{"id":233844,"date":"2017-09-29T07:54:18","date_gmt":"2017-09-29T05:54:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=233844"},"modified":"2017-09-29T07:55:02","modified_gmt":"2017-09-29T05:55:02","slug":"assata-shakur-nije-lose-za-jednu-crnkinju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/09\/29\/assata-shakur-nije-lose-za-jednu-crnkinju\/","title":{"rendered":"Assata Shakur, nije lo\u0161e za jednu crnkinju"},"content":{"rendered":"

\"Assata<\/a>Pi\u0161e: Lidija \u010culo<\/strong><\/p>\n

Svakih nekoliko godina jedno ime u ameri\u010dkim mainstream medijima pojavi se na naslovnicama uz pitanje: \u0161to \u0107e se dogoditi s njom? Pripadnicom Crnih pantera i kasnije Black Liberation Army koja je nakon osude na do\u017eivotni zatvor u SAD-u politi\u010dki azil prona\u0161la na Kubi \u2013 Assati Shakur. Paradoksalna situacija u kojoj \u201dnajve\u0107a demokracija svijeta\u201d progoni aktivistkinju za crna\u010dka prava na temelju sumnjivog su\u0111enja, a ona pronalazi za\u0161titu na autoritarnoj komunisti\u010dkoj Kubi; nedavni doga\u0111aji u ameri\u010dkom Charlottesvilleu samo su jedna od manifestacija problema koji ve\u0107 dugo tinjaju i koji tjeraju Ameriku da se suo\u010di s jo\u0161 jednim pitanjem: ho\u0107emo li ikada biti free at last?<\/p>\n

Ro\u0111ena kao Joanne Deborah Chesimard 16. srpnja 1947., Assata Shakur odrasla je u New Yorku i Sjevernoj Karolini, u rasno podijeljenoj Americi, k tome upletenoj u McCarthyjevu histeriju lova na komunisti\u010dke vje\u0161tice. Sa 17 godina napustila je srednju \u0161kolu kako bi po\u010dela raditi i ve\u0107 tada ulazi u krugove afri\u010dkih studenata s kojima u\u010di o komunizmu i Vijetnamskom ratu, te se priklju\u010duje prosvjedima i solidarizira sa studentskim zahtjevima za pro\u0161irenjem studijskih programa. Promijenila je ime u Assata Olugbala Shakur (kombinacija imena inspirirana zapadnoafri\u010dkim i arapskim nazivima za \u201donu koja voli ljude\u201d i \u201donu koja je zahvalna\u201d) i priklju\u010dila se Crnim panterama privu\u010dena njihovom \u201dne-intelektualno\u0161\u0107u\u201d i direktno\u0161\u0107u: \u201dOni bi jednostavno svinju nazvali svinjom\u201d.<\/p>\n

Crne pantere navukle su na sebe pozornost FBI-ja koji je u svrhu nadzora, diskreditacije i sabota\u017ee takvih i sli\u010dnih subverzivnih politi\u010dkih organizacija i \u201dnesta\u0161nih\u201d pojedinaca, osmislio program pod nazivom COINTELPRO: rije\u010d je o \u010ditavom nizu tajnih i ilegalnih operacija, od klasi\u010dnog prislu\u0161kivanja i \u0161pijuna\u017ee, do bizarnih poteza poput slanja pisama Martin Luther King Junioru, koja su ga trebala navesti na samoubojstvo. Na tapeti su bile Crne pantere, Komunisti\u010dka partija SAD-a, Socijalisti\u010dka radni\u010dka partija\u2026 svi ozna\u010deni kao \u201dteroristi\u201d. Assata je tvrdila kako je njezin stan ozvu\u010den i kako uvijek ima osje\u0107aj da ju netko prati.<\/p>\n

Nakon nekog vremena, razo\u010darana u Crne pantere, napu\u0161ta njihovu partiju i priklju\u010duje se militantnoj organizaciji Black Liberation Army (BLA) u kojoj je vidjela vi\u0161e od organizacije: BLA je za Assatu utjelovljavala ideju borbe protiv represije na politi\u010dkom, dru\u0161tvenom i ekonomskom polju \u2013 to je bio pokret otpora koji \u0107e osloboditi sve ljude.<\/p>\n

\u201dOne Panther lost his life, the other ran for his\u201d<\/strong><\/p>\n

U prvoj polovici 1970-ih su, shodno apelima za otvorenim otporom, \u010dlanovi BLA (me\u0111u njima i Assata) optu\u017eivani za plja\u010dke banaka, otmice dilera drogom i poku\u0161aje ubojstva policajaca, no tek 2. svibnja 1973. dogodio se incident koji je poslu\u017eio kao prilika da se Assatu kona\u010dno jednom zauvijek neutralizira. Tog dana, dvojica policajaca zaustavili su auto u kojem su bili Assata i jo\u0161 dvojica \u010dlanova BLA. U neredu koji je uslijedio ubijeni su jedan policajac i jedan pripadnik BLA, a Assata je na sudu optu\u017eena za ubojstvo policajca i 1977. osu\u0111ena na do\u017eivotni zatvor.<\/p>\n

