{"id":233215,"date":"2017-09-17T08:27:06","date_gmt":"2017-09-17T06:27:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=233215"},"modified":"2017-09-17T08:27:06","modified_gmt":"2017-09-17T06:27:06","slug":"politicari-su-neobrazovana-bagra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/09\/17\/politicari-su-neobrazovana-bagra\/","title":{"rendered":"Politi\u010dari su neobrazovana bagra"},"content":{"rendered":"

Razgovarala: Rubina \u010cengi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"viktor<\/a>* Na Bookstanovoj \u0161koli pisanja i mi\u0161ljenja govorili ste o fa\u0161izaciji dru\u0161tva, prvenstveno hrvatskog. Na Balkanu smo svi u istom problemu. Kako nam se to desilo?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> Konkretna stvar o kojoj sam sa studentima poku\u0161ao razgovarati ticala se utvr\u0111ivanja povijesnog fa\u0161izma kao tabua sa negativnim predznakom u dana\u0161njim dru\u0161tvima i njihovim vode\u0107im medijima. Uspostavljena je svojevrsna garnitura zlih svetinja, elitnih demona koji imaju ekskluzivni patronat nad takozvanim apsolutnim zlom, i \u010dije dovo\u0111enje u vezu sa dana\u0161njicom predstavlja neoprostivu blasfemiju. Oni su odlo\u017eeni na deponij na \u010dijem ulazu stoji natpis \u201eZabranjeno aktualizirati\u201c, pa je pristup dozvoljen samo smjernim histori\u010darima, nastavnome osoblju i moralizatorima.<\/p>\n

Ta vrsta tabuizacije nekada\u0161njeg fa\u0161izma, uvjeren sam, poduzima se radi obrane dana\u0161njih fa\u0161istoidnih praksi. Ljubljanskoj Mladini, recimo, nedavno je dosu\u0111ena drakonska nov\u010dana kazna radi toga jer je, objavom usporednih fotografija, dovela u vezu slovenskoga politi\u010dara Branka Grimsa sa Josephom Goebbelsom, iako nema nikakve sumnje da desni\u010dar Grims u svojem javnom djelovanju ba\u0161tini tipi\u010dno gebelsovske politi\u010dke metode.<\/p>\n

Beogradski Danas, list dokazano demokratske orijentacije, nedavno je povodom Dana pobjede nad fa\u0161izmom objavio bez komentara dva citata Adolfa Hitlera, pa su ga najprije prijavili Savetu za medije s optu\u017ebom da \u0161iri fa\u0161isti\u010dku mr\u017enju i vrije\u0111a \u017ertve fa\u0161izma, a onda iz liberalnih krugova napali da pravi podmuklu usporedbu izme\u0111u dana\u0161nje Srbije i nekada\u0161nje nacisti\u010dke Njema\u010dke. To je vrlo zanimljivo, jer je Danasov potez istodobno tuma\u010den i u bukvalnome i u ironijskom klju\u010du, \u0161to je logi\u010dki nepodno\u0161ljivo. List je, prema tome, optu\u017een za \u0161irenje fa\u0161isti\u010dke propagande upravo zbog toga \u0161to upozorava na opasnost od fa\u0161izacije.<\/p>\n

U najkra\u0107em, poza u kojoj se ba\u0161kare dana\u0161nje politi\u010dke i kulturne elite, osobito one \u0161to se busaju u liberalna prsa, ne\u0161to je poput antifa\u0161isti\u010dki intoniranog fa\u0161izma, odnosno proizvodnje antifa\u0161isti\u010dkog ambijenta za konzumaciju fa\u0161izma. Na sasvim prizemnoj razini: oni koji danas u Sarajevu ulicu i \u0161kolu nazovu po antisemiti i simpatizeru NDH Mustafi Busulad\u017ei\u0107u ne podnose da ih se naziva fa\u0161istima, kao \u0161to aktualna hrvatska vlast, koja sasvim le\u017eerno tolerira da se parola \u201eZa dom spremni\u201c ka\u010di usred Jasenovca, ne trpi da ju se naziva prousta\u0161kom. Takvi nesporazumi su, dr\u017eim, konstitutivne prirode, i u\u010dinili su da se ova dru\u0161tva razviju u cini\u010dne zajednice.<\/p>\n

