{"id":234384,"date":"2017-10-08T09:22:14","date_gmt":"2017-10-08T07:22:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=234384"},"modified":"2017-10-08T09:22:14","modified_gmt":"2017-10-08T07:22:14","slug":"da-vam-mozda-ne-fali-magnezijuma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/10\/08\/da-vam-mozda-ne-fali-magnezijuma\/","title":{"rendered":"Da vam mo\u017eda ne fali magnezijuma?"},"content":{"rendered":"

\"magnezijum\"<\/a>Svaka pojedina \u0107elija ljudskog tijela zahtijeva dovoljno magnezijuma jer, u suprotnom, propada. \u010cvrste kosti i zubi, uravnote\u017eeni hormoni, zdrav nervni i kardiovaskularni sistem, dobro funkcionisanje detoksifikacijskih puteva i jo\u0161 puno toga zavisi o dovoljnoj koli\u010dini magnezijuma u \u0107elijama.<\/p>\n

Meka tkiva koja sadr\u017ee najve\u0107e koncentracije magnezija u tijelu uklju\u010duju mozak i srce \u2013 dva organa koja stvaraju veliku elektri\u010dnu aktivnost te koji mogu biti posebno osjetljivi na nedostatak magnezijuma.<\/p>\n

Kada na\u0161e tijelo obiluje magnezijumom (koji je u ravnote\u017ei u odnosu na zalihe ostalih minerala), za\u0161ti\u0107eni smo od talo\u017eenja te\u0161kih metala i razvoja povezanih neurolo\u0161kih bolesti.<\/p>\n

Dr Carolyn Dean obja\u0161njava da \u201cistra\u017eivanja ukazuju na to da obilne zalihe magnezijiuma \u0161tite mo\u017edane \u0107elije od \u0161tetnih uticaja aluminijuma, berilijuma, kadmijuma olova, \u017eive i nikla. Isto tako znamo da niski nivoi magnezijuma u mozgu doprinose talo\u017eenju te\u0161kih metala u mozgu, \u0161to najavljuje Parkinsonovu i Alchajmerovu bolest.<\/p>\n

Nutricionisti \u010desto magnezijum nazivaju \u201cgospodarem\u201d minerala, jer on uti\u010de na vi\u0161e od 300 razli\u010ditih enzimskih procesa koji na\u0161em tijelu poma\u017eu da pravilno funkcioni\u0161e.<\/p>\n

Sljede\u0107ih sedam znakova pokazatelji su da ne unosite dovoljne koli\u010dine ovog minerala.<\/p>\n

    \n
  1. Gr\u010devi u mi\u0161i\u0107ima<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

    Posebno oni koji se stvaraju u predjelu listova. Oni nastaju zbog nekontrolisanih mi\u0161i\u0107nih kontrakcija. Magnezijum poma\u017ee u opu\u0161tanju mi\u0161i\u0107a pa, kada ga nemate u dovoljnim koli\u010dinama u organizmu, dolazi do nastanka gr\u010deva.<\/p>\n

      \n
    1. Problemi sa spavanjem<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

      Magnezijum igra klju\u010dnu ulogu u funkcionisanju va\u0161eg centralnog nervnog sistema. Bez dovoljnih koli\u010dina ovog minerala, mo\u017ee do\u0107i do nesanice. Tako\u0111e, nivo magnezijuma u na\u0161em organizmu opada tokom no\u0107i, a to dovodi do lo\u0161eg kvantiteta i kvaliteta REM faze sna \u0161to je, zapravo, najkriti\u010dniji ciklus spavanja koji \u201cobnavlja\u201d va\u0161e tijelo i um.<\/p>\n

        \n
      1. Poriv za \u010dokoladom<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

        Tamna \u010dokolada sadr\u017ei prili\u010dno visok nivo magnezija – jedna kockica sadr\u017ei oko 27% dnevne potrebe za ovim mineralom. Intenzivan poriv za \u010dokoladom jo\u0161 je jedan znak da vam nedostaje magnezijuma u organizmu.<\/p>\n

          \n
        1. Anksioznost<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

          Magnezijum je najsna\u017eniji mineral, kada je u pitanju opu\u0161tanje. Ukoliko osje\u0107ate anksioznost, to je obi\u010dno rani simptom kako na va\u0161 centralni nervni sistem uti\u010de nedostatak magnezijuma. Kada se osjetite uznemireno, 200 mg magnezijuma mo\u017ee vam pomo\u0107i da se opustite.<\/p>\n

            \n
          1. Visok krvni pritisak<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

            Mnogi ljudi se pitaju zbog \u010dega i dalje imaju visok krvni pritisak, iako se pridr\u017eavaju zdravije ishrane. Magnezijum mo\u017ee biti odgovor, jer jo\u0161 jedna va\u017ena funkcija magnezijuma je opu\u0161tanje i \u0161irenje na\u0161ih krvnih sudiva. Kada organizmu nedostaje magnezijuma, tada dolazi i do ja\u010deg stezanja krvih sudova, \u0161to uzrokuje pojavu visokog krvnog pritiska. Odgovaraju\u0107i nivo \u00a0magnezijuma poma\u017ee i u ravnote\u017ei elektrolita. Neuravnote\u017eeni elektroliti mogu uzrokovati pojavu visokog krvnog pritiska.<\/p>\n

              \n
            1. Nepravilan rad srca<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

              Kod sve ve\u0107eg broja ljudi dolazi do pojave aritmije koja se naj\u010de\u0161\u0107e tretira ljekovima. Va\u0161e srce je mi\u0161i\u0107ni organ, a pravilno funkcionisanje kardiovaskularnog sistema zavisi o magnezijumu. Ukoliko u organizmu nema dovoljno magnezijuma, to uti\u010de na rad srca \u2013 ono se ne mo\u017ee pravilno stezati i opu\u0161tati \u0161to mo\u017ee uticati na njegove nepravilne otkucaje.<\/p>\n

                \n
              1. Konstipacija\/zatvor<\/strong><\/li>\n<\/ol>\n

                Ukoliko redovno imate konstipaciju\/zatvor, to je jo\u0161 jedan znak da vam nedostaje magnezijuma u organizmu. a s niskim koli\u010dinama magnezijuma dolazi do ja\u010dih kontrakcija crijeva \u0161to uti\u010de na slabije varenje hrane. Magnezijum ne samo da uti\u010de na opu\u0161tanje crijeva i stvaranje njihovog regularnog ritma, ve\u0107 ima i osmozni efekt \u2013 magnezijum \u201cpovla\u010di\u201d vodu u crijeva, omek\u0161avaju\u0107i stolicu. (Izvor: oazaznanja.com)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

                Kada na\u0161e tijelo obiluje magnezijumom (koji je u ravnote\u017ei u odnosu na zalihe ostalih minerala), za\u0161ti\u0107eni smo od talo\u017eenja te\u0161kih metala i razvoja povezanih neurolo\u0161kih bolesti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-234384","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234384","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=234384"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234384\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=234384"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=234384"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=234384"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}