{"id":234699,"date":"2017-10-14T07:00:22","date_gmt":"2017-10-14T05:00:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=234699"},"modified":"2017-10-14T07:27:13","modified_gmt":"2017-10-14T05:27:13","slug":"spanjolska-se-nije-ozbiljno-obracunala-sa-naslijedem-frankizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/10\/14\/spanjolska-se-nije-ozbiljno-obracunala-sa-naslijedem-frankizma\/","title":{"rendered":"\u0160panjolska se nije ozbiljno obra\u010dunala sa naslije\u0111em frankizma"},"content":{"rendered":"

\"Sergio<\/a>Sergio G\u00e1lvez Biesca<\/strong> (Madrid, 1980) \u0161panjolski je povjesni\u010dar. Doktorirao je suvremenu povijest na Univerzitetu Complutense u Madridu gdje je bio predava\u010d. Njegovi glavni istra\u017eiva\u010dki interesi su javne politike sje\u0107anja i povijest \u0161panjolskog radni\u010dkog pokreta u drugom dijelu dvadesetog stolje\u0107a. Objavio je vi\u0161e od pedeset znanstvenih radova i urednik je nekoliko knjiga. Autor je knjige Posljednji veliki generalni \u0161trajk \u201esolidarnosti\u201c objavljene 2014. godine kod izdava\u010da Siglo XXI.<\/p>\n

Darko Vujica, Prometej.ba:<\/strong> \u0160panjolski gra\u0111anski rat zavr\u0161io je 1939. godine, Franco je si\u0161ao sa vlasti 1975. Ipak, javno mnijenje u \u0160panjolskoj se \u010dini dosta podijeljeno po pitanju Gra\u0111anskog rata (ali ne samo Gra\u0111anskog rata). Mnogi \u0107e \u010dak kazati kako postoje dvije \u0160panjolske. Kako ti gleda\u0161 na naslije\u0111e Gra\u0111anskog rata u \u0160panjolskoj iz dana\u0161nje perspektive?<\/em><\/p>\n

Sergio G. Biesca:<\/strong> Najprije, mislim da bismo trebali odbaciti koncept \u201cdvije \u0160panjolske\u201d zbog toga \u0161to je taj koncept dio frankisti\u010dke propagande koja opravdava i legitimira dr\u017eavni udar iz 18. jula 1936. godine. Taj koncept usvojen je od strane dominantnih liberalnih i konzervativnih politi\u010dkih sektora u uspostavi slu\u017ebenog \u201era\u010duna\u201c o povijesti \u0160panjolske. Kao presedan, tzv. \u201eProces oporavka povijesnog sje\u0107anja u \u0160panjolskoj\u201c osvje\u017eio je povijesno sje\u0107anje kroz medijsku i dru\u0161tvenu prisutnost izme\u0111u 2002-2004 i 2007-2009. Me\u0111utim, od dono\u0161enja tzv. \u201eZakona o povijesnom sje\u0107anju\u201c iz 2007. interes se smanjio, iako taj zakon zapravo nije zadovoljio niti jednu stranu, niti se \u017ertvama frankizma pomoglo \u2013 bilo na politi\u010dkoj, socijalnoj, pravnoj ili ekonomskoj razini. I da odgovorim direktnije na tvoje pitanje: sa spu\u0161tanjem socijalne napetosti koja je tada postojala, danas imamo sociokulturni i politi\u010dki sukob izme\u0111u demokrata i ne-demokrata. To jest, izme\u0111u onih koji osu\u0111uju Francovu zlo\u010dina\u010dku diktaturu i onih koji je ne osu\u0111uju. To je glavni razlog za pravu podjelu koja se konstantno pojavljuje u \u0161panjolskom dru\u0161tvu, na ulicama, u parlamentu, u drugim autonomnim i gradskim institucijama kada se povodom toga poduzimaju inicijative. Stoga, Gra\u0111anski rat, i konkretnije, frankisti\u010dka represija danas ostaju prisutni u kolektivnom sje\u0107anju i politici sje\u0107anja \u2013 slu\u017ebeno i neslu\u017ebeno \u2013 obzirom da niti jedna \u0161panjolska vlada do sada nije imala politi\u010dku volju da ponudi pravedno i trajno rje\u0161enje u tome pogledu, kako bi se \u017ertvama frankizma dala reparacija uz sva jamstva me\u0111unarodnog humanitarnog prava.<\/p>\n

