{"id":234745,"date":"2017-10-15T08:48:35","date_gmt":"2017-10-15T06:48:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=234745"},"modified":"2017-10-15T09:04:49","modified_gmt":"2017-10-15T07:04:49","slug":"slobodna-trgovina-i-migracije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/10\/15\/slobodna-trgovina-i-migracije\/","title":{"rendered":"Slobodna trgovina i migracije"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Branko Milanovi\u0107<\/strong><\/p>\n<div id=\"attachment_206735\" style=\"width: 310px\" class=\"wp-caption alignleft\"><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/branko-Milanovic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" aria-describedby=\"caption-attachment-206735\" class=\"size-medium wp-image-206735\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/06\/branko-Milanovic-300x220.jpg\" alt=\"Branko Milanovi\u0107\" width=\"300\" height=\"220\" \/><\/a><p id=\"caption-attachment-206735\" class=\"wp-caption-text\">Branko Milanovi\u0107<\/p><\/div>\n<p>Prijatelj mi je nedavno poslao pomalo neobi\u010dan \u010dlanak Roberta Shillera. Tekst zapo\u010dinje nerealnim predvi\u0111anjem da \u0107e uskoro nastupiti \u201eanti-nacionalisti\u010dka\u201c intelektualna revolucija koja \u0107e otkloniti nepravdu mesta ro\u0111enja, to jest ono \u0161to u svojoj knjizi Globalna nejednakost nazivam \u201epremijom ili kaznom dr\u017eavljanstva\u201c, u zavisnosti od toga da li ste ro\u0111eni u bogatoj ili siroma\u0161noj zemlji.<\/p>\n<p>U prvom delu \u010dlanka sti\u010de se utisak da Shiller, koji se poziva na Slavnu revoluciju iz 1688. i pokrete za ukidanje ropstva i uvo\u0111enje op\u0161teg prava glasa \u2013 predvi\u0111a nekakav kosmopolitski pokret koji \u0107e ukinuti dr\u017eavne granice i omogu\u0107iti slobodne migracije. Onda postaje jasno da ipak misli na ne\u0161to drugo \u2013 nastupaju\u0107u intelektualnu revoluciju na platformi slobodne trgovine koja \u0107e \u201eizjedna\u010davanjem faktorskih cena\u201c (to jest izjedna\u010davanjem nadnica i dohodaka izme\u0111u zemalja) stvoriti svet u kojem \u0107e nepravda \u2013 bar kada je u pitanju mesto ro\u0111enja \u2013 najzad biti ukinuta, i to bez masovnih migracija (koje bi ionako bile politi\u010dki neodr\u017eive), jer \u0107e trgovina kona\u010dno ujedna\u010diti nivoe dohodaka izme\u0111u zemalja.<\/p>\n<p>Naravno, ako bi se \u010ditav svet pretvorio u ono \u0161to je nekada bila EU15, mogli bismo se nadati svetu bez granica uz o\u010duvanje nacionalnih kultura, \u010dime bi nestali strukturni podsticaji za migracije. (Kada ka\u017eem \u201estrukturni\u201c, mislim na zna\u010dajne nov\u010dane podsticaje, to jest \u010dinjenicu da preseljenjem u bogatiju zemlju radnici iz siroma\u0161nih zemalja mogu uve\u0107ati dohodak 5 do 10 puta. \u201eNestrukturni\u201c podsticaji za migracije, koji se ti\u010du li\u010dnih preferenci u pogledu klime, kvaliteta terena za golf, espresa i tako dalje \u2013 ne proizvode masovne pokrete stanovni\u0161tva u potrazi za boljim \u017eivotom.) Ali, da li je realno uskoro o\u010dekivati svet u kojem su srednji dohoci svih zemalja ujedna\u010deni?<\/p>\n<p>Pre svega, \u010dak i uz pretpostavku da je takav svet mogu\u0107 i da ga slobodna trgovina mo\u017ee proizvesti (\u0161to je krajnje neizvesno), treba imati u vidu da izjedna\u010davanje nadnica podrazumeva pad ili veoma usporen rast dohotka za mnoge ljude u bogatom delu sveta. Upravo to je problem sa kojim se danas suo\u010davamo. Ukupno uzev\u0161i, trgovina je delovala kao \u201epozitivna\u201c sila, ali za mnoge ljude u bogatim zemljama to nije bio slu\u010daj. Na putu izgradnje sveta ujedna\u010denih nacionalnih dohodaka \u010dekaju mnoge prepreke, a jedna od prvih je pronala\u017eenje efikasnog na\u010dina da se za\u0161tite stanovnici bogatih zemalja koji su se na\u0161li na gubitni\u010dkoj strani (\u0161to nagla\u0161ava i Shiller). Ali, izgleda da se to jo\u0161 nigde nije dogodilo, a ni najavljene intelektualne revolucije u ime slobodne trgovine nema na vidiku, ili je bar ja ne vidim. Uostalom, u poslednjih sto godina trgovina nikada nije bila slobodnija, pa je zato jo\u0161 te\u017ee utvrditi \u0161ta bi ta\u010dno bio cilj te \u201erevolucije\u201c.