* Kako to da se recimo Zoran Milanovi\u0107, biv\u0161i predsjendik SDP-a Hrvatske, hvali da mu je deda bio usta\u0161a ili da predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 ka\u017ee da se radikalizira islam, a ne pojedinci u njemu?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> To je ista stara nacionalisti\u010dka matrica koja je po\u010detkom 90-ih godina postala dominantna i sve do sada nije napu\u0161tena, pa niti od provizorno lijevih centristi\u010dkih partija, a u Hrvatskoj je to SDP. Nacionalizam je u me\u0111uvremenu postao na\u010din \u017eivota, dakle obavezuju\u0107a, jedina ideolo\u0161ka figura koja je zaista u igri, a onda \u0107e se politi\u010dke razlike utvr\u0111ivati ovisno o intenzitetu strasti sa kojim se taj gard brani. Hrvatski socijaldemokrati sve vrijeme imaju iluziju da mogu ponuditi neku ljep\u0161u, gra\u0111anski ulju\u0111enu, bar\u0161unastu varijantu nacionalizma, a nikada nisu smogli snage, niti su imali volje, da samu matricu dovedu u pitanje, da joj se suprotstave i da je dokinu.<\/p>\n

U tom smislu je historijska odgovornost te partije za \u0161tetu koja je po\u010dinjena ogromna. \u0160to se mene ti\u010de, \u010dak i ve\u0107a nego kada je rije\u010d o HDZ-u. Ako bismo se ispomogli juristi\u010dkom retorikom \u2013 HDZ se mo\u017ee smatrati po\u010diniteljem zlo\u010dina jer se i ina\u010de radi o zlo\u010dina\u010dkoj organizaciji, a SDP je zaslu\u017ean za to da je zlo\u010dina\u010dkom djelu odreknut kriminalni karakter. Da sam pripadnik nekog nepostoje\u0107eg vi\u0161eg sudi\u0161ta, zalagao bih se za to da se potonjima razre\u017ee stro\u017ea kazna. Dodamo li tome potpuno prihvatanje ideologije neoliberalnog kapitalizma, odnosno odustanak od bilo kakvog vida borbe za socijalno pravedno dru\u0161tvo, u\u010dinak socijaldemokrata je \u010dista katastrofa.<\/p>\n

* Politi\u010dari, bez obzira iz koje opcije dolaze, imaju istu retoriku, gube politi\u010dki identitet, kao da se dodvoravaju nacionalistima?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> Na\u0161i politi\u010dari su u prosjeku \u2013 dakle uz rijetke izuzetke \u2013 neobrazovana bagra ispra\u017enjena od bilo kakvih uvjerenja, zainteresirana samo za poziciju unutar mre\u017ee kroz koju se distribuira dru\u0161tvena mo\u0107. Kao i novinari, uostalom. Narodi na ovim prostorima zaista nisu bogzna \u0161to, ali trenutne politi\u010dke elite su \u010dak i ispod njihova nivoa, \u0161to uop\u0107e nije malo postignu\u0107e. One su najgore \u0161to su ovi narodi mogli dati, zahvaljuju\u0107i dugogodi\u0161njoj negativnoj selekciji.<\/p>\n

* Negativna selekcija?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> Da, radi se o negativnoj selekciji. Velike politi\u010dke stranke danas su ustrojene kao korporativni pogoni zadu\u017eeni za poslovanje sa dr\u017eavom i javnim sektorom, dakle organizacije preko kojih se obavlja kapilarno institucionaliziranje korupcije. Strana\u010dki klju\u010d je klju\u010d uspje\u0161nog \u017eivota, a presudne kvalitete koje se tra\u017ee su poslu\u0161nost i oportunizam. Mladi ljudi danas se u pravilu upisuju u prominentne partije zbog karijernih razloga, uz motive koji nemaju nikakve veze s politi\u010dkim idealima ili zainteresirano\u0161\u0107u za javnu dobrobit. Logika negativne selekcije je tu neumoljiva, jer u politiku u startu ulazite kao sitno govno da bi vam stranka poslu\u017eila kao odsko\u010dna daska u karijeri, a kasnije, ako se spretno prilago\u0111avate zadanim kriterijima, to svoje govnarstvo samo okrupnjavate.<\/p>\n

