{"id":233991,"date":"2017-10-01T13:13:18","date_gmt":"2017-10-01T11:13:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=233991"},"modified":"2017-10-01T13:13:18","modified_gmt":"2017-10-01T11:13:18","slug":"kad-mi-kazu-da-sam-teska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/10\/01\/kad-mi-kazu-da-sam-teska\/","title":{"rendered":"Kad mi ka\u017eu da sam ‘te\u0161ka’"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Aglaia Berlutti<\/strong><\/p>\n

\"zene,<\/a>Kada ste \u017eena mojih godina (30 i ne\u0161to), morate \u017eivjeti s barem dva stereotipa \u2013 biti idealna \u017eena, tj. onakva kakvu o\u010dekuje va\u0161a okolina, i svakako, biti \u017eena koja trebate biti, ali to niste.<\/p>\n

Izgleda kao da se radi o igri s rije\u010dima, ali u biti osnovna poanta je da nitko zapravo ne zna \u0161to u\u010diniti sa \u017eenom koja se nigdje ne uklapa.<\/p>\n

Razmi\u0161ljala sam o tome kada me prije nekoliko dana prijatelj nazvao “te\u0161kom \u017eenom”. Izgovorio je to kao da se podsmjehuje i mislim da je stvarno bio iznena\u0111en kada se nisam nasmijala. Umjesto toga, zurila sam u njega, ne ba\u0161 uzrujano, ali prili\u010dno neugodno. Ne smatram da je izraz potpuno uvredljiv, ali opisuje vrstu predrasude koja je slo\u017eena i dovoljno zbunjuju\u0107a da tu i tamo zaslu\u017euje\u00a0 preispitivanje vrijednosti.<\/p>\n

Kad sam mu to rekla, slegnuo je ramenima. “To nije uvreda,” pojasnio je.<\/p>\n

“Nisam niti rekla da jeste.”<\/p>\n

“Za\u0161to te onda uznemiruje?””Stvarno ne razumijem \u0161to tebi zna\u010di etiketa “te\u0161ka”?<\/p>\n

Uzdahnuo je, a kad sam ga pogledala, bilo mi je jasno da ga moja pitanja zabrinjavaju.<\/p>\n

Mo\u017eda je mislio kako je sam sebe bez namjere uvukao u jednu od onih beskrajnih tirada o patrijarhatu, feminizmu ili \u010dak u jednu o politi\u010dkoj korektnosti. Ali nije se radilo uop\u0107e o tome. Moje pitanje bilo je jednostavno i jasno: \u017deljela sam znati za\u0161to je on pomislio da sam te\u0161ka \u017eena.<\/p>\n

“Ne znam. Nije ti lako ugoditi”, rekao je naposljetku. Sve je pomalo sklisko s tobom, kao da se stalno treba pretpostavljati ili prou\u010davati \u0161to re\u0107i jer bilo koje stanovi\u0161te te mo\u017ee povrijediti ili razbjesniti. Ti si… te\u0161ka za razumjeti.”<\/p>\n

Nisam odgovorila. Mentalno, zapitala sam se je li se moj prijatelj osvrnuo na moju sklonost argumentima, raspravama i debatama ili se radi o ne\u010dem dubljem, puno zamr\u0161enijem ili kako je sam rekao \u2013 te\u0161ko\u0107i.<\/p>\n

Bila sam donekle osupnuta jer se nikad nisam smatrala osobito agresivnom ili kontroverznom osobom. Ali, \u010dini li me to te\u0161kom? Ono \u0161to je moj prijatelj opisao bli\u017ee je krutom i nejasnom pojmu kojeg ne mogu definirati. O \u010demu zapravo razgovaramo?<\/p>\n

“Zna\u010di, o\u010dito sam… sklona polemikama?” Upitala sam.<\/p>\n

Slegnuo je ramenima. “Jesi, ali ne radi se o tome.”<\/p>\n

“Onda, o \u010demu se radi?”<\/p>\n

“Nije jednostavno objasniti. Ali ti si netko tko uvijek ima ne\u0161to za re\u0107i, prigovor i komentar na sve. Svaka ideja mora se raspraviti s tobom. Svaka….”.<\/p>\n

