{"id":234423,"date":"2017-10-09T09:37:35","date_gmt":"2017-10-09T07:37:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=234423"},"modified":"2017-10-09T09:37:35","modified_gmt":"2017-10-09T07:37:35","slug":"tamo-daleko-u-medijskom-mraku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/10\/09\/tamo-daleko-u-medijskom-mraku\/","title":{"rendered":"&#8216;Tamo daleko&#8217; u medijskom mraku"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Slavi\u0161a Leki\u0107<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/slavisa-lekic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-234424\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/slavisa-lekic-300x220.jpg\" alt=\"slavisa-lekic\" width=\"300\" height=\"220\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/slavisa-lekic-300x220.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/slavisa-lekic-580x424.jpg 580w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/slavisa-lekic.jpg 600w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Srbija je 2016. godine za sedam mesta pala na rang listi slobode medija u svetu koju svake godine pravi me\u0111unarodna organizacija Reporteri bez granica, pa je tako sada na 66. mestu u odnosu na 59. pretpro\u0161le godine, jedno mesto iza Bosne Hercegovine. Zanimljivo je da trend napada i pritisaka na novinare ne intrigira samo vlast koja upravo i generi\u0161e sve ove atake na predstavnike \u201csedme sile\u201d: u prvoj godini vladavine SNS, 2013. dakle, zabele\u017eena su 23 napada, pretnje ili pritiska na novinare, u drugoj 36, tre\u0107oj 58, \u010detrvtoj 69\u2026! Re\u010d je o trpnom stanju u kom novinari odavno nisu jedini nosioci i \u010duvari informacije, o celom jednom procesu lin\u010dovanja i medijskog \u010dere\u010denja, pripremanju javnog mnenja za najretrogradnije odluke politi\u010dara&#8230; prosto, ovo vi\u0161e nije stvar dobrog ukusa, ovo \u010dak nije ni stvar ukusa, uop\u0161te. Novinarska profesija, ovakva kakva je danas, devastirana i poni\u017eena, prakti\u010dno na kolenima, nije i ne mo\u017ee biti verodostojan glas javnosti. Ovakvo kakvo je danas, novinarstvo u Srbiji nije vi\u0161e samo stvar profesije. I ne sme ostati unutra\u0161nja stvar Srbije!<\/p>\n<p>Iako je s po\u010detka 1995. godine Radovan Karad\u017ei\u0107 vladao nad 72 odsto teritorije BiH, Slobodan Milo\u0161evi\u0107, predsednik Srbije uspeo je da ga potisne i nametne se Amerikancima kao jedini validni igra\u010d sa srpske strane. Milo\u0161evi\u0107 je, nekoliko meseci ranije, preko Jovice Stani\u0161i\u0107a, \u0161efa srpske tajne policije, izdejstvovao da \u201cTigrovi\u201d \u017deljka Ra\u017enatovi\u0107a Arkana i \u201cBeli orlovi\u201d Vojislava \u0160e\u0161elja stalno budu u vidokrugu Radovana Karad\u017ei\u0107a, vo\u0111e bosanskih Srba, stacioniranog na Palama. Bili su tako sve vidljiviji i Amerikancima kojima je smetalo Karad\u017ei\u0107evo okru\u017eenje: zato su se i okrenuli Milo\u0161evi\u0107u.<\/p>\n<p>Tako je Palama ostao vreme\u0161ni D\u017eimi Karter a Beogradu pripao Ri\u010dard Holbruk, \u201c\u0161ampion mira i pomirenja\u201d koji je Milo\u0161evi\u0107a svojim saradnicima opisivao kao brilijantnog, harizmati\u010dnog ali i veoma opasanog \u010doveka sa kojim je neophodno pregovarati i razgovarati o svemu, pa i Slobinoj praksi da gu\u0161i svako nezavisno kriti\u010dko mi\u0161ljenje.