* Ali \u0161ta sa dobrim ljudima, dobrim politi\u010dkim idejama?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> Ne ka\u017eem da nema dobrih ljudi i dobrih politi\u010dkih ideja, samo \u0161to ih je, najprije, relativno malo, a zatim, vladaju\u0107i im poredak sa svojim pisanim i nepisanim normativima bez sumnje ne ide naruku, pa bez prestanka traje njihova sistemska eliminacija. Zygmunt Bauman je tu obranu poretka prikazao kroz metaforu \u201evrtlarenja\u201c: treba ustrajno \u010dupati i plijeviti korov da bi po\u017eeljne i korisne biljke mogle uspje\u0161nije rasti. Jedini kriterij opstanka je dakle korisnost iz perspektive zadanoga i strogo definiranog projekta. Ideja je da dominantna ideologija ne smije imati alternativu, pa \u0107e sve \u0161to remeti \u201ezdravi rast i razvoj\u201c, odnosno \u0161to sam sustav dovodi u pitanje, biti prokazano kao neka varijanta ekstremizma i, sa vi\u0161e ili manje sile, biti uklonjeno iz tzv. regularnog politi\u010dkog \u017eivota.<\/p>\n

* Kako ideje koje su daleko od nacionalizma ne uspijevaju na politi\u010dkom tr\u017ei\u0161tu?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> Ne znam \u0161to bi to zapravo bilo politi\u010dko tr\u017ei\u0161te. Ako mislite na \u201etr\u017ei\u0161te\u201c kreirano parlamentarnom demokracijom, bojim se da je to odvi\u0161e sku\u010deno. Problem je \u0161to su u\u010dinjeni golemi napori da se kompletan smisao demokracije iscrpi kroz parlamentarne izbore, to jest da se ne\u0161to \u0161to bi imalo biti tek jedna od elementarnih pretpostavki stvarne demokracije predstavi kao njeno kona\u010dno i puno ostvarenje. To je, dakako, prevara, jer demokratski \u017eivot bi trebao biti mnogo vi\u0161e od toga.<\/p>\n

Ako prosje\u010dni gra\u0111anin participira u demokratskom \u017eivotu isklju\u010divo tako da jednom u \u010detiri godine pristupi glasa\u010dkoj kutiji, \u201eobavi svoju gra\u0111ansku du\u017enost\u201c i pridonese legitimiranju garniture uzurpatora koji \u0107e nakon toga odlu\u010divati o svemu, dok \u0107e njemu, gra\u0111aninu, biti uskra\u0107ena mogu\u0107nost da sudjeluje kod dono\u0161enja bilo kakvih odluka, onda je to potpuno neprihvatljivo. Onda su parlamentarni izbori tek jedan od na\u010dina preko kojih se demokracija sabotira. Zbog toga ja uglavnom sabotiram izbore. Nedavno je na izborima za gradona\u010delnika Splita \u010dak deset posto glasa\u010da demonstrativno uni\u0161tilo glasa\u010dke listi\u0107e. Bio je to divan paradoks: jedini istinski demokratski element na tim izborima \u010dinila je spontana poruka gra\u0111ana da realan izbor ne postoji.<\/p>\n

* Kako prepoznati fa\u0161izam oko nas? U Sarajevu je povodom 9. maja gostovao Mirko Ili\u0107 i govorio upravo o tim simbolima kojih ima svuda?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> U Hrvatskoj je fa\u0161izacija dru\u0161tva, i to na jedan staromodno prosta\u010dki na\u010din, banalno o\u010digledna, ne morate biti osobito pronicljivi da je uo\u010dite. No, stvar je u tome da se ona ne dovr\u0161ava u prostoru pukoga folklora ili simboli\u010dkog imaginarija. Ako ba\u0161 ho\u0107ete, reafirmacija usta\u0161tva u Hrvatskoj od samoga po\u010detka nije bila sentimentalne naravi, niti se zadovoljavala nekakvom romanti\u010dnom usta\u0161onostalgijom, ve\u0107 je predstavljala ozbiljan dr\u017eavni projekt. Njega je jasno definirao Franjo Tu\u0111man na po\u010detku devedesetih onom porukom da je \u201eNDH bila izraz povijesne te\u017enje hrvatskoga naroda za svojom dr\u017eavom\u201c, pa kasnije idejom tzv. \u201enacionalne pomirbe\u201c koja je bila samo izlika za rehabilitaciju fa\u0161isti\u010dkog pokreta i sve tako do dana\u0161njih otvorenih zastupnika i provoditelja usta\u0161ke politike i usta\u0161ke kulture poput Zlatka Hasanbegovi\u0107a.<\/p>\n

