{"id":234817,"date":"2017-10-16T19:06:10","date_gmt":"2017-10-16T17:06:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=234817"},"modified":"2017-10-16T19:06:10","modified_gmt":"2017-10-16T17:06:10","slug":"naucnici-zabiljezili-sudar-neutronskih-zvijezda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/10\/16\/naucnici-zabiljezili-sudar-neutronskih-zvijezda\/","title":{"rendered":"Nau\u010dnici zabilje\u017eili sudar neutronskih zvijezda"},"content":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici su prije dva mjeseca zabilje\u017eili sudar dvije neutronske zvijezde na oko 130 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, jedan od naj\u017ee\u0161\u0107ih doga\u0111aja u svemiru kojim, izme\u0111u otalog, nastaju zlato i platina, ali koji mo\u017ee pomo\u0107i u razumijevanju tajni svemira, saop\u0161tila je danas Evropska svemirska agencija (ESA).<\/p>\n<p>Opservatorija LIGO, u kojoj rade nau\u010dnici koji su dobili Nobelovu nagradu za fiziku zbog bilje\u017eenja gravitacionih talasa, i Virgo interferometar, upozorili su 17. avgusta astronome \u0161irom svijeta da su zabilje\u017eeni gravitacioni talasi doga\u0111aja koji je nazvan &#8220;GW170817&#8221; da bi dvije sekunde kasnije teleskop INTEGRAL evropske agencije i teleskop Fermi ameri\u010dke agencije NASA zabilje\u017eili kratke izlive gama zraka iz istog smjera, prenosi Beta.<\/p>\n<p>Astronomi su brzo ustanovili da se izvor nalazi u galaksiji NGC 4993 u sazve\u017e\u0111u Hidra na oko 130 miliona svjetlosnih godina &#8211; pojavila se ta\u010dka svjetlosti u dijelu u kojem ranije ni\u0161ta nije bilo vidljivo. Timovi nau\u010dnika su analizirali podatke sa teleskopa Habl, \u010dime su dobili prve opservacione podatke o kilonovi, odnosno sudaru dva izuzetno gusta svemirska objekta, najvjerovatnije dvije neutronske zvijezde.<\/p>\n<p>Neutronske zvijezde, koje su toliko guste da bi ka\u0161i\u010dica njihove materije imala masu od skoro milijardu tona, sve br\u017ee su se okretale jedna oko druge dok se nisu sudarile, rekla je astronomkinja Marija Drut sa Karnegi instituta za agenciju Aso\u0161iejted pres.<\/p>\n<p>Slike sa teleskopa Habl u vidljivoj i infracrvenoj svjetlosti, pokazale su objekat u NGC 4993 koji je svjetliji od nove, ali ble\u0111i od supernove, navodi ESA. Slike pokazuju da je objekat uo\u010dljivo blijedio u narednih \u0161est dana opservacija sa Habla. <\/p>\n<p>Spektroskopske analize slike sa Habla pokazale su da postoje naznake da je uhva\u0107ena kilonova izbacivala materiju jednom petinom brzine svjetlost.<\/p>\n<p>Mjerenja svjetlosti i druge emitovane energije kilonove mogu pomo\u0107i nau\u010dnicima da objasne kako nastaju gama zraci, koliko brzo se svemir \u0161iri i odakle dolaze te\u0161ki hemijski elementi kao \u0161to su zlato i platina.<\/p>\n<p>&#8220;Ovim dobijate sve \u0161to ste \u017eeljeli&#8221;, rekao je profesor fizike Dankan Braun, jedan od 4.000 nau\u010dnika koji su posmatrali sudar dvije neutronske zvijezde.<\/p>\n<p>Od sudara neutronskih zvijezda do Zemlje su stigli gravitacioni talasi koji su dosad jedino primije\u0107eni prije dvije godine, \u0161to je nagra\u0111eno ovogodi\u0161njim Nobelovom nagradom. Ali ti gravitacioni talasi su nastali sudarom crnih rupa.<\/p>\n<p>Po\u0161to crne rupe ne emituju svjetlost, astronomi od tog doga\u0111aja ni\u0161ta nisu mogli da vide. Sada imaju mnogo toga da vide, mjere i analiziraju: materiju, svjetlost i radijaciju. Time je i Hablov teleskop prvi put zabilje\u017eio izvor gravitacionih talasa.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su dosad vjerovali da sudar neutronskih zvijezda ima dovoljnu snagu da mo\u017ee stvoriti masivnije elemente, ali nisu bili sigurni po\u0161to nisu opazili takav doga\u0111aj.<\/p>\n<p>&#8220;Vidimo kako zlato nastaje&#8221;, rekao je Braun za Aso\u0161iejted pres.<\/p>\n<p>Prora\u010duni na osnovu teleskopskih mjerenja ultraljubil\u010daste svjetlosti pokazali su da je ukupna masa izba\u010denih te\u0161kih elementa 1.300 puta ve\u0107a od mase Zemlje. I sva ta materija, zajedno s lak\u0161im elementima, izba\u010dena je u svim smjerovima i sada se \u0161iri svemirom.<\/p>\n<p>Sudar je pomogao u obja\u0161njavanju porijekla jedne od najopasnijih sila u svemiru, kratkih bljeskova gama zraka &#8211; zraka radijacije koji mogu izbrisati \u017eivot na planeti koja im se na\u0111e na putu. Ti zraci su krenuli u dva smjera, rekao je Dejvid Rejce sa Kalifornijskog tehnolo\u0161kog instituta, dodaju\u0107i da na sre\u0107u Zemlja nije bila na njihovom putu, ali i da su nastali isuvi\u0161e daleko da bi bili opasni.<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"LIGO&#039;s latest hit: Merging neutron stars\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/e_uIOKfv710?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe> <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nau\u010dnici su prije dva mjeseca zabilje\u017eili sudar dvije neutronske zvijezde na oko 130 miliona svjetlosnih godina od Zemlje, jedan od naj\u017ee\u0161\u0107ih doga\u0111aja u svemiru kojim, izme\u0111u otalog, nastaju zlato i platina, ali koji mo\u017ee pomo\u0107i u razumijevanju tajni svemira, saop\u0161tila je danas Evropska svemirska agencija (ESA). Opservatorija LIGO, u kojoj rade nau\u010dnici koji su dobili [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-234817","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234817","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=234817"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234817\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=234817"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=234817"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=234817"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}