{"id":234150,"date":"2017-10-04T07:39:58","date_gmt":"2017-10-04T05:39:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=234150"},"modified":"2017-10-04T07:39:58","modified_gmt":"2017-10-04T05:39:58","slug":"nesporazumi-oko-pojma-rod","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/10\/04\/nesporazumi-oko-pojma-rod\/","title":{"rendered":"Nesporazumi oko pojma ‘rod’"},"content":{"rendered":"

\"musko-zensko\"<\/a>Povodom rasprava o ratifikaciji Istanbulske konvencije koje se vode u Hrvatskoj, Katoli\u010dka Crkva u Hrvatskoj opet tvrdi da se pri tome radi o \u201erodnoj ideologiji\u201c, pozivaju\u0107i \u010dak katolike u parlamentu da glasaju protiv tog dokumenta. Tim povodom, uz suglasnost autorica objavljujemo tekst Jadranke Rebeke Ani\u0107*<\/strong> i Jadranke Brn\u010di\u0107*<\/strong>, objavljen u \u010dasopisu Concilium (br. 1-2015) (tema: Religija i identitet).<\/p>\n

***<\/p>\n

U tisu\u0107lje\u0107u \u0161to ga obilje\u017eava globalna umre\u017eenost, kulturolo\u0161ke promjene doga\u0111aju se br\u017ee i intenzivnije nego u pro\u0161losti te se na doktrinarnom i pastoralnom obzoru pred Katoli\u010dku crkvu stavljaju novi izazovi oko njihova vrednovanja, posebice u podru\u010dju ljudske seksualnosti. Sje\u0107anje na budu\u0107nost Drugoga vatikanskog sabora i obilje\u017eavanje pedesete godi\u0161njice objavljivanja enciklike Ecclesiam suam (1964.) pape Pavla VI. pozivaju nas da pred novim izazovima rabimo metodu dijaloga te promi\u010demo kulturu rasprave imaju\u0107i na umu da \u201edijalog spasenja nije otpo\u010deo u razmjeru sa zaslugama onih kojima je bio upravljen, a jo\u0161 manje u omjeru s uspjehom i neuspjehom\u201c. [1]<\/p>\n

Jedan od izazova s kojima se Crkva u na\u0161e dane susre\u0107e jesu i antropolo\u0161ka pitanja koja se u crkvenim krugovima pojednostavljeno svode na pitanje \u201erodne ideologije\u201c. Nalazimo li se, kao \u0161to to pi\u0161e u Relatio Synodi Tre\u0107e izvanredne op\u0107e biskupske sinode (2014.), usred antropolo\u0161kih promjena [2] ili, kako to pi\u0161e katoli\u010dka autorica Gabriele Kuby, usred antropolo\u0161ke revolucije? Ho\u0107emo li, kao \u0161to predla\u017ee Instrumentum laboris [3] iste Sinode, tim promjenama pristupiti izbjegavaju\u0107i op\u0107e osude kako bismo na izazove mogli odgovarati argumentirano, ili \u0107emo poput Gabriele Kuby sve one koji se bave tim pitanjima smatrati \u201ezakletim neprijateljima\u201c Katoli\u010dke crkve? [4]<\/p>\n

Papa Franjo Izvanrednom sinodom biskupa promi\u010de otvoren dijalog i raspravu i u samoj Crkvi. U pojedinim crkvama, me\u0111u koje pripada i Katoli\u010dka crkva u Hrvatskoj, dijalog izostaje. Ostali smo zarobljeni u polariziranoj i ispolitiziranoj raspravi o zdravstvenom odgoju u \u0161kolama, u kojoj je va\u017enu ulogu imao i pojam roda. Relatio Synodi ne spominje \u201erodnu ideologiju\u201c, ali ona je glavna tema poruke mladima Hrvatske biskupske konferencije. Otvara li nas ova poruka dijalogu? Upu\u0107uje li nas da analiziramo antropolo\u0161ke promjene i o njima argumentirano razgovaramo? Ili nas poziva da se naoru\u017eamo za borbu protiv \u201eantropolo\u0161ke revolucije\u201c?<\/p>\n