Na koji na\u010din djeca u \u0160panjolskoj danas u\u010de o Gra\u0111anskom ratu i razdoblju Francove diktature?<\/strong><\/p>\n

Ovdje se nalazimo pred jednim od glavnih aktualnih demokratskih deficita. Oko toga postoje veliki i neizbje\u017eni politi\u010dki, socijalni, akademski i obrazovni konflikti. Ovisno o razli\u010ditim vladama \u2013 CDS-ovoj, PSOE-ovoj ili PP-ovoj \u2013 u\u010dilo se na vrlo kriti\u010dan na\u010din sve do potpune \u0161utnje o bli\u017eoj pro\u0161losti. Uvijek kroz namjerno manipuliranje ili namjerno prikrivanje. Obrazovna stvarnost je takva da se obi\u010dno o traumati\u010dnoj bli\u017eoj pro\u0161losti govori na nekonfliktan na\u010din, bez postavljanja klju\u010dnih pitanja o ljudskim pravima \u017ertava ili zlo\u010dina\u010dkom karakteru frankisti\u010dke diktature. Premda se ta povijesna epizoda ne mo\u017ee sakriti, nastoji ju se uljep\u0161ati ili joj gledati kroz prste. Dakle, postoje znatni nedostaci u tom pogledu. Zapravo, iako je sve manje i manje uobi\u010dajeno, posljednji dijelovi nastavnih predmeta suvremene povijesti ili op\u0107e povijesti se nastoje ponuditi u \u0161to skra\u0107enijem obliku. Postoji li strah ili bojazan kod nastavnika? Ne, iako se ne mo\u017ee odlu\u010dno potvrditi. Postoji nepisano pravilo: odlu\u010dite se za oprez, kako bi se izbjegli akademski, politi\u010dki ili socijalni problemi sa majkama ili o\u010devima djece. Posljedica je jasna i o\u010digledna: op\u0107e neznanje o tom periodu jednog dijela novih generacija koje se obi\u010dno popravlja u pri\u010dama koje \u010duju u ku\u0107i. Kao da je tranzicija ka demokraciji jo\u0161 uvijek otvorena: sve ovisi o \u0161koli, nastavnicima koji te zapadnu i onome \u0161to \u010duje\u0161 kod ku\u0107e \u2013 na taj na\u0161i mladi stje\u010du predstave o tome \u0161ta je zna\u010dio frankizam.<\/p>\n

Francisco Gomez Moreno je rekao kako je Katoli\u010dka crkva u \u0160panjolskoj (bila) dio frankisti\u010dkog trojca koji \u010dine kapital, crkva i vojska. Ono \u0161to \u017eelim da te pitam je to kakva je bila uloga Katoli\u010dke crkve za vrijeme Gra\u0111anskog rata i u vremenu Francove diktature?<\/strong><\/p>\n

Uvu\u010denost hijerarhije Katoli\u010dke crkve u \u0160panjolskom gra\u0111anskom ratu i u kasnijoj frankisti\u010dkoj diktaturi bila je potpuna. Bio je to potpuno militantan stav. I svjestan. \u010cak nije postojao nikakav tip osude ili javne izjave o svojoj ulozi u politici istrebljenja demokrata Druge republike ili njihove kasnije kolaboracije sa frankisti\u010dkom diktaturom. No, ona ima sve manje dru\u0161tvene prisutnosti \u2013 zahvaljuju\u0107i rapidnom procesu interne sekularizacije \u0161panjolskog dru\u0161tva \u2013 ali je istina da se ona nikada nije postavila u korist \u017ertava Franca ili protiv pu\u010da 18. jula 1936. godine. Dodajmo par primjera koji to potkrepljuju: u \u0160panjolskoj se 20. novembra svake godine dr\u017ee mise u Francovu \u010dast u crkvama diljem zemlje. Drugo, i jo\u0161 va\u017enije, Katoli\u010dka crkva nikada nije otvorila svoje arhive povjesni\u010darima i drugim gra\u0111anima koji bi htjeli istra\u017eivati njezinu ulogu u Gra\u0111anskom ratu i u frankizmu. U tom pogledu, postoje brojne pote\u0161ko\u0107e.<\/p>\n