Nije se, dakle, radilo o ekscesnim pojavama, nego o programu. Ovdje je organiziranim radom dr\u017eavnoga aparata, a ne nekakvom gre\u0161kom, uni\u0161teno vi\u0161e od tri tisu\u0107e partizanskih spomenika, sa simboli\u010dke mape Splita uklonjena je, primjerice, Ulica \u017ertava fa\u0161izma, o Titu da ne govorimo, u prvome sazivu hrvatskoga parlamenta sjedio je i jedan \u010dlan Vlade NDH i to u klupama vladaju\u0107e stranke\u2026 A posljedica svega, i to je ono \u0161to osigurava reprodukciju fa\u0161istoidnog mraka, jest da se desni ekstremizam uselio u prostor politi\u010dkoga centra, da je on bez ostatka normaliziran, \u0161tovi\u0161e \u2013 manifestira se, izme\u0111u ostaloga, i tako \u0161to \u0107e sve one koji ga nazovu pravim imenom ozloglasiti kao ekstremiste.<\/p>\n

Utoliko se i tzv. politi\u010dki mainstream u Hrvatskoj ne realizira kroz ono tipi\u010dno liberalno peglanje ekstrema, kroz potkresivanje radikalizama, ve\u0107 je to, naprotiv, najobi\u010dnija krinka iza koje nastupa nesputani desni ekstremizam, sa Katoli\u010dkom crkvom na \u010delu. Hrvatska u tom smislu doista jest neka vrsta nedovr\u0161ene, invalidne NDH \u2013 invalidne utoliko jer je prisiljena nevoljko se dr\u017eati stanovitih me\u0111unarodnih kodeksa o po\u0161tivanju ljudskih prava i pla\u0107ati neke liberalno-demokratske koncesije svojim zapadnim tutorima \u2013 kao \u0161to je i izumitelj njene dr\u017eavnosti Franju Tu\u0111man bio kastrirani diktator.<\/p>\n

* \u0160ta smo onda \u017eivjeli do 90-ih, u godinama socijalizma, ako su sada najvidljiviji fa\u0161isti ljudi koji su i onda bili u samom svrhu vlasti?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> Ha, mo\u017ee biti da je na ovim prostorima jedino kameleonstvo nepodlo\u017eno promjenama. Nema tog ideolo\u0161kog odijela koje kvalitetan ovisnik o vlasti ne\u0107e navu\u0107i na svoja juna\u010dka ple\u0107a.<\/p>\n

* \u0160ta se desilo medijima tokom tih procesa, ako ve\u0107 postoje jasna zanatska pravila?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> Novinarski profesionalizam, shva\u0107en u tradicionalnom smislu, uglavnom vi\u0161e ne stanuje u novinama. Taj zanat se strukturalno promijenio na dosta dramati\u010dan na\u010din i novinarstvo danas vi\u0161e sli\u010di na servisnu, uslu\u017enu djelatnost, sa tim da ne govorim o izuzecima kojih ima i koji mahom borave na marginama. Novinari su u velikoj mjeri sami krivi za takav rasplet. Ve\u0107 je sama medijska industrija, ako je \u010dak i li\u0161imo direktnih politi\u010dkih pritisaka, sebi zadala suicidalnu crtu razvoja jer danas novinarski pogoni ne \u017eive od svojih temeljnih proizvoda, nego od marketinga. Kada, dakle, proizvedete novinarski tekst, on slu\u017ei kao ambala\u017ea za oglas, a to ih vodi u gustu mre\u017eu lojalnosti koja po definiciji gu\u0161i kriti\u010dnost i slobodu.<\/p>\n

Cenzura tako vi\u0161e nije devijacija, ne nastupa u izvanrednim prilikama, nego se nametnula kao ure\u0111iva\u010dki standard, dio svakodnevne kreacije, takore\u0107i, pa su mediji postali najinteresantniji po onome \u0161to ne objavljuju. Pateti\u010dno bi se moglo kazati da novinarstvo, osim kada \u0161iri legende o svojoj slavi, odavno nije u slu\u017ebi istine i pravde, ve\u0107 u slu\u017ebi bogatstva i mo\u0107i. Ne govorim to kao pesimist, nego jer volim novinarstvo i mislim da vrijedi pisati protiv toga. Po\u0161teno novinarstvo danas bi se u najve\u0107oj mjeri trebalo baviti \u0161tetama koje uzrokuje samo novinarstvo. Radi toga je, po mome mi\u0161ljenju, korisnije djelovati sa margine. Velike medijske korporacije vi\u0161e se isplati podrivati, nego popravljati.<\/p>\n

