{"id":233434,"date":"2017-09-21T12:47:14","date_gmt":"2017-09-21T10:47:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=233434"},"modified":"2017-09-21T12:47:14","modified_gmt":"2017-09-21T10:47:14","slug":"rusija-vratila-posljednju-ratu-duga-koji-je-naslijedila-od-sssr","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/09\/21\/rusija-vratila-posljednju-ratu-duga-koji-je-naslijedila-od-sssr\/","title":{"rendered":"Rusija vratila posljednju ratu duga koji je naslijedila od SSSR"},"content":{"rendered":"<p>Rusija je vratila i posljednju ratu ogromnog duga koji je naslijedila od SSSR-a u iznosu od 104,5 milijardi dolara.<\/p>\n<p>Nakon raspada Sovjetskog Saveza novoformirana Ruska Federacija morala je da misli o novoj strategiji finansiranja svoje budu\u0107nosti, ali i o vra\u0107anju milijardi dolara koje je SSSR dugovao drugim zemljama.<\/p>\n<p>Ministarstvo finansija Ruske Federacije objavilo je da su u avgustu vra\u0107eni posljednji preostali vanjski dugovi koji su naslije\u0111eni od SSSR-a.<\/p>\n<p>Ministarstvo je uplatilo 125,2 miliona dolara BiH za robu koju je SSSR uvozio iz Jugoslavije, a nije platio. Tako je stavljena ta\u010dka na veliki problem savremene Rusije.<\/p>\n<p>U po\u010detku su obaveze vra\u0107anja dugova biv\u0161eg SSSR-a bile raspore\u0111ene na sve republike, ali su se sve one 1993. godine odrekle sovjetskih vanjskih aktiva u korist Rusije, a samim tim i oslobodile se obaveze da pla\u0107aju sovjetske dugove.<\/p>\n<p>Kada je krajem 20. i po\u010detkom 21. vijeka cijena nafte sko\u010dila, Moskva je postepeno po\u010dela da se izvla\u010di iz dugova.<\/p>\n<p>Sovjetski Savez je intenzivno pozajmljivao novac od drugih zemalja za kupovinu zapadne opreme i farmaceutskih proizvoda, te za svakodnevno popunjavanje bud\u017eeta, obja\u0161njava direktor Centra za razvoj inovacionog biznisa i preduzetni\u0161tva Aleksej Mihejev, prenosi Srna.<\/p>\n<p>Ti dugovi su po\u010deli da rastu tokom osamdesetih godina pro\u0161log vijeka, kada je cijena nafte pala i zemlja morala da podr\u017ei neefikasnu ekonomiju i ujedno poma\u017ee drugim komunisti\u010dkim re\u017eimima u cijelom svijetu.<\/p>\n<p>Osim stranih kredita, ukupan dug je podrazumijevao i obveznice u nacionalnoj valuti, obveznice banke Vnje\u0161ekonombank, kao i kredite dobijene od Londonskog kluba povjerilaca.<\/p>\n<p>Sovjetski bud\u017eet nije bio dovoljno veliki da pokrije sve te dugove, tako da ih je poslije raspada zemlje naslijedila Rusija.<\/p>\n<p>Najve\u0107i dio duga bila je suma od 47,6 milijardi dolara &#8211; to je bio dug partnerima iz Pariskog kluba povjerilaca \/velike industrijski razvijene zemlje, uglavnom evropske dr\u017eave i SAD.<\/p>\n<p>Kada je cijena nafte sko\u010dila, Moskva je uspjela da isplati taj dug do 2006. godine tako \u0161to je 38,7 milijardi dolara isplatila prije predvi\u0111enog roka i na taj na\u010din u\u0161tedjela 7,7 milijardi dolara, koje su kreditori pristali da otpi\u0161u ili zamijene za robu i usluge.<\/p>\n<p>Rusija je, zatim, 2009. godine vratila ostatak duga u visini od milion dolara, \u0161to je dugovala Londonskom klubu povjerilaca, odnosno, uglavnom, komercijalnim bankama Zapadne Evrope, SAD i Japana.<\/p>\n<p>Kada je rije\u010d o drugim zemljama, dug je podmiren na osnovu bilateralnih sporazuma, ponekad ne gotovinom, ve\u0107 robom i uslugama, navodi &#8220;Ruska rije\u010d&#8221;.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Rusija je vratila i posljednju ratu ogromnog duga koji je naslijedila od SSSR-a u iznosu od 104,5 milijardi dolara. Nakon raspada Sovjetskog Saveza novoformirana Ruska Federacija morala je da misli o novoj strategiji finansiranja svoje budu\u0107nosti, ali i o vra\u0107anju milijardi dolara koje je SSSR dugovao drugim zemljama. Ministarstvo finansija Ruske Federacije objavilo je da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-233434","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/233434","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=233434"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/233434\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=233434"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=233434"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=233434"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}