Cijelo su\u0111enje pro\u0161lo je u mutnom tonu: Assata je negirala krivnju, njeni otisci nikad nisu prona\u0111eni na pi\u0161tolju, sud nije uspio pribaviti \u010dak ni svjedoke, a njen odvjetnik proglasio je cijelo su\u0111enje legalnim lin\u010devanjem i dijelom FBI-evog COINTELPRO-a. Ipak, osu\u0111ena je po tada\u0161njem zakonu prema kojem i samo prisustvo osobe na mjestu zlo\u010dina, ako se dade protuma\u010diti kao \u201dpomaganje u zlo\u010dinu\u201d, automatski mo\u017ee rezultirati osudom za po\u010dinjenje samog zlo\u010dina.<\/p>\n

Havana fought the playboy in the Cuban sun\u2026<\/strong><\/p>\n

Nakon dvije godine provedene u zatvoru, Assata uz pomo\u0107 pripadnika Black Liberation Army bje\u017ei iz zatvora i uto\u010di\u0161te pronalazi na Kubi, gdje joj Fidel Castro dodijeljuje politi\u010dki azil. Ovaj potez nije bio neobi\u010dan u to doba: Kuba je bila sigurna luka i za druge ameri\u010dke dr\u017eavljane optu\u017eene za terorizam. Izme\u0111u ostalih, na Kubi su se skrivali Leroy Eldridge Cleaver (pisac, aktivist i lider Crnih pantera), Nehanda Abiodun (aktivistkinja za crna\u010dka prava, reperica i jedna od optu\u017eenih za pomaganje Assati pri bijegu iz zatvora), William Lee Brent i Huey P. Newton (pripadnici Crnih Pantera), Lorenzo Kom\u2019boa Ervin (pripadnik Crnih pantera i borac protiv rata u Vijetnamu, u kome je kubanski dr\u017eavni socijalizam ipak probudio anarhista), William Morales (pripadnik FALN-a, marksisti\u010dko-lenjinisti\u010dke organizacije za oslobo\u0111enje Portorika), i mnogi drugi.<\/p>\n

Kuba nije odabrana bez razloga: sama kubanska revolucija bila je inspiracija Crnim panterama u vidu anti-imperijalisti\u010dke borbe, Fidel Castro je po dolasku na vlast 1959. ukinuo rasnu segregaciju koja je vladala u dotada\u0161njoj ameri\u010dkoj koloniji i nakon samo godinu dana prilikom posjete New Yorku odsjeo u Harlemu gdje se susreo s Malcolmom X-om. Tom prilikom izjavio je da \u201dnije sramota biti siroma\u0161an, niti je sramota za djecu i tinejd\u017eere u\u010diniti pogre\u0161ku. No, sramota je za ovo stolje\u0107e, sa svim svojim tehnolo\u0161kim dostignu\u0107ima, da i dalje postoje djeca, tinejd\u017eeri i gra\u0111ani koji \u017eive na rubu dru\u0161tva\u201d, a Malcolm X je u svojim memoarima Fidelov posjet Harlemu i tisu\u0107e odu\u0161evljenih gra\u0111ana na ulicama opisao kao \u201dpsiholo\u0161ki vojni udar na ameri\u010dki State Department\u201d.<\/p>\n

Naravno, kubanski anga\u017eman i podr\u0161ka \u201dteroristi\u010dkim\u201d elementima van otoka nametnuli su joj titulu \u201dsponzora terorizma\u201d, na temelju koje su je SAD svrstale rame uz rame s Libijom, Irakom, Ju\u017enim Jemenom i Sirijom. Tek je 2015. godine za vrijeme mandata Baracka Obame Kuba skinuta s popisa, ali u pregovorima koji su uslijedili, pitanje Assate Shakur ostalo je nerije\u0161eno: ona je i dalje na FBI-jevom popisu najtra\u017eenijih ljudi, uz poja\u010danu nagradu za njezin \u201dulov\u201d u iznosu od 2 milijuna ameri\u010dkih dolara. Nedavno je i Donald Trump podsjetio na \u201dJoannu Chesimard\u201d (svjesno referiraju\u0107i na njezino pravo ime) i zaprijetio Kubi da je \u201dera \u0161ti\u0107enja kriminalaca i odmetnika zavr\u0161ila\u201d. S tropskog otoka za sada i dalje poru\u010duju kako o Assati pregovora ne\u0107e biti, jer se radi o politi\u010dki motiviranom progonu.<\/p>\n

\u201dNikad ne\u0107emo biti slobodni sve dok ameri\u010dka vlada i ameri\u010dki kapitalizam ostanu netaknuti\u201d \u2013 Assata Shakur<\/strong><\/p>\n