Sporan pojam roda<\/strong><\/p>\n

Pojam roda \u2013 u zna\u010denju dru\u0161tveno-kulturno konstituirane uloge, pona\u0161anja, aktivnosti i karakteristike koje dru\u0161tvo smatra razli\u010dito prikladnima mu\u0161karcima i \u017eenama, za razliku od spola kao biolo\u0161ke datosti \u2013 pre\u0161ao je iz gramati\u010dke u znanstvenu, politi\u010dku i op\u0107enito javnu uporabu u razli\u010ditim zna\u010denjima, ovisno na kojoj se razini rabi. U me\u0111unarodnim dokumentima pojam roda pojavljuje se u kontekstu jamstva ravnopravnosti izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca, a u novije vrijeme i u sintagmi \u201erodni identitet\u201c u kontekstu za\u0161tite od diskriminacije transrodnih osoba. U znanosti se naj\u010de\u0161\u0107e rabi kao analiti\u010dko sredstvo dru\u0161tveno-kulturnih i religijskih konstrukcija spola te propitivanja uzroka dru\u0161tvene hijerarhizacije mu\u0161karaca i \u017eena, odnosno kao analiti\u010dka kategorija u istra\u017eivanju identiteta i kao sredstvo za analizu dru\u0161tvene asimetrije mo\u0107i.<\/p>\n

Problem razumijevanja pojma roda i dalje je prisutan. Razloga je vi\u0161e. Dva su najva\u017enija: neistovremenost rasprava i razlike me\u0111u kontekstima. Rasprave o rodu vode se u sjevernoameri\u010dkom kontekstu od 1960-ih, u Njema\u010dkoj, primjerice, intenzivnije po\u010dinju 1990-ih (potaknute prijevodom knjige Judith Butler), a u Francuskoj gotovo desetlje\u0107e kasnije. [5] Na\u010din na koji su vo\u0111ene te rasprave pokazuje koliko su za tijek rasprave va\u017eni: politi\u010dka i povijesna pozadina, razli\u010dite tradicije u koje se upisivalo feministi\u010dko istra\u017eivanje te odnos feministi\u010dkog istra\u017eivanja i politi\u010dkoga \u017eenskog pokreta. [6] U Hrvatskoj, i u drugim postkomunisti\u010dkim zemljama, pojam rod postaje aktualnim tek u zadnjih nekoliko godina.<\/p>\n

Dodatni nesporazumi u razumijevanju pojma rod nastaju kad se koncept iz teorijskih rasprava prenosi na zakonodavnu razinu te kad se prebrzo, i bez rasprave o zna\u010denju, prevodi na razinu djelovanja. Neznanje, nejasno\u0107a i strah od manipulacija stvaraju ozra\u010dje u kojem se pozornost usmjerava manje prema sadr\u017eaju, a vi\u0161e prema stranama koje se oko sadr\u017eaja sukobljavaju.<\/p>\n

Da je tomu tako, zorno pokazuje i rasprava o rodu vo\u0111ena na \u010cetvrtoj me\u0111unarodnoj konferenciji o \u017eenama, odr\u017eanoj 1995. u Pekingu. Katoli\u010dke delegatkinje i delegati do\u0161li su na konferenciju nepripremljeni te nisu ni znali \u0161to rije\u010d rod zna\u010di \u2013 bojali su se da se pod tim pojmom \u017eeli promaknuti prava homoseksualaca, \u0161to im je bilo neprihvatljivo. Jedna od sudionica, Dale O'Leary, napisala je esej u kojem je delegatima poku\u0161ala pribli\u017eiti zna\u010denje pojma. Na temelju vlastite interpretacije feministi\u010dkih radova, cio je problem stavila u okvir \u201ekulturnog rata\u201c \u2013 ideje kojom je devedesetih godina dvadesetog stolje\u0107a ameri\u010dki sociolog James Davison Hunter poku\u0161ao protuma\u010diti antagonizme u ameri\u010dkom dru\u0161tvu. Kriti\u010dari ideje o kulturnom ratu isticali su da je afirmiranje te terminologije vi\u0161e odraz ideologije ameri\u010dkih politi\u010dkih elita nego stvarne podijeljenosti ameri\u010dkoga dru\u0161tva. Dale O'Leary pripadala je me\u0111u one koji su prihvatili Hunterove hipoteze i primijenila ih na pojam roda. Ustrajala je u svom tuma\u010denju da je rodna perspektiva \u0161ifra za reproduktivna prava, odnosno poba\u010daj, i lifestyle, odnosno homoseksualnost. Rodnu perspektivu O'Leary tuma\u010dila je kao \u201eneomarksisti\u010dko tuma\u010denje svjetske povijesti, pod kojim se rod, a ne klasa ili rasa, smatra temeljnom kategorijom represije\u201c te je stoga navodno rije\u010di o \u201espolno-klasnoj revoluciji\u201c \u017eena protiv mu\u0161karaca. [7]<\/p>\n

