{"id":234273,"date":"2017-10-06T08:45:33","date_gmt":"2017-10-06T06:45:33","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=234273"},"modified":"2017-10-06T08:45:33","modified_gmt":"2017-10-06T06:45:33","slug":"politike-titranja-jaja-porodica-tradicija-nacija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/10\/06\/politike-titranja-jaja-porodica-tradicija-nacija\/","title":{"rendered":"Politike titranja jaja: porodica, tradicija, nacija"},"content":{"rendered":"<p><strong>Pi\u0161e: Stefan Aleksi\u0107<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/stefan_aleksic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-191627\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2015\/10\/stefan_aleksic-300x220.jpg\" alt=\"stefan_aleksic\" width=\"300\" height=\"220\" \/><\/a>Naj\u010distiji primeri temeljnih politi\u010dkih strategija nalaze se na marginama politi\u010dkog delovanja, pa kako su vicevi u mnogome parodija politike \u2013 ne treba da \u010dudi njihova me\u0111usobna sli\u010dnost. Primerice, subjekti politike\/komedije izgra\u0111uju se na posve sli\u010dan na\u010din. Obucite ga u no\u0161nju i odenite odre\u0111enim (manje ili vi\u0161e po\u017eeljnim) osobinama i voila: Era, pragmati\u010dni pametnjakovi\u0107 u opancima i sa \u0161ajka\u010dom. Politi\u010dki se likovi tako\u0111e konstrui\u0161u metodom \u201cobucite Cicu\u201d te nastupaju zaodenuti u svoje no\u0161nje, svetonazore i vrednosne sisteme \u2013 latimo se ponovo lokalnog primera: figura \u201cpristojnog srpskog konzervativca\u201d operi\u0161e odre\u0111enim vrednosnim sistemom (porodica, tradicija, deda solunac\u2026), obu\u010den je na tipi\u010dno dosadan na\u010din, a centralni se ideolo\u0161ki akcesoar neovisno od konteksta ne dovodi u pitanje \u2013 on pod mi\u0161kom nosi \u201cPolitiku\u201d.<\/p>\n<p>Konzistentnost postsocijalisti\u010dke politi\u010dke mape \u2013 baznade\u017eno podeljene izme\u0111u dva suprotstavljena (mada me\u0111usobno konstitutivna) imaginarija: nacionalizam protiv liberalizma sa svojim izvedenim oblicima 1 \u2013 s vremena na vreme i u veoma specifi\u010dnim okolnostima mo\u017ee se destabilizovati. Medijski skandal star par nedelja imao je potencijal da uradi ba\u0161 to: u diskurzivnom procepu izmedju tri centralna mehanizma odr\u017eanja sada\u0161nje vlasti u Srbiji \u2013 nepoznatog po\u010dinitelja, anonimnog bota i la\u017enog komentara na internetu \u2013 uglavio se i par la\u017enih \u201cstru\u010dnjaka za porodicu\u201d ali i jedan la\u017eni Vox Populi kao potencijalno najtemeljnija pretpostavka gorepomenutog nacionalizma.<\/p>\n<p>Podsetimo: u Politici su se pre par nedelja pojavila dva teksta za \u010dije se autore kasnije ispostavilo da su la\u017eni. Dodu\u0161e, ikonografski se potencijal dao nazreti jo\u0161 i ranije: kad je, povodom serije ne\u0161to progresivnijih policy predloga, Politiku i bez doprinosa la\u017enih autora zaposela juri\u0161na formacija konzervativnog komentrijata. Stoga se cela diskusija mogla jednostavno protuma\u010diti kao jo\u0161 jedan u seriji minornijih sukoba u \u010detvrtvekovnom ratu na osnovnoj liniji politi\u010dke podele postsocijalisti\u010dke Srbije \u2013 Prva protiv Druge Srbije. \u201cMinorni\u201d jer se \u2013 i pored potezanja te\u0161ke artiljerije 2 incident zavr\u0161io tek kao prolazno \u010da\u010dkanje bez dubljeg ula\u017eenja u temeljni problem medijske sfere pa je, sasvim zgodno, izbegnuta i destabilizacija gorepomenute politi\u010dke triangulacije.<\/p>\n<p>Ali ipak je ostalo neizgovoreno da je uredni\u0161tvo Politike najverovatnije \u2013 \u017emure\u0107i na jedno oko ili ne, nije mnogo bitno \u2013 \u201cnaselo\u201d na prevaru iz jednog znatno banalnijeg razoga: sporni tekstovi reflektovali su konzervativni etos za koji je uredni\u0161tvo dr\u017ealo da ga deli gro \u010ditala\u0161tva (u tome se, izgleda, sla\u017eu i Politikino uredni\u0161tvo i njihovi kriti\u010dari \u2013 do izra\u017eaja ovde dolazi gorepomenuta me\u0111usobna konstitutivnost). Stoga se, makar na jednom nivou, incident da okarakterisati kao jedno poprili\u010dno banalno podila\u017eenje javnosti i jedna, u liberalnom ekonomskom okru\u017eenju \u2013 legitimna, marketin\u0161ka stretegija. Jer, pored toga \u0161to se nacionalni \u201cVox Populi\u201d najtemeljnije da razumeti kao ono verovanje u koje ljudi veruju samo zbog toga \u0161to pretpostavljaju da svi ostali veruju \u2013 on je, kao i sam nacionalizam, i odli\u010dna strategija titranja publike. U konkretnom su se primeru, izgleda, sinhronizovale dve prirode i \u201cnacije\u201d i \u201etradicije\u201c \u2013 indoktrinaciona i marketin\u0161ka \u2013 stvoriv\u0161i jedinstvenu leguru: nacija\/tradicija koja i indoktrinira i pravi profit.