvjetljuje. Reichov nedovr\u0161en i zatrti rad o ljudskoj spolnosti,\u00a0 ostavio je utrt put isto\u010dnja\u010dkim emisarima koji su pohrlili ponuditi gladnom zapadnom tr\u017ei\u0161tu svoje verzije ekonomije \u017eudnje.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, liberalizacija spolne konzumacije nije iskorijenila neurozu kao masovnu pojavu u razvijenom kapitalizmu. Obrasci eksploatacije su izmijenjeni, ali na\u010dela su ostala ista. Reich je \u010deznuo za mnogo vi\u0161im ciljevima od op\u0107eg drpanja. Njegov biograf David Boadella pi\u0161e da je Reich htio ukloniti zapreke za izranjanje istinski personalizirane seksualnosti koja mo\u017ee produbiti i obogatiti ljudske \u017eivote u toj mjeri da \u0107e im tripovi u povi\u0161enim narkoti\u010dkim stanjima svijesti postati bezna\u010dajni.<\/p>\n<p>Re\u010denica kao da je istrgnuta iz predgovora nekog self-help seksolo\u0161kog priru\u010dnika, ali bi u ovom, Reichovom slu\u010daju, reference radije bile povezane s kundalini i tantri\u010dkom jogom koje se, dakako, u postizanju transcedentnih orgasti\u010dkih iskustava slu\u017ee druga\u010dijim tehnikama, \u010desto vrlo asketskim i represivnim.<\/p>\n<p>Danas je op\u0107e prihva\u0107ena \u010dinjenica da je Reichov orgon ekvivalentan vedskoj prani, suptilnoj vitalnoj energiji koja u tijelu formira posebna energetska \u010dvori\u0161ta \u010dakre.(9) Nesmetan protok fluidne energije kroz razrije\u0161ena \u010dvori\u0161ta, slobodna od podsvjesnih blokada koje formiraju karakterne oklope, to je cilj orgonske vegetoterapije koju je Reich za\u010deo jo\u0161 dvadesetih u Be\u010du.<\/p>\n<p><strong>Demokracija je proces<\/strong><\/p>\n<p>Samo emocionalno zdrave i spolno oslobo\u0111ene jedinke spremne su prihvatiti odgovornost i preuzeti \u017eivot u svoje ruke. Proces razvoja osobne biolo\u0161ke autonomije inducira op\u0107i razvoj demokracije. Demokracija je proces razvijanja odgovornosti mase, a ne stanje zajam\u010dene slobode (FO). U toj neprestanoj dinamici koju diktiraju ekonomske i biolo\u0161ke silnice, preuzimanje sredstava proizvodnje kao i zaposjedanje vlastite spolnosti, sastavnice su revolucije u koju je Wilhelm Reich vjerovao i kojoj je dao svoj epohalan doprinos.<\/p>\n<blockquote><p>*WR 1897. \u2013 1957. austrijski revolucionarni psihoanaliti\u010dar. Pored Funkcije orgazma(FO) napisao je niz utjecajnih knjiga poput Seksualne revolucije(SR) i Analize karaktera. Nakon raskida s Freudom i s radni\u010dkim pokretom, a proganjan i od nacista, 1939. bje\u017ei u SAD gdje nastavlja svoja istra\u017eivanja sve do uhi\u0107enja 1956. i smrti 1957.u zatvoru Lewisburg.<br \/>\n(1)Jean Delameau isti\u010de osje\u0107aj krivnje kao temeljni moralni postament zapadne kulture. Le P\u00e9ch\u00e9 et la peur : La culpabilisation en Occident (XIIIe-XVIIIe si\u00e8cles) 1983.<br \/>\n(2) Reich je uobi\u010dajeno duge i skupe psihoanaliti\u010dke seanse adaptirao u kratke i efektivne terapije u kojima su pacijenti bili ponekad razodjeveni i tretirani manualnim pritiskom.<br \/>\n(3) Shva\u0107anje da ne mo\u017ee postojati nerepresivna civilizacija, kamen temeljac je Freudovoj teoriji. Herbert Marcuse: Eros i civilizacija<br \/>\n(4)Umjesto derogativne podjele na pred- i postpsihoti\u010dku fazu James DeMeo predla\u017ee primjereniju: orgazmi\u010dka revolucionarna i orgonska znanstvena etapa.<br \/>\n(5)Pored spomenutog Marcusea zamjetan je utjecaj i na M. Foucaulta.<br \/>\n(6)Ta ista rodbina optu\u017eila je Makavejeva da je neautorizirano koristio osobne dokumente i da ih je iskoristio protivno njihovoj volji. Sumnja pravovjernih Rajhovaca u \u010diste redateljeve namjere hrani se spoznajom da je ovaj bio stipendist notorne Fordove Zaklade. http:\/\/www.orgonelab.org\/makavejev.htm#sthash.Ty4JFCDs.dpuf<br \/>\n(7) The whole life of an American is passed like a game of chance, a revolutionary crisis, or a battle. Alexis de Tocqueville: Democracy in America<br \/>\n(8) FDA agenti namjestili su zamku i optu\u017eili Reicha za ilegalnu trgovinu orgonskim ure\u0111ajima. Zbog ignoriranja suda, kazna mu je pove\u0107ana na dvije godine zatvora no nije ju izdr\u017eao jer je umro od navodnog sr\u010danog udara 1957.<br \/>\n(9)Prva ili korijenska \u010dakra u psihi\u010dkom smislu energetsko je sjedi\u0161te materijalne opstojnosti, bazne kreativnosti i produkcije. Glavni blokiraju\u0107i element je osje\u0107aj straha. Druga ili sakralna \u010dakra centar je bazi\u010dnih emocija i seksualnosti, a blokiraju\u0107i osje\u0107aj je krivnja. Primalna energija kundalini sklup\u010dana je u bazi kralje\u0161nice jer ne mo\u017ee probiti blokade u donjim \u010dakrama pa je materijalni i duhovni razvoj pojedinca trajno zako\u010den.<\/p><\/blockquote>\n<p><a href=\"http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/seks-i-klasna-borba\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prije to\u010dno devedeset godina objavljena je Funkcija orgazma, zna\u010dajna studija Wilhelma Reicha, psihonaliti\u010dara, komunisti\u010dkog aktivista i antifa\u0161ista<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-234831","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234831","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=234831"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234831\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=234831"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=234831"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=234831"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}