<\/p>\n<p>\u201c\u010cuj, Dik, ovo je ju\u010de iza\u0161lo u jednom nedeljniku\u201d, posegao je Milo\u0161evi\u0107 jednom prilikom za karikaturom u fioci i ispred Holbrukovih nao\u010dara zamahao crte\u017eom Predraga Koraksi\u0107a Coraxa na kojoj su predsednik Srbije i njegova supruga nacrtani u ne ba\u0161 najprikladnijoj pozi. \u201cIma li ovde C od cenzure\u201d, rekao je de\u010da\u010dki pokunjeno i visoko podigao \u010da\u0161u. \u010cuo se zvuk udarca stakla o staklo i tiho krckanje leda u viskiju. Dva sata kasnije, kad su nasme\u0161enom Holbruku, \u010diji se pogled caklio, novinari spo\u010ditali Milo\u0161evi\u0107evu cenzuru i represiju prema slobodnim medijima, kratko je odgovorio: \u201cJa sam video druga\u010dije dokaze, nema ni C od cenzure!\u201d<\/p>\n<p>Naravno da su mu Milo\u0161evi\u0107evi ustupci bili va\u017eniji od gu\u0161enja fucking medija! Sasvim uzgred: uzajamno uva\u017eavanje \u201cgiganta ameri\u010dke spoljne politike\u201d i balkanskog \u201cfaktora mira i stabilnosti\u201d trajala je sve dok nije potpisan Dejtonski sporazum.<\/p>\n<p><strong>Prevedno na srpski ili bosanski jezik: re\u010d je o ambijentu straha<\/strong><\/p>\n<p>Gotovo dve i po decenije kasnije, Dejvid Mekalister, specijalni izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, kad mu se pomenu mediji u Srbiji smerno priznaje da \u201cpostoje nedostaci u oblasti vladavine prava i medijskih sloboda na putu ka EU\u201d, ali se i zadr\u017eava samo na toj konstataciji. Njegov, pak, kolega, Johanes Han, evropski komesar za susedstvo i pro\u0161irenje, na pitanje o kr\u0161enju slobode medija u Srbiji, odgovara: \u201cVe\u0107 sam vi\u0161e puta \u010duo da se govori o tome i uvek pitam za dokaze, jer glasine nisu dovoljne.\u201d<\/p>\n<p>I na sugestiju da problem koji mediji imaju sa srbijanskim vlastima godinama unazad u svojim izve\u0161tajima uredno registruju \u201cReporteri bez granica\u201d, Han ostaje potpuno ravnodu\u0161an:<\/p>\n<p>\u201cTo nije nikakav dokaz. Moram da pogledam po kojim kriterijumima oni prave te svoje procene.\u201d<\/p>\n<p>Ako \u201ctragi\u010dno\u201d ili \u201ckatastrofalno\u201d mo\u017eda i jesu prete\u0161ke re\u010di kojim bi se opisalo stanje u novinarstvu u Srbiji, onda \u201cgore nego ikada\u201d mo\u017ee biti ispravna konstanta u ocenjivanju medijske scene.<\/p>\n<p>Fridom hausa je po\u010detkom godine ocenio da je, uprkos napretku u procesu evropskih integracija, stepen demokratskog razvoja Srbije pao na najni\u017ei nivo od 2005. godine. Srbija je 2016. godine za sedam mesta pala na rang listi slobode medija u svetu koju svake godine pravi me\u0111unarodna organizacija Reporteri bez granica, pa je tako sada na 66. mestu u odnosu na 59. pretpro\u0161le godine, jedno mesto iza Bosne Hercegovine.<\/p>\n<p>I u poslednjem izve\u0161taju me\u0111unarodne organizacije za za\u0161titu ljudskih pravi \u2013 Hjuman rajts vo\u010d \u2013 ocenjuje se da mediji u Srbiji deluju u \u201cneprijateljskom okru\u017eenju\u201d. Prevedno na srpski ili bosanski jezik: re\u010d je o ambijentu straha u kom opstaje ovo malo slobodnih medija i frapantno visokom stepenu netolerancije politi\u010dkih centara mo\u0107i prema medijima, da ne ka\u017eem \u2013 zastra\u0161ivanju!<\/p>\n<p><strong>Trend napada<\/strong><\/p>\n<p>Ovih dana se, recimo, navr\u0161ava \u010detiri meseca od kako su u \u0161est odvojenih incidenata, civili krupne gra\u0111e fizi\u010dki nasrtali na novinare, primenjivali na njima zahvat koji se u borila\u010dkim ve\u0161tinama zove \u201ckragna\u201d, poku\u0161avali, \u010dak, da im otmu fotoaparate ili telefone kojima su snimali i udaljavali ih \u201csa lica mesta\u201d \u2013 jo\u0161 nema odgovora iz policije ko se to \u201cigrao\u201d!