Postavke Dale O\u2019Leary o rodu su, preko Leksikona papinskog vije\u0107a za obitelj, [8] u\u0161le u crkvene dokumente posve\u0107ene toj temi, a preko Gabriele Kuby i njezinog utjecaja u Europi odredile su i sadr\u017eaj poruka pojedinih biskupa i biskupskih konferencija. [9]<\/p>\n

Situacija u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina nalik je situaciji na \u010cetvrtoj me\u0111unarodnoj konferenciji \u017eena u Pekingu: u zemlji u kojoj postoji latentno nepoznavanje feminizma i feministi\u010dke teologije te u kojoj su rodne teorije poznate tek rijetkim teolozima, pojam rod je preko no\u0107i uveden u zakonodavstvo i u obrazovanje.<\/p>\n

Rasprave o pojmu rod po\u010dele su u Hrvatskoj povodom dono\u0161enja Zakona o suzbijanju diskriminacije 2008. godine. U crkvenim krugovima nije se smatralo potrebnim tuma\u010diti zna\u010denje pojma te se \u010ditao kao \u0161ifra za homoseksualnost, zanemaruju\u0107i da se u istom Zakonu pitanje homoseksualca rje\u0161ava pod pojmom spolne orijentacije. Nepovjerenje izme\u0111u Katoli\u010dke crkve i vladaju\u0107e socijaldemokratske stranke, koja je, zaobilaze\u0107i zakonske procedure, htjela uvesti u \u0161kole Zdravstveni odgoj u \u0161kolskoj godini 2012\/2013., uzrokovalo je da se u Hrvatskoj pojavila i teza o \u201ekulturnom ratu\u201c. [10] Iz takva ozra\u010dja nastaje i dokument koji su hrvatski biskupi namijenili mladim vjernicima.<\/p>\n

Poruka hrvatskih biskupa<\/strong><\/p>\n

Crkvenim se krugovima sintagma \u201erodna ideologija\u201c, koju se pripisuje marksisti\u010dkim ideolozima, u kontekstu ideolo\u0161ke podjele i homogenizacije dru\u0161tva \u010dini prikladnijom od pojma \u201erodnih teorija\u201c. Neupitnost kovanice \u201erodna ideologija\u201c, uostalom, jam\u010de im i pojedini crkveni dokumenti, autoritet Papinskog vije\u0107a za obitelj i Kongregacija za nauk vjere. Uz suglasnost hrvatskih biskupa prevedene su knjige Gabriele Kuby, organizirane tribine na kojima je nastupala, a njezine su postavke ponavljali i razra\u0111ivali i sami teolozi. Na raspravu o rodu i rodnoj ideologiji nisu uspjeli utjecati ni ozbiljni teolo\u0161ki radovi objavljivani u inozemstvu. Kriti\u010dki teolo\u0161ki glasovi u Hrvatskoj brzo su bivali u\u0161utkivani i \u010dak ka\u017enjavani. Dovo\u0111enje u pitanje pojma \u201erodna ideologija\u201c do\u017eivljavalo se kao izdaja crkvenih i nacionalnih interesa.<\/p>\n

