{"id":234375,"date":"2017-10-08T08:07:48","date_gmt":"2017-10-08T06:07:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=234375"},"modified":"2017-10-08T08:07:48","modified_gmt":"2017-10-08T06:07:48","slug":"koliko-poznajemo-ameriku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/10\/08\/koliko-poznajemo-ameriku\/","title":{"rendered":"Koliko poznajemo Ameriku"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autorka: Suzanne Moore<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/pistolj.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-200798\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/03\/pistolj-300x220.jpg\" alt=\"pistolj\" width=\"300\" height=\"220\" \/><\/a>Kada sam prvi put oti\u0161la na ve\u010deru kod moje drugarice Sherry, ugledala sam rupe od hitaca na njenim belim kuhinjskim ormari\u0107ima. Sherry mi je bila nova drugarica, u stvari jedina, jer sam tek bila stigla u Majami. Njena majka je videla \u0161ta gledam i objasnila mi: \u201eTu se Shane upucao\u201c. Shane je bio Sherryin ro\u0111ak. Njenu majku je najvi\u0161e pogodilo to \u0161to se upucao pi\u0161toljem njenog mu\u017ea. Bila sam suvi\u0161e pristojna da bih pitala da li je Shane izvr\u0161io samoubistvo ili je stradao nesre\u0107nim slu\u010dajem. Imao je 16 godina.<\/p>\n<p>\u010cim nam se pridru\u017eio, Sherryn tata mi je pokazao svoju ogromnu zbirku pu\u0161aka. Komad po komad. \u0106utala sam i klimala glavom, jer nisam znala \u0161ta da ka\u017eem. Imala sam 21 godinu i doselila sam se u Majami jer sam mislila da je Njujork suvi\u0161e opasan (da, znam \u2013 sada znam). Svaki momak sa kojim sam izlazila u Majamiju davao mi je svoj pi\u0161tolj da ga nosim u torbi dok smo van ku\u0107e. To mi je postalo normalno. Amerika mi je bila u krvi, doslovno \u2013 otac mi je Amerikanac \u2013 i pretpostavljala sam da biti Amerikanac zna\u010di upravo to.<\/p>\n<p>Moj otac je mojoj majci pru\u017eio ameri\u010dki san: bekstvo iz varo\u0161ice u Safolku u zemlju pontijaka i ogromnih fri\u017eidera. Toliko je volela Ameriku da se dva puta udavala za Amerikance (izme\u0111u njih i za jednog Engleza). \u201eTvoj otac mi je poklonio divan mali revolver\u201c, rekla mi je jednom. Za nju je to bio glamurozan detalj, kao njene mentol cigarete \u2013 pravi damski pi\u0161tolj.<\/p>\n<p>Odnos Amerikanaca prema posedovanju vatrenog oru\u017eja varira od dr\u017eave do dr\u017eave. SAD su u stvari skup razli\u010ditih zemalja. Na primer, kada sam se 80-ih godina vratila u Njujork, op\u0161ti stav je bio da je nasilje vatrenim oru\u017ejem najgori mogu\u0107i zlo\u010din. Oti\u0161la sam u Ameriku jer sam verovala da \u0107u tu ostvariti svoje snove. Ubrzo sam shvatila da je ameri\u010dka kultura su\u0161tinski razli\u010dita od britanske. To se ne vidi na prvi pogled zbog iluzije sli\u010dnosti koju stvara popularna kultura. Britanci masovno veruju da poznaju Ameriku zato \u0161to su jednom ru\u010dali na Menhetnu: oni su isti kao mi samo su im porcije ve\u0107e i kada bi nas slu\u0161ali, svi njihovi problemi bi bili re\u0161eni.<\/p>\n<p>To je naravno samoobmana. SAD su nesaznatljive i samima sebi, \u0161to najbolje pokazuju izbor Donalda Trumpa za predsednika i debata o kontroli oru\u017eja. Gnevni belac sedi u Beloj ku\u0107i, pa gnevni belci koji ubijaju mnogo ljudi iz vatrenog oru\u017eja ne mogu biti teroristi. Reakcija gra\u0111ana na masovna ubistva je kupovina jo\u0161 vatrenog oru\u017eja da bi se bolje za\u0161titili. Ovaj mentalitet je mnogima od nas nerazumljiv. Amerikanci prosto imaju poja\u010danu sklonost da se ubijaju vatrenim oru\u017ejem i opijatima. Oni \u017eive u strahu od terorizma koji nadire spolja, preko nekog mitskog zida, a zapravo je teror deo njihove kulture.