<\/p>\n<p>Prema podacima Nezavisnog udru\u017eenja novinara Srbije, koje vodi bazu podataka o atacima na novinare, samo u prvih devet meseci ove godine zabele\u017eeno je 55 verbalnih i fizi\u010dkih napada ili pritisaka na novinare. Svi slu\u010dajevi su, zanimljivo, u predistra\u017enom postupku, osim dve prijave napada koje je tu\u017eila\u0161tvo odbacilo nakon \u0161to je utvrdilo da \u2013 nema krivi\u010dnog dela.<\/p>\n<p>Zanimljivo je da trend napada i pritisaka na novinare ne intrigira samo vlast koja upravo i generi\u0161e sve ove atake na predstavnike \u201csedme sile\u201d: u prvoj godini vladavine SNS, 2013. dakle, zabele\u017eena su 23 napada, pretnje ili pritiska na novinare, u drugoj 36, tre\u0107oj 58, \u010detrvtoj 69\u2026! Novinari nisu samo mete fizi\u010dkih napada, pretnji ili pritisaka. Od po\u010detka godine, u najmanje petnaest slu\u010dajeva bili su spre\u010deni da izve\u0161tavaju: bilo da su diskriminisani prilikom pozivanja na doga\u0111aj, bilo da im je zabranjeno da prisustvuju javnom doga\u0111aju.<\/p>\n<p>Novinare, dakle, napadaju, prete im, ne omogu\u0107avaju im da rade svoj posao a onda im jo\u0161 bahato dele lekcije: \u201cNapadi na predsednika Vu\u010di\u0107a su refleksija i\u0161\u010da\u0161ene svesti o tome \u0161ta zna\u010di i sloboda medija. Mnogima iz medijskog sveta bi\u0107e potrebno vremena da se nau\u010de profesionalnoj etici \u2026\u201d, poru\u010duje, tako, Jadranka Joksimovi\u0107, negda\u0161nja urednica radikalskih novina \u201cVelika Srbija\u201d danas \u2013 ministarka za evropske integracije.<\/p>\n<p>Nedavno ga\u0161enje \u201cVranjskih\u201d i o\u010dajni\u010dki potez vlasnika i glavnog i odgovornog urednika Vuka\u0161ina Obradovi\u0107a \u2013 \u0161trajk gla\u0111u, samo se usputni simboli medijskog mraka u Srbiji. Ba\u0161 kao i brutalan napad na urednika portala KRIK od strane partije na vlasti: \u201cPokret socijalista\u201d Aleksandra Vulina, ministra odbrane zadu\u017eenog za sva\u0111e u regionu, Stevanu je Doj\u010dinovi\u0107u u seriji saop\u0161tenja izlepio nekoliko etiketa \u2013 od \u201cnarkoman\u010dine\u201d, do \u201cstranog pla\u0107enika\u201d!<\/p>\n<p><strong>Istorijska neminovnost<\/strong><\/p>\n<p>Upitana za vi\u0111enje situacije na medijskom nebu Srbije, premijerka Ana Brnabi\u0107, najnovija Vu\u010di\u0107eva udvori\u010dka akvizicija, umesto da se solidari\u0161e sa \u0161trajka\u010dem gla\u0111u, ipak je to, iako novinar, njen \u201cpodanik\u201d, ona poka\u017ee razumevanje za \u201cemotivnu reakciju\u201d \u201cPokreta socijalista\u201d! Zamoljen da prokomentari\u0161e sva ta zbivanja, ministar za kulturu i informisanje \u2019ladno izjavi kako nije dovoljno informisan o medijskoj situaciji u Srbiji! Javnosti se, me\u0111utim, obrati ni\u010din izazvan Dragan \u0160ormaz, prebeg iz Ko\u0161tuni\u010dinog DSS u Vu\u010di\u0107ev SNS, uzgred i predsednik Lova\u010dkog saveza Srbije, koji se ne libi da svoje informacije o medijskoj sceni podeli sa javno\u0161\u0107u: \u201cNe bih rekao da vlast dr\u017ei medije pod kontrolom, nego mediji nemaju mnogo prostora da pi\u0161u protiv vlasti, po\u0161to vlast dobro radi svoj posao.