Otvoreno pismo o \u201erodnoj ideologiji\u201c biskupi Hrvatske biskupske konferencije objavili su 15. listopada 2014. jo\u0161 za odr\u017eavanja Tre\u0107e izvanredne op\u0107e biskupske sinode. Dokument su naslovili: Mu\u0161ko i \u017eensko stvori ih. [11] Nadbiskup Hrani\u0107 je, predstavljaju\u0107i dokument na konferenciji za novinare 23. listopada, naglasio da je rije\u010di ponajprije o doktrinarnoj poruci, a ne o smjernicama za pastoralnu praksu, da se poruka bavi \u201erodnom ideologijom\u201c te da Crkva navije\u0161taju\u0107i Evan\u0111elje i pou\u010davaju\u0107i upozorava na granice idejnih i vrijednosnih strujanja protivnih Evan\u0111elju. U Poruci treba vidjeti nastojanje biskupa da mlade vjernike kr\u0161\u0107anskim navje\u0161tajem \u201eza\u0161tite\u201c od mentaliteta i duha \u201erodne ideologije\u201c. Nakana Poruke je, dakle, raskrinkavanje strategija zla skrivenog u \u201erodnoj ideologiji\u201c te samim tim za\u0161tita mladih vjernika.<\/p>\n

Poruka sugerira mladim ljudima da zaziru od rije\u010di rod jer se iza nje skriva \u201eopasna\u201c ideologija, \u0161tovi\u0161e, \u0111avolska ideologija \u201ekulture smrti\u201c. Rije\u010d je, navodno, o perfidno smi\u0161ljenoj i postupno provo\u0111enoj, radikalno nehumanoj \u201eantropolo\u0161koj revoluciji\u201c kojoj je cilj da brak kao zajednicu mu\u0161karca i \u017eene te obitelj kao intimnu zajednicu ljubavi odmjeni proizvoljnim tipovima \u201eljubavnih odnosa\u201c, zanije\u010de prirodnu uro\u0111enost mu\u0161kosti i \u017eenskosti te, naposljetku, dovede do \u201esmrti \u010dovjeka\u201c kao takva. Premda zacijelo postoje ideolo\u0161ke manipulacije rodnim teorijama, to nikako ne mo\u017ee biti opravdanje da se nediferencirano pristupi rodnom pitanju te da se govore\u0107i o \u201esvjetskoj zavjeri centara mo\u0107i\u201c slu\u017ei metodama zastra\u0161ivanja.<\/p>\n

Rodne teorije ili \u201erodna ideologija\u201c?<\/strong><\/p>\n

Poruka hrvatskih biskupa ne bavi se, dakle, rodnim teorijama nego \u201erodnom ideologijom\u201c, koju definiraju kao istovjetnu s pojmovima \u201erodna teorija, rodna perspektiva, gender-ideologija i drugo\u201c. Svrstavanje svih izraza u kojima se pojavljuje pojam rod u \u201erodnu ideologiju\u201c omogu\u0107uje da se ne mora definirati pojam roda ni analizirati razli\u010dite na\u010dine na koje se rabi u znanstvenim disciplinama i u me\u0111unarodnim dokumentima. Nakana je da se svi jednako diskreditiraju. Stoga biskupi i upozoravaju kako pobornici \u201erodne ideologije\u201c svoje prave nakane skrivaju iza govora o plemenitom nastojanju i borbi protiv diskriminacije ili zalaganja za uspostavu slobode, jednakopravnosti i tolerantnosti.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, poruka biskupa sugerira da se ni ne mo\u017ee govoriti o rodu, a da se ne zastupa \u201erodnu ideologiju\u201c. Takva sugestija je problemati\u010dna iz niza razloga, a za posljedicu ima poistovje\u0107ivanje spola i roda. Tom je izjedna\u010davanju, \u010dini se, svrha, me\u0111u ostalim, i negiranje problema rodnih uloga, \u010dijoj je izgradnji i Crkva kroz povijest itekako pridonosila. Ideja vodilja Poruke je, zapravo, da se odr\u017eavanje tradicionalne podjele mu\u0161kih i \u017eenskih modela pona\u0161anja, i ne samo u podru\u010dju seksualnosti, treba razumjeti kao Bo\u017eju zapovijed, budu\u0107i da je Bog stvoriv\u0161i mu\u0161ko i \u017eensko navodno stvorio i njihove uloge u dru\u0161tvu (\u0161to biskupi nazivaju \u201eprirodnim zakonom\u201c).<\/p>\n