\u0160ta je sa Zakonom o povijesnom sje\u0107anju? Mnogi ka\u017eu da je on manjkav. U \u010demu se ta manjkavost ogleda?<\/strong><\/p>\n

Za ovo pitanje je potrebna ne\u0161to du\u017ea eksplikacija. Na odre\u0111enoj razini, postoji napredak. U to vrijeme (2005-2007), postojala je manjina nas koji smo smatrali da je Zakon o povijesnom sje\u0107anju (Zakon 52\/2007), bolje ne odobriti. To je kukavi\u010dki zakon u politi\u010dkom smislu, nedovoljan u pravnom smislu i zavr\u0161io je varanjem gotovo svih dru\u0161tvenih pokreta za demokratsko sje\u0107anje, i samim tim, \u017ertava frankizma. Uvjeravam vas da prakti\u010dki niti jedna pogo\u0111ena grupa nije suglasna s ovim zakonom. \u010cak nije ni previ\u0161e blizak \u0160panjolskoj socijalisti\u010dkoj radni\u010dkoj partiji, koja je bila na vlasti kada je zakon usvojen. To je bila prava petljavina motivirana strahom socijalisti\u010dke vlade da se osvrne na vrijeme tranzicije i na polo\u017eaj svih \u017eivih snaga prethodnog re\u017eima. Mnogo nas misli da je taj zakon potpomogao u oja\u010davanju \u201e\u0161panjolskog modela neka\u017enjavanja\u201c ne proglasiv\u0161i osudu frankizma. \u010cak se nisu propitivali ni parametri u kojima je izra\u0111en Zakon o amnestiji (Zakon 46\/1977).<\/p>\n

Vje\u010dna pri\u010da: strah kao pozadina i scene isforsirane ideje o la\u017enom pomirenju me\u0111u \u0160panjolcima gdje krvnici prolaze neka\u017enjeno dok istine, pravde i reparacije za \u017ertve nema. Kako rekoh, to je nekakva minimalna regulacija koja ne uspostavlja nikakvu vrstu obaveze i koju Zapaterova vlada nikada nije razvila, zbog nedostatka volje na regulatornoj razini. Rajoyeva vlada ga je direktno prekr\u0161ila. Nije ga poni\u0161tila. \u0160panjolska desnica ovdje je inteligentna: jednostavno ga je u\u010dinila nedjelotvornim. Me\u0111u nama, nije rije\u0161io niti jedan bitan problem \u017ertava frankizma. Dat \u0107u vam jedan izuzetno zna\u010dajan primjer obzirom da sam bio povjerenik gradskog vije\u0107a Madrida za povijesno sje\u0107anje: u glavnom gradu Kraljevine \u0160panjolske \u2013 jo\u0161 imamo kraljeve, princeze, plemi\u0107e, markize \u2013 postoji politi\u010dki sukob kod primjene \u010dlana 15. Zakona o povijesnom sje\u0107anju koji se odnosi na izmjenu imena ulica, trgova i drugih javnih ili simboli\u010dkih elemenata koji jo\u0161 uvijek nose imena izvr\u0161itelja i zlo\u010dinaca fa\u0161isti\u010dkog dr\u017eavnog udara 18. jula 1936. Politi\u010dka desnica koju otjelovljuju Narodna stranka (PP) i Gra\u0111ani (Ciudadanos) \u2013 iako u manjoj mjeri \u2013 nikada nije imala volju osuditi frankizam i demokratizirati nazivlje \u0161panjolskih ulica.<\/p>\n