* Kud plovi ovaj brod?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> Ne volim takva pitanja. Budu\u0107i da se ovdje najcrnja predvi\u0111anja obi\u010dno ostvaruju, lako bih vam mogao re\u0107i da ovaj brod plovi u pizdu materinu. Ali ne spadam u one koje bi to sprije\u010dilo da odrade ne\u0161to \u0161to smatraju, u najmanju ruku, obavezom prema sebi. Bez obzira na sve, zainteresiran sam za bolje dru\u0161tvo i za ljudsku slobodu. A do toga se ne dolazi bez borbe.<\/p>\n

* Mirko Ili\u0107 je govorio da je ta borba stalni proces, ali kada \u010dovjek gleda politi\u010dare, medije\u2026 sti\u010de se utisak da je borba izgubljena, da nema smisla?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> U ovim godinama prestao sam si postavljati takva pitanja. Ako je to bila uzaludnost, a najprije \u0107e biti da smo mi zaista iza sebe sijali spomenike na\u0161oj uzaludnosti, ja vam moram priznati da se sa tom uzaludno\u0161\u0107u nosim sasvim dobro. Dao sam sve od sebe, pisao sam o zlu kada to nije bilo popularno, nisam se dao lako u\u0161utkati, a ne\u0107u ni ubudu\u0107e. Da budem frustriran \u010dinjenicom \u0161to taj anga\u017eman nije polu\u010dio uspjeh na \u0161irem planu, a mo\u017eda ni imao smisla, to mi se ba\u0161 i ne da zbog toga \u0161to je on sasvim sigurno imao smisla za mene.<\/p>\n

Osvrnem li se na petnaest godina rada sa svojim drugovima u Feral Tribuneu, naprimjer, osje\u0107am se smireno i ispunjeno, usprkos tome \u0161to su sve vrijednosti koje je Feral zagovarao danas vi\u0161e-manje zga\u017eene. Iz neke vanjske perspektive to mo\u017eda sli\u010di na poraz, ali ja priznajem da to ne apsolviram kao li\u010dnu nesre\u0107u, ba\u0161 naprotiv, a pogotovo ne mislim da je taj rad bio besmislen.<\/p>\n

* I dalje je \u017eivot vrlo komplikovan, politika destruktivna\u2026<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> \u0160to da vam ka\u017eem \u2013 to \u0161to nismo uspjeli popraviti dru\u0161tvo ne zna\u010di da je poku\u0161aj njegova popravljanja bio pogre\u0161an. Da, mo\u017eda je to sebi\u010dna pozicija. Jedino \u0161to bi iz moje osobne perspektive bilo neoprostivo to je da svojim pisanjem nisam uspio uspostaviti jasnu distancu izme\u0111u sebe i stvarnosti koja me okru\u017euje. Kada ka\u017eem stvarnosti, mislim na osje\u0107aje i referencije ve\u0107ine.<\/p>\n

* Pi\u0161ete vi\u0161e satiru nego \u201eozbiljne\u201c novinarske \u010dlanke. Kome se obra\u0107ate kada pi\u0161ete satiru jer je velika mogu\u0107nost da je ljudi ne razumiju?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> Pa ne mislim ba\u0161 da pi\u0161em vi\u0161e satire, a niti da postoji opasnost da je ljudi ne razumiju, barem \u010ditaoci koji do toga dr\u017ee. Vjerujem da ipak nisam uspio stvoriti toliko brojnu publiku da snizi prosje\u010dnu razinu njene inteligencije. Moja je ambicija upravo suprotna. A \u017eanrove mijenjam ovisno o tome kako mi se u\u010dini da neku stvar mogu efektnije re\u0107i. Nekada u klasi\u010dnu novinsku kolumnu ubacujem \u010distu fikciju, a nekad se u prozi slu\u017eim dokumentima.<\/p>\n

* \u0160ta vi\u0161e volite, novinarski il knji\u017eevni izraz?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> Ne mogu to dijeliti. Postoji samo dobro i lo\u0161e pisanje.<\/p>\n