\u201d<\/p>\n<p>Na sve to nam biv\u0161i premijer, izabrani predsednik i neizabrani patrijarh, Bog i batina u zemlji Srbiji, \u010dovek koji kontroli\u0161e gotovo svu dnevnu \u0161tampu, sve televizije sa nacionalnim frekvencijama i 80 odsto lokalnih programa, a ne kontroli\u0161e jedan mali, po tira\u017eu, dnevni list, dva-tri nedeljnika i jednu kablovsku TV stanicu, Aleksandar Vu\u010di\u0107, dakle, ka\u017ee: \u201cPa evo na internetu je 3,7 miliona ljudi pa ih niko ne spre\u010dava da izraze mi\u0161ljenje\u201d!<\/p>\n<p>U tabloidnoj Srbiji, sa tabloidnom i unutra\u0161njom i spoljnom politikom, gde dru\u0161tvenu svest oblikuju tabloidi koji na dnevnom nivou promovi\u0161u ne samo verbalno nasilje, satanizuju se \u201cneSNSovci\u201d, prave se spiskovi za (politi\u010dki) odstrel pa i fizi\u010dki progon, prate i snimaju novinari i politi\u010dki neistomi\u0161ljenici, a spisak javnih li\u010dnosti koje su targetirane sve je du\u017ei. Re\u010d je o trpnom stanju u kom novinari odavno nisu jedini nosioci i \u010duvari informacije, o celom jednom procesu lin\u010dovanja i medijskog \u010dere\u010denja, pripremanju javnog mnenja za najretrogradnije odluke politi\u010dara&#8230; prosto, ovo vi\u0161e nije stvar dobrog ukusa, ovo \u010dak nije ni stvar ukusa, uop\u0161te. Novinarska profesija, ovakva kakva je danas, devastirana i poni\u017eena, prakti\u010dno na kolenima, nije i ne mo\u017ee biti verodostojan glas javnosti. Ovakvo kakvo je danas, novinarstvo u Srbiji nije vi\u0161e samo stvar profesije. I ne sme ostati unutra\u0161nja stvar Srbije!<\/p>\n<p>Kad je tokom protesta \u201896. iznebuha u\u0161la voda u koaksijalni kabl Radija B92, dan kasnije je preko puta Slobodana Milo\u0161evi\u0107a sela Keti Morton, \u0161efica Komiteta za za\u0161titu novinara i, ne ba\u0161 za ovu pri\u010du neva\u017eno \u2013 supruga Ri\u010darda Holbruka. Veran Mati\u0107, ozbiljno uko\u010den i gotovo nepokretan, le\u017eao je na stomaku na kanabeu ameri\u010dke ambasade i umalo nije sko\u010dio do neba kad mu je Keti saop\u0161tila da je voda \u201cisparila\u201d iz kabla a da \u0107e program B92 mo\u0107i da se \u201c\u0161iri\u201d i preko dr\u017eavnih repetitora.<\/p>\n<p>Bio je to znak da je Milo\u0161evi\u0107 pu\u0161ten niz vodu.<\/p>\n<p>Jednom \u0107e, \u010dim ispuni sve \u0161to od njega tra\u017ee, me\u0111unarodna zajednica niz vodu kojom je \u201cotplovio\u201d Milo\u0161evi\u0107 pustiti i Aleksandra Vu\u010di\u0107a. To je istorijska neminovnost. Veliko je pitanje, me\u0111utim, ho\u0107e li u Srbiji tada biti medija koje \u0107e to mo\u0107i da notiraju.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/avangarda.ba\/detaljno.php?id=404\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Avangarda<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Nedavno ga\u0161enje \u201cVranjskih\u201d i o\u010dajni\u010dki potez vlasnika i glavnog i odgovornog urednika Vuka\u0161ina Obradovi\u0107a \u2013 \u0161trajk gla\u0111u, samo se usputni simboli medijskog mraka u Srbiji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":234424,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-234423","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234423","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=234423"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234423\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/234424"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=234423"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=234423"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=234423"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}