Od mnogih ljevi\u010dara u \u0160panjolskoj se da \u010duti kako veliki broj ljudi u \u0160panjolskoj i dalje potajno obo\u017eava frankizam \u2013 te da je velika ve\u0107ina ljudi iz Falange pre\u0161la u Narodnu stranku (PP) prilikom demokratizacije \u0160panjolske. Na tome tragu, htio bih te pitati postoji li kontinuitet izme\u0111u Francove Falange i PP-a?<\/strong><\/p>\n

Ono \u0161to je neporecivo je to da Narodna stranka nikada nije osudila frankizam. Mogli su to u\u010diniti u brojnim prilikama, ali su se uvijek samo izvla\u010dili. Me\u0111utim, ne treba zaboraviti da je dobar dio frankisti\u010dke hijerarhije i(li) Falange zavr\u0161io u AP (Alianza Popular) \u2013 trenutnom PP-ovom brendu. Ona je poslu\u017eila njihovom ulasku u aktualni demokratski sistem. Bez obzira na to, ovo je jo\u0161 jedan veliki demokratski deficit onoga \u0161to se sada zove \u201eRe\u017eim iz 1978\u201c. S referencom na Ustav iz 1978. To je \u0160panjolska.<\/p>\n

Posebno me zanima dio o robovskom radu u \u0160panjolskoj nakon Gra\u0111anskog rata. \u0160ta nam o tome mo\u017ee\u0161 re\u0107i?<\/strong><\/p>\n

Bila je to politi\u010dka, ekonomska i dru\u0161tvena stvarnost. Bez dileme, to nije usporedivo sa onim \u0161to se doga\u0111alo za vrijeme Tre\u0107eg Reicha u Njema\u010dkoj. Ali u \u0160panjolskoj tijekom i nakon Gra\u0111anskog rata su postojali koncentracijski logori. Ne u koli\u010dini i kvaliteti kao \u0161to su bili u nacisti\u010dkoj Njema\u010dkoj. Brojni autori kroz istra\u017eiva\u010dke projekte predstavili su ovu te\u0161ku, zaboravljenu i ignoriranu stvarnost. Sve to povezano je sa ro\u0111enjem frankisti\u010dke kapitalisti\u010dke dr\u017eave i njenim interesima, u suradnji sa dana\u0161njim velikim \u0161panjolskim multinacionalnim kompanijama. To je ono \u0161to se naziva \u201emarca Espa\u00f1a\u201c (\u0161panjolska dr\u017eavna politika namijenjena pobolj\u0161anju slike \u0160panjolske u inozemstvu kroz ekonomsku, dru\u0161tvenu, kulturnu, znanstvenu i tehnolo\u0161ku sferu, op. prev.). \u201eMarca Espa\u00f1a\u201c na sebi nosi krv hiljada ugnjetenih demokrata. Me\u0111utim, iako postoje sve potpunije mape tih logora do kojih se do\u0161lo posredstvom istra\u017eivanja, \u010dini se da smo jo\u0161 uvijek daleko od vremena kada \u0107e dr\u017eava ekonomski reparirati \u017ertve frankisti\u010dkog ropstva. Nadalje, niti jedna tvrtka koja je koristila robovski rad \u2013 radilo se o neljudskim i poni\u017eavaju\u0107im uvjetima \u2013 nije se ispri\u010dala niti bilo \u0161ta rekla o tome. Sve je pro\u0161lo neka\u017enjeno.<\/p>\n

Poznato je da je u Francovo vrijeme \u0160panjolska fakti\u010dki bila \u201esupermarket za kupovinu djece\u201c. Mnoga ilegalno posvojena djeca danas su odrasli ljudi koji i dalje ne znaju svoje porijeklo. Mo\u017ee\u0161 li na\u0161im \u010ditateljima ne\u0161to vi\u0161e re\u0107i o tome? I na kraju, \u0161ta je sa odgovorno\u0161\u0107u pojedinaca za sve \u0161to se de\u0161avalo povodom toga?<\/strong><\/p>\n

