{"id":233305,"date":"2017-09-19T11:29:14","date_gmt":"2017-09-19T09:29:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=233305"},"modified":"2017-09-19T11:29:14","modified_gmt":"2017-09-19T09:29:14","slug":"ilosvako-deseto-dijete-zrtva-prisilnog-rada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/09\/19\/ilosvako-deseto-dijete-zrtva-prisilnog-rada\/","title":{"rendered":"ILO:Svako deseto dijete \u017ertva prisilnog rada"},"content":{"rendered":"

\"djeca<\/a>Vi\u0161e od 150 miliona djece, svako deseto na svijetu, \u017ertve su prisilnog rada, a nastojanja da se taj broj umanji sporo daju rezultate, saop\u0161tila je Me\u0111unarodna organizacija rada (ILO).<\/p>\n

U izvje\u0161taju ILO navodi se da skoro polovina te djece radi na opasnim poslovima, a vi\u0161e od jedne tre\u0107ine ne ide u \u0161kolu. <\/p>\n

Iako je broj djece koja su prisiljena da rade smanjen za 94 miliona od 2000. godine, taj proces je usporen od 2012. do 2016. godine. <\/p>\n

Prema procjenama ove agencije UN, ukupno 152 miliona djece, od koje 64 miliona djevoj\u010dica, \u017ertve su prisilnog rada. <\/p>\n

Vi\u0161e od dvije tre\u0107ine njih rade na porodi\u010dnim farmama ili firmama, dok je 71 odsto svih zaposleno u poljoprivredi. <\/p>\n

Devet od 10 \u017eivi u Africi, Aziji i regionu Pacifika, saop\u0161tio je ILO, dok je subsaharska Afrika registrovala porast u radu djece od 2012. do 2016. godine. <\/p>\n

“Afrika, u kojoj je procenat djece radnika najve\u0107i i u proporcionalnom i apsolutnom smislu, i gdje je napredak blokiran, ostaje i dalje poseban prioritet”, saop\u0161tio je ILO, prenosi Srna. <\/p>\n

U izvje\u0161taju se ukazuje na jaku vezu izme\u0111u djece \u017ertava prisilnog rada i sukoba i katastrofa koje dovode do nezaposlenosti i raseljavanja stanovni\u0161ta, \u0161to djecu \u010dini ranjivom. <\/p>\n

Oko jedna tre\u0107ina djece \u017ertava prisilnog rada uzrasta od pet do 14 godina, \u0161to je oko 36 miliona, ne ide u \u0161kolu.<\/p>\n

Vi\u0161e od 40 miliona osoba \u0161irom svijeta bilo je zato\u010deno kao robovi u okolnostima primoranog rada i prisilnih brakova, navodi se u prvom zajedni\u010dkom izvje\u0161taju grupa koje se bore protiv ove pojave \u0161irom svijeta, prenosi agencija Reuters.<\/p>\n

Me\u0111unarodna organizacija rada, grupa za za\u0161titu ljudskih prava Walk Free Foundation i Me\u0111unarodna organizacija za migracije navode kako je 40,3 miliona \u017ertava modernog ropstva bilo 2016. godine te dodaju kako su ovo umjerene procjene.<\/p>\n

Ove organizacije procjenjuju da je 24,9 miliona radnika zarobljeno u fabrikama, na gradili\u0161tima, farmama i ribarskim brodovima te kao seksualni radnici u domovini i inostranstvu, dok je 15,4 miliona osoba u brakovima na koje nisu pristali.<\/p>\n

Skoro tri od \u010detiri roba su \u017eene i djevojke, a svaka \u010detvrta osoba u ovom istra\u017eivanju je dijete, navodi se u izvje\u0161taju i dodaje kako je moderno ropstvo najvi\u0161e prisutno u Africi, potom u Aziji i na Pacifiku.<\/p>\n

“U tvornicama gdje ovi radnici djeluju prave se neki od proizvoda koje jedemo, nosimo. Ove osobe \u010diste zgrade u kojima mnogi od nas \u017eive ili rade”, isti\u010du ove tri grupe u izvje\u0161taju objavljenom u utorak i dodaju kako modernog ropstva ima u svim dr\u017eavama.<\/p>\n

Ovo je prvi put da su navedene organizacije sara\u0111ivale na procjenama na planetarnoj osnovi i pozivaju na bolja radni\u010dka prava, unapre\u0111enje pomo\u0107i migrantima, djelovanju na rje\u0161avanju uzroka okova duga i boljoj identifikaciji \u017ertava.<\/p>\n

U izvje\u0161taju se navodi da je tre\u0107ina od 15 miliona \u017ertava prinudnih brakova bila mla\u0111a od 18 godina kada su vjen\u010dani, a skoro polovina od njih je bila mla\u0111a od 15 godina. Skoro sve \u017ertve su \u017eenskog pola.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vi\u0161e od 150 miliona djece, svako deseto na svijetu, \u017ertve su prisilnog rada, a nastojanja da se taj broj umanji sporo daju rezultate, saop\u0161tila je Me\u0111unarodna organizacija rada (ILO). U izvje\u0161taju ILO navodi se da skoro polovina te djece radi na opasnim poslovima, a vi\u0161e od jedne tre\u0107ine ne ide u \u0161kolu. Iako je broj […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-233305","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/233305","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=233305"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/233305\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=233305"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=233305"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=233305"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}