Pod \u201erodnu ideologiju\u201c biskupi svrstavaju i \u201erodnu perspektivu\u201c iako ona u me\u0111unarodnim dokumentima ima zna\u010denje metode za uspostavu i osiguranje jednakih mogu\u0107nosti za \u017eene i mu\u0161karce u svim \u017eivotnim podru\u010djima. [12] Njema\u010dka komisija Justitia et pax smatra rodnu perspektivu kompatibilnom s katoli\u010dkim u\u010denjem i prikladnijom od tzv. feministi\u010dke perspektive, koja u sredi\u0161tu pozornosti ima samo \u017eene. [13] Pitati se: za\u0161to hrvatski biskupi tu perspektivu, koja ima u vidu dobrobit i \u017eena i mu\u0161karaca, stavljaju pod nazivnik \u201erodna ideologija\u201c te je smatraju \u0161tetnom za \u017eene i mu\u0161karce i neprijateljskom prema obitelji? Potom: za\u0161to se u Poruci pre\u0161u\u0107uje da se Sveta Stolica \u2013 ve\u0107 u Izjavi s \u010cetvrte me\u0111unarodne konferencije \u017eena, u kojoj prihva\u0107a pojam rod (ukoliko se temelji na biolo\u0161komspolnom identitetu, \u017eenskom ili mu\u0161kom) \u2013 ogra\u0111uje \u201eod biolo\u0161ko deterministi\u010dkoga shva\u0107anja da su sve uloge i odnosi izme\u0111u dvaju spolova fiksirani u jedinstvenom stati\u010dnom obrascu\u201c?[14] Ne zastupa li se u Poruci upravo takvo deterministi\u010dko shva\u0107anje?<\/p>\n

Za\u0161tita mladih<\/strong><\/p>\n

Biskupi Hrvatske biskupske konferencije tvrde da je \u201ejedina ispravna definicija ljudske naravi dana u Svetom pismu\u201c, zanemaruju\u0107i da takve definicije u Svetom pismu naprosto nema. Biskupi \u017eele pod svaku cijenu \u201eza\u0161tititi\u201c mlade vjernike od koncepta roda koji \u201esni\u017eava ljudsku osobu\u201c, nude\u0107i pritom samo vlastitu, proizvoljnu interpretaciju roda kao jedinu ispravnu.<\/p>\n

Name\u0107e se pitanje za\u0161to biskupi \u017eele za\u0161titi samo mlade vjernike, a ne sve mlade. \u0160tite li biskupi doista mlade takvom Porukom ili ih pla\u0161e? Kako \u0107e ovu poruku shvatiti mladi koji se prepoznaju kao interseksualci, transseksualci ili homoseksualci, a ujedno su katolici? \u0160tite li biskupi i njih te od koga ih \u0161tite? Od nasilja onih koji ne mogu prihvatiti njihovu razli\u010ditost?<\/p>\n

Mo\u017eemo se pitati i \u0161to biskupi o\u010dekuju od mladih. Kakve mlade \u017eele? Je li ovo najbolji na\u010din za\u0161tite, odnosno nije li po\u017eeljnije mlade osposobljavati da samostalno prosu\u0111uju o svijetu koji se trajno i sve br\u017ee mijenja? Treba li im Crkva diktirati savjest ili im savjest treba biti oblikovana tako da mogu preuzimati odgovornost za svoje stavove i svoj \u017eivot? Poti\u010de li ova poruka mlade da \u010ditaju, istra\u017euju, razmi\u0161ljaju i ulaze u dijalog ili da bje\u017ee i zatvaraju se u katoli\u010dke enklave s \u010dvrstim bedemima iza kojih \u0107e biti za\u0161ti\u0107eni od zloga svijeta i \u201e\u0111avolskih lukavstava\u201c \u2013 perfidiae diaboli, kako u komentaru Poruke dekan Katoli\u010dkoga bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu teolog i bioeti\u010dar Ton\u010di Matuli\u0107 karakterizira govor o rodu? [15] Zar je katoli\u010dka teologija do\u0161la do svoga kraja i vi\u0161e nema snage za susret sa suvremenim misaonim strujanjima i razli\u010ditim teorijama koje ju izazivaju?<\/p>\n

Defanzivan dokument<\/strong><\/p>\n

Tekst Poruke, uz to \u0161to pau\u0161alno koristi pojam \u201erodna ideologija\u201c, pokazuje niz drugih slabosti me\u0111u kojima: poop\u0107avanja, krivo tuma\u010denje temeljnih \u010dinjenica, simplificirano pozivanje na Knjigu Postanka i na prirodni zakon te va\u0111enje citata iz konteksta. Glavni je problem Poruke \u0161to ne prenosi cjelovitu informaciju o rodnim teorijama, nego nudi izrazito nagla\u0161en dualisti\u010dki odnos prema zbilji.<\/p>\n