To je bez pretjerivanja najodvratnija stvar u dugoj frankisti\u010dkoj povijesti. Procjenjuje se da je oko 30 000 djece oteto i prodano. Niti jedan slu\u010daj nije rije\u0161en. Govorimo o \u201eprisilnim nestancima\u201c koji nisu vezani samo za Francov period, ove zlo\u010dina\u010dke bande nastavile su djelovati tijekom osamdesetih i devedesetih godina dvadesetog stolje\u0107a \u2013 u doba demokracije. Sve je valjano. Sve je prodano. Sve je bilo opravdano. Kako? Zbog mogu\u0107e opasnosti da bi ta djeca mogla postati komunisti. Bez pretjerivanja. Bilo je \u010dak psiholo\u0161kih eksperimenata s \u201epoliti\u010dkim zatvorenicama frankizma\u201c, \u0161to ni na koji na\u010din ne zaostaje za onim \u0161to se dogodilo sa nacisti\u010dkim eksperimentima na ljudima. Jo\u0161 jedan primjer \u0161panjolskog modela neka\u017enjavanja gdje su politi\u010dke i pravosudne inicijative jo\u0161 uvijek manjkave. Djeca su prodavana uz suu\u010desni\u0161tvo sve\u0107enika i redovnica Katoli\u010dke crkve. To je bila politika istrebljenja politi\u010dkog protivnika. Postoje zastra\u0161uju\u0107e pri\u010de \u201eFrankovih zatvorenica\u201c, zlostavljanih \u017eena \u2013 sa ili bez krivi\u010dnih optu\u017ebi \u2013 jer je sve one koji se nisu slagali sa diktatorskim re\u017eimom valjalo gu\u0161iti, pogubiti ili disciplinirati. Ovdje \u010dak nadilazimo naciste. Suu\u010desni\u0161tvo hijerarhije Katoli\u010dke crkve u ovom zlo\u010dinu je o\u010digledno, dok ona cijelo ovo vrijeme nije imala ve\u0107u volju da pomogne \u010dlanovima obitelji da prona\u0111u svoje najdra\u017ee. Pravda napreduje sporo \u2013 zahvaljuju\u0107i neumornom radu odre\u0111enih dru\u0161tvenih pokreta za demokratsko sje\u0107anje i drugim specijaliziranim grupama \u2013 jedna stvar je postala jasna: djeca iz \u201ecrvenih obitelji\u201c prodavana su kao ljudsko roblje na tr\u017ei\u0161tu koje je legitimirala diktatura u re\u017eiji Katoli\u010dke crkve. Druga stvar, to je predmet o kojemu se jedva i govori u medijima i o kojemu jedva postoji ve\u0107a dru\u0161tvena svijest kao o \u201ezlo\u010dinu protiv \u010dovje\u010dnosti\u201c na koji se upu\u0107ujemo.<\/p>\n

Koliko su danas jake tendencije ka tre\u0107oj Republici u \u0160panjolskoj?<\/strong><\/p>\n

Ovdje smo pred problemom koji nadilazi perspektivu povjesni\u010dara. Mogli bismo svakako kazati, da se sa historiografske perspektive izbjegava govoriti o pitanju Monarhija \u2013 Republika, kao o formi dr\u017eavnog ure\u0111enja. Danas, sa ulaskom novih generacija u politiku \u2013 ro\u0111enih u sedamdesetim i osamdesetim godinama pro\u0161log stolje\u0107a \u2013 to pitanje se malo po malo, bez previ\u0161e buke, otvara. Takozvani \u201ekonsenzusi tranzicije\u201c po\u010deli su se polako lomiti, i kako vrijeme prolazi razmatraju se pitanja i u\u010dinci uvredljivog Zakona o amnestiji iz 1977. Nastup ove nove generacije na vrhuncu politi\u010dke \u2013 uzavrele \u2013 dekadencije vladavine gra\u0111anina Juana Carlosa I doveo je barem do toga da se puko prisustvo republikanskih zastava na ulicama, manifestacijama i drugim doga\u0111ajima ne smatra potencijalno destabilizacijskim ili ka\u017enjivim \u010dinom. Situacija nije ni\u0161ta druga\u010dija za one koji zastupaju republikansku poziciju ni otkako je kralj Felipe VI postao novi kralj. Tu je nova slika. Me\u0111utim, sve vi\u0161e propitivani konsenzus o Ustavu iz 1978. zasigurno ne\u0107e sprije\u010diti tendencije da pitanje o dr\u017eavnom ure\u0111enju bude sve vi\u0161e i vi\u0161e prisutno u politi\u010dkoj raspravi.<\/p>\n