Ti\u0161ina.<\/p>\n

Odjednom sam primijetila kako mu je neugodno kao i meni, kao da ga je izlaganje tog cijelog niza predod\u017ebi u\u010dinilo svjesnijim njihova zna\u010denja.<\/p>\n

“Mo\u017eda je to samo zbog navike”, objasnio mi je. “\u017dene su gotovo uvijek fleksibilnije, ljubaznije i manje agresivne.”<\/p>\n

“Zna\u010di ako nisam takva, to me \u010dini te\u0161kom?”<\/p>\n

“Barem \u010dudnom.”<\/p>\n

“Sad smo negdje stigli” – rekla sam sebi. U \u010ditavom nizu zastarjelih definicija o \u017eenama postoji neozna\u010deni pustinjski teritorij o onom \u0161to se smatra “pravim” i \u0161to je jo\u0161 vi\u0161e uznemiruju\u0107e, \u0161to se pretpostavlja da \u010dini \u017eensko.<\/p>\n

To nije nova misao. “\u017densko pitanje” po\u010delo se raspravljati u 19. stolje\u0107u. Drugim rije\u010dima, \u017eene – kao identitet i osobnost – po\u010dinju se shva\u0107ati kao “dru\u0161tveni problem”. Do tada, \u017eenski rod je bio minimaliziran maglovitim tuma\u010denjem neke vrste smu\u0161enog stvorenja bez odlu\u010dnosti, koje je podre\u0111eno mu\u0161koj volji. Tako je bilo unato\u010d napretku koji je napravljen tijekom Francuske revolucije sa \u017eenskim klubovima, mjestima okupljanja samo \u017eena, na kojima se raspravljalo o politici i kulturi \u017ee\u0161\u0107e nego u mu\u0161kom dru\u0161tvu.<\/p>\n

Me\u0111utim, smr\u0107u jednog od sponzora, izvrsnog filozofa Nicolasa de Condorceta, ti mali koraci napretka u pogledu \u017eenskog identiteta izblijedili su jo\u0161 jednom u povijesti. \u017dene – ili jo\u0161 pravilnije – njihova egzistencija ponovno su bile podvrgnute interpretaciji mu\u0161karaca i \u0161to je bilo jo\u0161 bolnije, osnovnom konceptu njezine uloge pomo\u0107nice kroz stolje\u0107a i desetlje\u0107a.<\/p>\n

No s ponovnim pojavljivanjem odre\u0111enih tema o ravnopravnosti tijekom 19. stolje\u0107a, “\u017eensko pitanje” pokazalo je kako je potrebno ponovno redefinirati \u017eensku osobnost. Mo\u017eda zbog toga \u0161to je Industrijska revolucija uni\u0161tila tradicionalni obiteljski \u017eivot, izvla\u010de\u0107i \u017eene iz kuhinja i sobica sa \u0161iva\u0107im ma\u0161inama, omogu\u0107uju\u0107i im da napreduju kao jedinke. Ili zbog jednostavne \u010dinjenice da siroma\u0161tvo gura kulturu prema pragmati\u010dnoj rekonstrukciji. Mogu\u0107e da se iz tog obnovljenog koncepta o \u017eenama, rodila “te\u0161ka \u017eena”.<\/p>\n

Ta percepcija o \u017eenama postoji posvuda i naslijedile smo ju iz velikih rasprava. Ona postaje stvarna kada pogledate oko sebe i shvatite da je “\u017eensko” pretvoreno u puno aspekata: sna\u017enu \u017eenu, poduzetni\u010dku \u017eenu, impresivnu \u017eenu, intelektualnu \u017eenu. Koncept tko smo, dio je svih dru\u0161tvenih ideja koje se isprepli\u0107u i kombiniraju da odrede zna\u010denje ne\u010demu \u0161to je puno vi\u0161e bitnije, osje\u0107ajnije i stvarnije.<\/p>\n

Mo\u017eda je dovoljna samo rije\u010d \u017eena. Prili\u010dno jednostavno, zar ne?<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“\u017densko pitanje” po\u010delo se raspravljati u 19. stolje\u0107u. Drugim rije\u010dima, \u017eene – kao identitet i osobnost – po\u010dinju se shva\u0107ati kao “dru\u0161tveni problem”<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-233991","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/233991","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=233991"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/233991\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=233991"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=233991"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=233991"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}