Budu\u0107i da postoje i pozitivna vrednovanja i uporaba pojma rod i rodnih teorija i u katoli\u010dkoj teologiji, nu\u017ean je diferenciraniji pristup. [16] Defanzivni dokumenti u odnosu na razvoj suvremenog dru\u0161tva, a i na mogu\u0107i razvoj Crkve i teologije, ne nude nikakva hvati\u0161ta za predmetno raspravljanje, pesimisti\u010dki i sumnji\u010davo sve odbacuju bez istinskog suo\u010davanja i otvorenosti za dijalog. Adresati su nepoznati, gube se u bezli\u010dnoj masi rodnih ideologa, u koju se svojevoljno i ovisno o potrebi svakoga mo\u017ee svrstati.<\/p>\n

Regina Ammicht-Quinn s pravom smatra da je opasno razmi\u0161ljati uz pomo\u0107 kriti\u010dkih rodnih kategorija. Ali ne stoga \u0161to se u tom slu\u010daju produciraju ideologije, nego stoga \u0161to se ideologije raskrinkavaju. A dovo\u0111enje u pitanje samorazumljivih izvjesnosti ili prirodno zadanih istina opasan je pothvat. [17] Drugim rije\u010dima, rod je opasna ideja jer zahtijeva znanje, pra\u0107enje i diferenciran pristup. Taj put je te\u017eak i stoga se bira lak\u0161i: poop\u0107ena osuda i odbacivanje. To me\u0111utim ne vodi nikamo. Nemogu\u0107e je zaustaviti istra\u017eivanja na bilo kojem polju. Nemogu\u0107e je argumentirano raspravljati priznaju\u0107i samo znanstvena istra\u017eivanja, uklju\u010duju\u0107i i teolo\u0161ka, koja podupiru na\u0161e vlastite teze, a pre\u0161u\u0107uju\u0107i ona koja ih dovode u pitanje. Strah, nesnala\u017eenje i frustracija koji vladaju pred izazovima ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca te pred pitanjima interseksualaca, homoseksualaca, transeksualaca itd., ne\u0107e se rije\u0161iti demoniziranjem onih koji ta pitanja postavljaju ili istra\u017euju. Ne\u0107e ni izolacijom. U dijalogu \u0107emo napredovati samo u uzajamnu suo\u010davanju te u slu\u0161anju drugoga sve dok ga doista ne \u010dujemo.<\/p>\n

[1] Marko Medved, \u201ePutem dijaloga \u2013 Uz pedesetu obljetnicu pape Pavla VI. Ecclesiam suam (1964.-2014.)\u201c, u: Rije\u010dki teolo\u0161ki \u010dasopis, br. 22, Rijeka, 2014., str. 6.<\/p>\n

[2] Paragraf 5, http:\/\/www.ika.hr\/index.php?prikaz=vijest&ID=164231<\/p>\n

[3] Paragraf 127, http:\/\/www.vatican.va\/roman_curia\/synod\/documents\/rc_synod_doc_20140626_instrumentum-laboris-familia_en.html<\/p>\n

[4] Gabriele Kuby, Nova ideologija seksualnosti. Izazovi i opasnosti gender revolucije, Verbum, Split, 2010., str. 68.<\/p>\n

[5] Usp. Cornelia M\u00f6ser, \u201eAspekte der Gender-Debatte in Frankreich und Deutschland\u201c, http:\/\/trajectoires.revues.org\/99<\/p>\n

[6] Usp. Isto.<\/p>\n

[7] O tome kasnije pi\u0161e u knjizi The Gender Agenda: Redefining Equality, Vital Issues Press, Los Angeles, 1997., str. 156. 207.<\/p>\n

[8] Pontificio consiglio per la famiglia, Lexicon. Termini ambigui e discussi su famiglia, vita e questioni etiche, Nuova edizione ampliata, Edizioni Dehoniane Bologna, Bologna 22006.<\/p>\n