Ja sam iz zemlje koja je nekad pripadala Jugoslaviji i \u010dini se da postoje sli\u010dnosti izme\u0111u Jugoslavije i \u0160panjolske. U Jugoslaviji su se neko\u0107 neke republike borile za odcjepljenje, ba\u0161 kao i danas dvije autonomne pokrajine u \u0160panjolskoj. Kako gledate na secesionisti\u010dke tendencije Katalonije i Baskije?<\/strong><\/p>\n

Na tu temu bi se mogla napisati doktorska disertacija. Tu nisam u mogu\u0107nosti ponuditi jedinstvene i definitivne odgovore. Ipak, postoje tri pitanja o kojima mo\u017eemo govoriti. Prvo, \u201esretni zavr\u0161etak\u201c koji je za \u0160panjolsku zna\u010dio nestanak teroristi\u010dke organizacije ETA. Mukotrpan je bio put za Europsku uniju da shvati da je politi\u010dko rje\u0161enje jedino ispravno. Na tome tragu, potrebno je kazati kako u \u0160panjolskoj jo\u0161 uvijek postoji protuteroristi\u010dko zakonodavstvo koje je nalik \u201eizvanrednom stanju\u201c koje se koristi u strana\u010dke svrhe i nema nikakve veze sa terorizmom. No, zavr\u0161etak ETA-inog djelovanja i ulazak u institucije kroz svoju izbornu ispostavu \u2013 Bildu \u2013 pomogao je (i vi\u0161e nego pomogao) da se normalizira politi\u010dko-socijalno-vojni sukob i da se unaprijedi politika sje\u0107anja i reparacije za \u017ertve ETA-e, ali tako\u0111er i za \u017ertve dr\u017eavnog terorizma od strane \u0161panjolske vlade. Drugo, teritorijalne, autonomne i federalisti\u010dke napetosti koje su prisutne u \u0161panjolskom slu\u010daju, nastoje izbje\u0107i jugoslavensko iskustvo. To je nepisano pravilo, ali uvijek prisutno obzirom na pro\u0161lost koju imamo. I na kraju, posljednjih nekoliko mjeseci, a posebno u posljednjih nekoliko tjedana svjedoci smo sukoba izme\u0111u \u0161panjolske vlade i katalonske vlade po pitanju prava na odlu\u010divanje i prava na samoodre\u0111enje. Siguran sam da bi to moglo biti zanimljivo va\u0161im \u010ditateljima. I sada, nadam se da nisam u krivu, postoji nesposobnost sredi\u0161nje vlade da predlo\u017ei politi\u010dka rje\u0161enja politi\u010dkog problema i arogancija i netolerancija katalonske vlade u trenutku gdje proces samoodre\u0111enja napreduje bez svih demokratskih jamstava, koja ostaju na tapeti \u2013 i ako na to gledamo ne povjesni\u010darski, nego futuristi\u010dki \u2013 \u010dini se da \u0107e \u0160panjolska i\u0107i ka tome da postane savezna dr\u017eava, potpuno decentralizirana, gdje \u0107e nam pouke zemalja sli\u010dnog ure\u0111enja mo\u0107i poslu\u017eiti kao primjer.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Darko Vujica je razgovarao sa \u0161panjolskim povjesni\u010darom Sergiom G. Biescom o naslije\u0111u \u0160panjolskog gra\u0111anskog rata i frankizma, nekim posebno tamnim mrljava \u0161panjolske pro\u0161losti te situaciji u dana\u0161njoj \u0160panjolskoj<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":234700,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-234699","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234699","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=234699"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234699\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/234700"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=234699"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=234699"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=234699"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}