Zbog \u010dega FBI tako sr\u010dano progoni Assatu i nakon 40 godina, i koji je to zlo\u010din Assata po\u010dinila da je zaslu\u017eila titulu \u201dAmerica\u2019s most wanted\u201d, rame uz rame s pripadnicima al-Qaede? Da li je mogu\u0107e da je ova gotovo sedamdesetogodi\u0161nja starica, koja svojedobno \u010dak nije ni bila jedna od glavnih figura Crnih pantera i BLA, uistinu opasnost za svijet i da je njen najve\u0107i zlo\u010din navodno ubojstvo policajca? Naravno da nije. No, Assata je odmetnik i prijetnja koja je prkosno i uspje\u0161no utekla zakonu \u2013 za razliku od gotovo svih ostalih koji su u\u0161utkani i neutralizirani, milom ili silom.<\/p>\n

Ona je dio Amerike koju SAD ne \u017eele priznati i koji se ne uklapa u slu\u017ebenu verziju ameri\u010dke povijesti i borbe \u2013 isprane od krvi i dubljeg politi\u010dkog zna\u010daja \u2013 u kojoj Martin Luther King Jr. romanti\u010dno sanja san, Rosa Parks se hrabro bori za svoje mjesto u busu koje joj pripada, obitelj Huxtable na ekranima demonstrira kako je uspon po dru\u0161tvenoj ljestvici od sada mogu\u0107 i za crnce, a zahvaljuju\u0107i kapitalisti\u010dkom kooptiranju i brendiranju crna\u010dke borbe i hip hopa, Beyonce danas utjelovljuje ne samo tu, ve\u0107 i feministi\u010dku borbu, kada sa svojim mu\u017eem, reperom Jay-Z-jem, pred ekranima ponosno stoji uz crna\u010dkog predsjednika Baracka Obamu i prvu damu Michelle (yes, we can!), te kada sa svojom \u201darmijom\u201d plesa\u010dica u crnim ko\u017enim kostimima i beretkama na glavi poru\u010duje: the best revenge is your paper.<\/p>\n

Assata je dio povijesti crna\u010dke borbe u Americi iz koje se prigodno izostavljaju nezgodni dijelovi koji podsje\u0107aju na to koliko je ona bila antisistemska i koliko je u\u017easavao njihov manifestovski povik: nemamo ni\u0161ta za izgubiti osim na\u0161ih okova! Zato Jay-Z sa svojim glorificiranjem dolara zamjenjuje Assatino kum\u010de 2paca i njegove kontroverzne rime o stvarnosti ameri\u010dkih ulica i geta, obitelj Huxtable sa svojim obi\u010dnim obiteljskim problemima uz nasnimljeni smijeh studijske publike depolitizira i dekolorizira kako svijet srednje i vi\u0161e klase, tako i svijet onih na rubu dru\u0161tva. Pri\u010da o hrabrosti Rose Parks da u autobusu zauzme sjedalo koje \u017eeli ostaje na tom pobjedonosnom \u010dinu, iako bus nastavlja svoj put prema Alabami u kojoj su crnci i dan-danas getoizirani, nezaposleni i osu\u0111eni na kriminalne aktivnosti u borbi za pre\u017eivljavanje, a san Martin Luther King Juniora o prevladavanju razlika izme\u0111u djece robovlasnika i djece robova u toj istoj Alabami mogao bi postati no\u0107na mora ako se ostvari u cijelosti:<\/p>\n

\u201dCrna\u010dka revolucija je mnogo vi\u0161e od borbe za prava crnaca. Crna\u010dka revolucija je prisiljavanje Amerike da pogleda u o\u010di sve ostale me\u0111usobno povezane probleme: rasizam, siroma\u0161tvo, militarizam i materijalizam. Ona je razotkrivanje zla koje je ukorijenjeno duboko u same strukture na\u0161eg dru\u0161tva. Ona otkriva sistemske, a ne povr\u0161ne mane i isti\u010de kako je radikalna transformacija dru\u0161tva prava tema koje se valja uhvatiti. (\u2026) Amerika se mora promijeniti jer njezinih 23 milijuna crnih gra\u0111ana ne\u0107e vi\u0161e \u017eivjeti u bijednoj pro\u0161losti. Oni su napustili dolinu o\u010daja i prona\u0161li snagu u borbi. Udru\u017eeni sa svojim bijela\u010dkim saveznicima, oni \u0107e tresti zatvorske zidine dok ne padnu. Amerika se mora promijeniti.\u201d<\/p>\n

* \u201dNot bad for a nigger, is it?\u201d, bile su rije\u010di Frantz Omar Fanona, psihijatra i filozofa afri\u010dko-karipskog podrijetla, kada mu je urednik pohvalio rad o psiholo\u0161kim efektima kolonijalnog ugnjetavanja crna\u010dkog stanovni\u0161tva<\/p>\n

MAZ<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201dNikad ne\u0107emo biti slobodni sve dok ameri\u010dka vlada i ameri\u010dki kapitalizam ostanu netaknuti\u201d<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-233844","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/233844","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=233844"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/233844\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=233844"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=233844"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=233844"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}