{"id":234283,"date":"2017-10-06T10:15:13","date_gmt":"2017-10-06T08:15:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=234283"},"modified":"2017-10-06T10:15:13","modified_gmt":"2017-10-06T08:15:13","slug":"testirajte-culo-mirisa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/10\/06\/testirajte-culo-mirisa\/","title":{"rendered":"Testirajte \u010dulo mirisa"},"content":{"rendered":"

\"nosevi\"<\/a>\u0408ednostavan test prepoznavanja mirisa govori mnogo o na\u0161em zdravlju.<\/p>\n

Demencija je danas sve \u010de\u0161\u0107a pojava, a ovo stanje mogu\u0107e je predvideti i \u010ditavih pet godina pre pojave prvih “pravih” simptoma, i to jednostavnim testom prepoznavanja mirisa.<\/p>\n

Istra\u017eivanje sprovedeno na Univerzitetu u \u010cikagu pokazalo je da su osobe koje ne mogu da identifikuju \u010detiri od pet uobi\u010dajenih mirisa izlo\u017eene \u010dak dva puta vi\u0161em riziku od demencije od osoba kojima to nije problem.<\/p>\n

\u0160to je \u010dulo mirisa slabije, to je vi\u0161i rizik od demencije u poznijim godiama.<\/p>\n

Mirisi koje bi trebalo da prepoznajete su prakti\u010dno svakodnevni – nije u pitanju ne\u0161to \u0161to ne mo\u017eete da provjerite i kod ku\u0107e. Rije\u010d je o mirisu mentola, ribe, narand\u017ee, ru\u017ee i prirodne ko\u017ee, a ako osoba nije u stanju da raspozna \u010detiri od pet ovih mirisa, trebalo bi da se obrati svom ljekaru.<\/p>\n

Po\u0161to je na ovaj na\u010din mogu\u0107e predvidjeti stepen rizika od razvoja demencije dovoljno rano, to stru\u010dnjacima ostavlja mogu\u0107nost da pacijentu preporu\u010de odgovaraju\u0107e lijekove, na\u010din ishrane, stepen fizi\u010dke aktivnosti… koji mogu da odlo\u017ee ili smanje vjerovatno\u0107u pojave prvih simptoma ovog kognitivnog poreme\u0107aja.<\/p>\n

Ovaj test je koristan jer iako se nau\u010dnici godinama bave demencijom, i dalje ne postoje precizni testovi koji bi mogli dovoljno rano da uka\u017eu na pojavu ovog poreme\u0107aja, prije nego \u0161to do\u0111e do nepovratnog kognitivnog popravljanja dakle. U pojedinim slu\u010dajevima, de\u0161ava se da demencija pro\u0111e “neprimije\u0107eno” i gotovo dvije decenije, a kada se dijagnoza postavi, obi\u010dno bude suvi\u0161e kasno.<\/p>\n

Ali, rezultati ovog novog istra\u017eivanja pokazali su da se prva o\u0161te\u0107ena mozga manifestuju u neuronima zadu\u017eenim za raspoznavanje mirisa.<\/p>\n

Pet godina nakon \u0161to je obavljena prva faza istra\u017eivanja tokom koje je osobama starosti izme\u0111u 57 i 85 godina testirano \u010dulo mirisa, nau\u010dnici su analizirali njihovo zdravstveno stanje i poredili ga sa rezultatima testova.<\/p>\n

Ispostavilo se da je kod gotovo svih ispitanika koji pet godina ranije nisu raspoznavali ni jedan od ovih mirisa u me\u0111uvremenu postavljena dijagnoza demencije, a skoro 80 odsto onih koji su u prvoj fazi studije prepoznavali samo jedan ili dva od ponu\u0111enih pet mirisa tako\u0111e je oboljelo.<\/p>\n

“Gubitak \u010dula mirisa je prvi upozoravaju\u0107i signal da ne\u0161to nije u redu, i da je do\u0161lo do zna\u010dajnih o\u0161te\u0107enja. Ovaj jednostavan test prepoznavanja mirisa je efikasan, brz i jeftin na\u010din prepoznavanja stepena rizika od demencije”, navodi se u studiji.<\/p>\n

Procjene Svjetske zdravstvene organizacije su da oko 47 miliona ljudi \u0161irom svijeta pati od demencije, a svake godine registruje se 10 miliona novih slu\u010dajeva.<\/p>\n

Dejli mejl\/Mondo.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0408ednostavan test prepoznavanja mirisa govori mnogo o na\u0161em zdravlju. Demencija je danas sve \u010de\u0161\u0107a pojava, a ovo stanje mogu\u0107e je predvideti i \u010ditavih pet godina pre pojave prvih “pravih” simptoma, i to jednostavnim testom prepoznavanja mirisa. Istra\u017eivanje sprovedeno na Univerzitetu u \u010cikagu pokazalo je da su osobe koje ne mogu da identifikuju \u010detiri od pet […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-234283","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234283","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=234283"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234283\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=234283"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=234283"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=234283"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}