[9] Knjigu Die globale sexuelle Revolution autoricajeu godini objavljivanja 2012. besplatno poslala na vi\u0161e od tisu\u0107u adresa biskupa i politi\u010dara (prema: Gerhard Marsch\u00fctz, \u201eRod \u2013 trojanski konj? Teolo\u0161ke napomene uz nedavnu raspravu o rodu na katoli\u010dkom podru\u010dju\u201c, Nova prisutnost,12\/2, Zagreb 2014., str. 186).<\/p>\n

[10] Tomislav Krasnec, \u201eMilanovi\u0107: Agresivna grupa vodi kulturni rat u Hrvatskoj\u201c, http:\/\/www.24sata.hr\/politika\/milanovic-agresivna-grupa-vodi-kulturni-rat-u-hrvatskoj-316032<\/p>\n

[11] http:\/\/www.mladi.hbk.hr\/article.php?id=1475<\/p>\n

[12] Gospodarsko i socijalno vije\u0107e UN-a je kao cilj rodne perspektive definiralo \u2013 rodnu jednakost (jednakost \u017eena i mu\u0161karaca) u politi\u010dkoj, gospodarskoj i dru\u0161tvenoj sferi. Usp. http:\/\/www.ilo.org\/public\/english\/bureau\/ gender\/newsite2002\/about\/defin.htm<\/p>\n

[13] http:\/\/www.justitia-et-pax.de\/jp\/publikationen\/pdf\/guf_104.pdf<\/p>\n

[14] Holy See\u2019s Final Statement at Women\u2019s Conference in Beijing, http:\/\/www.its.caltech.edu\/~nmcenter\/women-cp\/bei…<\/p>\n

[15] http:\/\/www.bitno.net\/vijesti\/hrvatska\/biskupi-su-ovim-dokumentom-raskrinkali-davolsko-lukavstvo-rodne-ideologije-koja-zeli-unistiti-identitet-covjeka<\/p>\n

[16] Vidi, primjerice: Concilium, XLVIII\/4, cijeli broj; Marianne Heimbach-Steins, \u201e\u2026nicht mehr Mann und Frau\u201c. Sozialethischen Studien zu Geschlechterverh\u00e4ltnis und Geschlechtergerechtigkeit, Verlag Friedrich Pustet, Regensburg, 2009.; Jadranka Rebeka Ani\u0107, Kako razumjeti rod? Povijest rasprave i razli\u010dita razumijevanja u Crkvi, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2011.; Hille Haker, \u201eK\u00f6rperlichkeit im Plural. Geschlechtertheorie und katholisch-theologische Ethik\u201c, Herder Korrespondenz Spezial, 2, Freiburg 2014., str. 20-24; Gerhard Marsch\u00fctz, \u201eWachstumspotenzial f\u00fcr die eigene Lehre\u201c, Herder Korrespondenz,68\/9, Freiburg 2014., str. 457-462.<\/p>\n

[17] Usp. Regina Ammicht-Quinn, \u201eOpasno mi\u0161ljenje i mi\u0161ljenje opasnog: rod i teologija\u201c, u: Concilium, XLVIII \/4, Ex Libris-Synopis, Rijeka-Sarajevo, 2012., str. 21<\/p><\/blockquote>\n

*Jadranka Rebeka Ani\u0107, SSFCR, vi\u0161a je znanstvena suradnica u Institutu dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar \u2013 Podru\u010dni centar Split, u Hrvatskoj. Predavala je na sveu\u010dili\u0161tima u Zagrebu, Splitu i Sarajevu. Predsjednica je Hrvatske sekcije Europskog dru\u0161tva \u017eena u teolo\u0161kom istra\u017eivanju.<\/p>\n

*Jadranka Brn\u010di\u0107 doktorirala je temom Ric\u0153urovo tuma\u010denje biblijskoga teksta na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i zaposlena, a predaje i na Protestantskoj teologiji u Zagrebu.<\/p>\n

Prometej.ba<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatski biskupi sugeriraju mladim ljudima da zaziru od rije\u010di rod jer se iza nje skriva ‘opasna’ ideologija, \u0161tovi\u0161e, \u0111avolska ideologija ‘kulture smrti’<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-234150","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234150","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=234150"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/234150\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=234150"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=234150"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=234150"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}