<\/p>\n<p>Tu postoji jo\u0161 jedan problem. Razmere dohodovnih razlika u svetu su takve da ni po najboljem scenariju ne mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e nestati u ovom veku. Uzmimo kao primer istorijski jedinstvenu i verovatno neponovljivu konvergenciju dohotka koju je ostvarila Kina. Razlika u BDP-u po glavi stanovnika izme\u0111u SAD i Kine iznosila je 1977. godine gotovo 50 prema 1, uz sva prilago\u0111avanja za razlike u cenama. (To su podaci Svetske banke; prema podacima iz projekta Maddison, razlika je znatno manja, ali i dalje ogromna, 21 prema 1.) Danas razlika iznosi 4 prema 1, a smanjena je zahvalju\u0107i tome \u0161to je Kina cele \u010detiri decenije odr\u017eavala prose\u010dnu stopu rasta BDP-a po glavi stanovnika na 8,5 odsto.<\/p>\n<p>Razlika izme\u0111u nema\u010dkog BDP-a po glavi stanovnika (Nema\u010dku uzimamo kao reprezentativnu zemlju za zapadnu Evropu) i BDP-a u podsaharskoj Africi danas iznosi 13 prema 1. (Nema\u010dki BDP od 45.000 USD u odnosu na ponderisani BDP po glavi stanovnika podsaharske Afrike od 3.500 USD; sve vrednosti su izra\u017eene uz uva\u017eavanje pariteta kupovne mo\u0107i). Imaju\u0107i u vidu najavu da \u0107e se broj stanovnika Afrike udvostru\u010diti do 2050. godine, mo\u017eemo li o\u010dekivati da Afrika u bliskoj budu\u0107nosti ponovi podvig kineskog vi\u0161edecenijskog rasta? Napominjem da bi za ostvarivanje uporedivog rasta, s obzirom na o\u010dekivani rast broja stanovnika, afri\u010dke zemlje morale da odr\u017ee prose\u010dan rast od gotovo 11 odsto godi\u0161nje slede\u0107ih pola stole\u0107a. Kako se podsaharska Afrika pokazala u protekloj deceniji koja je ocenjena kao relativno dobra? Ukupna stopa rasta BDP-a bila je 4,5 odsto godi\u0161nje.<\/p>\n<p>Otuda, \u010dak i uz najpovoljnije i ne tako verovatne pretpostavke o budu\u0107im trendovima konvergencije, \u0161anse da dohodovne razlike uskoro budu eliminisane veoma su male. \u0160to nas vra\u0107a pitanju migracija i dodatno nagla\u0161ava njihov zna\u010daj. Ako \u017eelimo kosmopolitski svet bez granica (u kojem bih li\u010dno rado \u017eiveo, ali mislim da je iz politi\u010dkih razloga on veoma te\u0161ko ostvariv), migracije su presudno va\u017ene. A sa umno\u017eavanjem prepreka ekonomskoj migraciji u bogatim zemljama (moram dodati, ne samo zbog rastu\u0107e ksenofobije nego i iz ekonomskih razloga), ideal sveta oslobo\u0111enog \u201enepravde mesta ro\u0111enja\u201c sve je udaljeniji.<\/p>\n<p>Da pojasnim stvar. Naklonjen sam ideji sveta bez granica, ali mislim da je uverenje da \u0107e nas slobodna trgovina uvesti u svet bez zna\u010dajnijih migratornih pomeranja \u2013 jednostavno pogre\u0161no. A \u010dim se spomenu \u201emigracije\u201c otvara se Pandorina kutija za koju su poslednji izbori u Evropi i SAD pokazali da nije plod ma\u0161te, ve\u0107 stvarnost. Zato bi \u201eintelektualna revolucija\u201c trebalo da se pozabavi problemima migracija i dr\u017eavljanstva pre nego \u0161to pre\u0111e na slobodnu trgovinu. Slobodna trgovina sama od sebe ne mo\u017ee re\u0161iti probleme dana\u0161njeg sveta.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pescanik.net\/slobodna-trgovina-i-migracije\/\">Pe\u0161\u010danik.net <\/a>\/<a href=\"http:\/\/glineq.blogspot.rs\/2017\/10\/trade-and-migration-substitutes-or.html\">Global Inequality<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Naklonjen sam ideji sveta bez granica, ali mislim da je uverenje da \u0107e nas slobodna trgovina uvesti u svet bez zna\u010dajnijih migratornih pomeranja \u2013 jednostavno pogre\u0161no<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-234745","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234745","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=234745"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234745\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=234745"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=234745"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=234745"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}