<\/p>\n<p>I bilo je vrlo verovatno da \u0107e izvan ra\u010dunice ostati ideologija antisocijalizma u centru konzervativnih argumentacija, \u201ctradicija\u201d i \u201cnarod\u201d kao sofisticirane strategije pacifikacije stanovni\u0161tva, proces kroz koji se \u201cMi\u0161ljenje Naroda\u201d konstrui\u0161e 3 te na kraju (prvom mestu?) mediji i politi\u010dki interesi njihovih vlasnika. Pa ne treba da \u010dudi da je ostalo neizre\u010deno i da centralna komponenta nacionalisti\u010dkog diskursa \u2013 \u201cVox populi\u201d \u2013 nastaje kroz proces koji je posve sli\u010dan procesu pomo\u0107u kojeg se konstrui\u0161e i sama \u201cnacija\u201d: kao projekcija politi\u010dkih te\u017enji elita putem modernih sredstava indoktrinacije \u2013 medijskih i \u0161kolskih kurikuluma (nije sve to promaklo Benediktu Andersonu koji i utemeljuje ideju da je nacija ni\u0161ta drugo do zami\u0161ljena zajednica proizvedena putem ova dva mehanizma). \u201cGlas Naroda\u201d (a zajedno sa njim i \u201etradicionalna porodica\u201c i \u201enacionalne vrednosti\u201c i ostale desni\u010darske drangulije), kao integralni deo \u201cnacionalizma\u201d, uvek je ve\u0107 himera; \u0161arena la\u017ea; pokretna slika; bengalska vatra; projekcija na zidu \u2013 toliko la\u017ena da je za njenu proizvodnju potreban, pored stvarnog interesa vladaju\u0107ih elita, jedan la\u017eni komentator. Stoga analiza himera \u201ctradicije\u201d i \u201cnacije\u201d proizvedenih u mre\u017ei visokotehnologizovanih aparata za proizvodnju ideologije mora i\u0107i onkraj pitanja \u201cla\u017enosti\u201d 4 autora i\/ili teza iznetih u tekstovima (iako je ono iznimno bitno): privatizovani mediji najbolji su mehanizmi \u0161irenja nacionalne ideologije a \u201eslobodno tr\u017ei\u0161te\u201c najbolji poticatelj konzervativnih i onih jo\u0161 gorih dru\u0161tvenih procesa. 5 Jer ako u novokonzervativnoj revoluciji centralnu poziciju dr\u017ei rekonstrukcija\/reprodukcija kapitalisti\u010dkih ekonomskih odnosa, krilnu zauzima retradicionalizacija. Retradicionalizacija u raznim oblicima a unutar nje proizvodnja (\u201etradicionalne\u201c) \u2013 a zapravo patrijarhalne \u2013 \u201eporodice\u201d kao jedne prave mikropolitike kreiranja iznutra hijerarhizovanih \u0107elija koje u sebi i reprodukuju odnose dominacije i nose kapitalisti\u010dke proizvodne odnose te, na samom kraju: hijerarhiju izvedenu iz njih.<\/p>\n<p>Ispada, na kraju, da je arbitrarna mapa postsocijalisti\u010dke politike \u2013 koja kao osnovnu liniju podele identifikuje nacionalizam protiv liberalizma \u2013 tek bezmasna, lite zamena za klasnu politiku; tek se uz pomo\u0107 pojmovnog aparata koji zaziva ne\u010dije konkretne interese re\u0161avaju naizgled nerazmrsive kontradikcije dva suprotstavljena tabora \u2013 mo\u0107 proizvodnje nacionalisti\u010dkog i konzervativnog diskursa u istim je onim rukama je u kojima je i (medijski) kapital.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/proletter.me\/portfolio\/politike-titranja-jaja-porodica-tradicija-nacija\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Proletter<\/a><\/p>\n<blockquote>\n<ol>\n<li>Narod protiv stru\u010dnjaka; zatucani protiv obrazovanih; populizam\/pragmatizam; narodnjaci\/rokeri\u2026<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"2\">\n<li>U vidu Politikinih utvara devedesetih: optu\u017ebi za strano pla\u0107eni\u0161tvo i izdaju razli\u010ditih valenci, pa \u010dak i biolo\u0161kih oru\u017eja u obliku Gorana Kozi\u0107a.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"3\">\n<li>Kao da je javnost oda\u0161ilja\u010d a ne pasivni konzument<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"4\">\n<li>Dobri manipulatori znaju da je efikasnije udesiti da se pojedincima vi\u0161e \u201cisplati\u201d da svesno veruju u la\u017e no da se u ovo ili ono ube\u0111uju.<\/li>\n<\/ol>\n<ol start=\"5\">\n<li>Ni ne treba da \u010dudi da je u konkretnom slu\u010daju neizgovorena ostala jedna logi\u010dka gre\u0161ka: Politika se izdaje i percepira kao Vox Populi, ergo, sve \u0161to ka\u017ee Politika je \u201cVox Populi\u201d: ko ne vidi da je to procep kroz koji privatni kapital manipuli\u0161e javnim mnjenjem \u2013 nema mu pomo\u0107i.<\/li>\n<\/ol>\n<\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Analiza himera \u201ctradicije\u201d i \u201cnacije\u201d proizvedenih u mre\u017ei visokotehnologizovanih aparata za proizvodnju ideologije mora i\u0107i onkraj pitanja \u201cla\u017enosti\u201d autora i teza iznetih u tekstovima: privatizovani mediji najbolji su mehanizmi \u0161irenja nacionalne ideologije a \u201eslobodno tr\u017ei\u0161te\u201c najbolji poticatelj konzervativnih i onih jo\u0161 gorih dru\u0161tvenih procesa<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-234273","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234273","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=234273"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234273\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=234273"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=234273"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=234273"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}