<\/p>\n<p>Posle svakog masovnog masakra navode se iste brojke. Procenjuje se da SAD imaju najve\u0107i broj komada vatrenog oru\u017eja u privatnom vlasni\u0161tvu \u2013 2012. godine navo\u0111eno je 300 miliona komada u posedu pribli\u017eno jedne tre\u0107ine stanovni\u0161tva (dovoljno da svaki mu\u0161karac, \u017eena i dete u Americi imaju svoj pi\u0161tolj ili pu\u0161ku). Druga zemlja na ovoj listi je Jemen. U SAD svakoga dana 18 mladih ljudi izgubi \u017eivot od metka. Pored toga, samoubistvo \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e iz vatrenog oru\u017eja \u2013 drugi je po redu uzrok smrti Amerikanaca od 15. do 34. godine.<\/p>\n<p>Jedan od najtu\u017enijih delova potresne knjige Garyja Younga Another day in the death of America \/ Jo\u0161 jedan dan smrti Amerike je onaj kada roditelji upucane dece priznaju svoje olak\u0161anje. Majka Tyshona Andersona, koji je u 18. godini ubijen u obra\u010dunu bandi, ka\u017ee: \u201eBar vi\u0161e ne moram da brinem da li on puca u nekoga ili neko u njega.\u201c<\/p>\n<p>Svaki po\u0161teni ameri\u010dki liberal mo\u017ee da se pozove na Australiju, gde je kontrolom oru\u017eja smanjen broj ubistava. Zakoni bi mogli da nametnu niz provera pre nego \u0161to se nekome odobri posedovanje oru\u017eja. Pa ipak, to se ne de\u0161ava. Na ameri\u010dkim sajmovima oru\u017eja \u010dovek se ose\u0107a kao antropolog u nekoj stranoj kulturi. Ko su ti ljudi? NRA (National Rifle Association) je mo\u0107na organizacija, a nedavno smo na ulicama \u0160arlotsvila videli samozvanu lokalnu miliciju. I to nije samo zaostala i \u201ezanemarena\u201c Amerika, ve\u0107 zemlja strana zapadnom posmatra\u010du.<\/p>\n<p>Narativ o decentralizovanoj dr\u017eavi podrazumeva i mahanje drugim amandmanom, ali deo problema s kontrolom oru\u017eja je upravo re\u010d \u201ekontrola\u201c. I Obamacare je odba\u010den kao ne\u0161to \u0161to ima veze sa kontrolom. Uznemirava me to \u0161to ne vidim re\u0161enje za masovna ubistva u Americi, u smislu da ne volim ameri\u010dku zavisnost od kola, ali ne mogu da zamislim tu zemlju bez njih.<\/p>\n<p>U debati o kontroli oru\u017eja prevladala je slika o dva sukobljena dela dru\u0161tva koji prete\u0107i kru\u017ee jedan oko drugoga. \u010cini se kao da je veliki deo Amerike izgubio karakteristike razvijenog zapadnog dru\u0161tva. Pogledajte stepen nejednakosti, stopu de\u010djeg mortaliteta, zavisnost od narkotika, fenomen samoranjavanja. Odbacivanje centralizovane dr\u017eave je deo ameri\u010dkog shvatanja slobode. Posledica toga je da mnogi ljudi ameri\u010dku kulturu sve manje do\u017eivljavaju kao svoju.<\/p>\n<p>Kada me je jedan biv\u0161i ameri\u010dki policajac u\u010dio da pucam, naglasio je da deca \u0161to ranije treba da sti\u010du to znanje. \u201eSa koliko godina po va\u0161em mi\u0161ljenju dete treba da dobije svoje prvo oru\u017eje?\u201c upitala sam ga.<\/p>\n<p>\u201eTri.\u201c<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pescanik.net\/koliko-poznajemo-ameriku\/\">Pe\u0161\u010danik<\/a>\/<a href=\"https:\/\/www.theguardian.com\/commentisfree\/2017\/oct\/04\/british-people-think-they-know-america-but-the-gun-control-debate-shows-how-little-we-do\">The Guardian<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Posle svakog masovnog masakra navode se iste brojke. Procenjuje se da SAD imaju najve\u0107i broj komada vatrenog oru\u017eja u privatnom vlasni\u0161tvu<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-234375","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234375","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=234375"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234375\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=234375"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=234375"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=234375"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}