* Kako ne mo\u017eete, novinarsto je bazirano na \u010dinjenicama, a knji\u017eevnost je znatno slobodnija?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> Moram vam re\u0107i da mi je ta predod\u017eba novinarstva koje je dogmatski \u201ebazirano na \u010dinjenicama\u201c oduvijek bila sumnjiva. Nije da ja faktografiji ne pridajem va\u017enost ili da zagovaram laganje, naprotiv, ali nisam impresioniran bezbojnim objektivisti\u010dkim novinarstvom \u010dija je ideja da pukim navo\u0111enjem \u010dinjenica obavi svoju funkciju, a sve izvan toga, bilo kakvo izno\u0161enje osobnoga stava, predstavljalo bi ideolo\u0161ko skrnavljenje svetih novinarskih ideala.<\/p>\n

Nakon dugo godina u ovoj profesiji dobro sam nau\u010dio kako je i uz pomo\u0107 istinitih \u010dinjenica mogu\u0107e efikasno lagati, a pogotovo manipulirati. Tehnike su tu razli\u010dite. Jedna od naj\u010de\u0161\u0107ih je zasljepljivanje publike informativnim bespotrebnostima. Nau\u010dio sam i kako je novinarstvo ograni\u010deno na suhe fakte naj\u010de\u0161\u0107e u slu\u017ebi vladaju\u0107eg poretka i obnavljanja status quoa. Svi na ovim prostorima su, recimo, htjeli to ili ne, vrlo detaljno informirani o svim zlo\u010dina\u010dkim gadostima \u0161to su ih sve strane po\u010dinile u zadnjem ratu, ali to, kao \u0161to znate, uop\u0107e ne umanjuje intenzitete kolektivnih poricanja.<\/p>\n

Mediji u takvim prilikama samo opskrbljuju dokumentarnom gra\u0111om zadane mentalne matrice. Racionalna aroma informacije mo\u017ee itekako nahraniti dru\u0161tvenu iracionalnost. Zbog toga nemam nikakav problem sa tim da \u010dinjenice kojima baratam smjestim u odgovaraju\u0107i kontekst, da ih nadopunim kriti\u010dkim nabojem i prezentiram tako da one, umjesto ravnodu\u0161nosti, izazivaju nelagodu. Ovaj posao, uostalom, i ima nekog smisla jedino ako izaziva\u0161 nelagodu, ako poku\u0161ava\u0161 utjecati na ljude umjesto \u0161to ih tek informira\u0161 i na neki na\u010din rafinira\u0161 njihovu pasivnost. Jer najpo\u017eeljniji produkt suvremene \u0161tampe upravo je pasivan \u010ditatelj. A ukoliko \u0107e se takva moja navada smatrati ozlogla\u0161enim anga\u017eiranim novinarstvom, kojim se kr\u0161e biblijske dogme o \u201eobjektivnom informiranju\u201c, nemam ni\u0161ta protiv.<\/p>\n

* U Hrvatskoj Novostima osporavaju da su zaposlili ba\u0161 vas iako ste Hrvat?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> Preuzetno je tvrditi da sam Hrvat. To se \u010dak ni ja za sebe ne bih usudio re\u0107i. Ali istina je: Novosti se finaciraju iz dr\u017eavnog bud\u017eeta po klju\u010du kojim se dr\u017eava obavezala usmjeravati javna sredstva za kulturne djelatnosti nacionalnih manjina, a osnovna primjedba hrvatskih nacionalista je da taj list iznevjerava taj klju\u010d. Drugim rije\u010dima, oni ne bi imali ni\u0161ta protiv Novosti da se one bave folklorom i temama koje su ekskluzivno vezane uz srpsku zajednicu. U su\u0161tini se \u017eeli re\u0107i: dobit \u0107ete pare ako se vratite u geto!<\/p>\n

Novosti su zaslugom izdava\u010da zaista iskora\u010dile iz tog geta, pa pokrivaju tematiku va\u017enu srpskoj nacionalnoj manjini, ali se ne zadr\u017eavaju samo na tome i dao bog da se tamo nikada ne vrate. U svakom iole pristojnom dru\u0161tvu to bi bilo pozdravljeno kao zna\u010dajno dostignu\u0107e i emancipacija, ali u Hrvatskoj je to skaredno. A skaredno je jer sabotira uvrije\u017eeni nacionalisti\u010dki koncept i raskida \u010dvrste granice me\u0111usobnog razdvajanja. Tako je na\u010din dana\u0161njeg financiranja Novosti ne\u0161to kao gre\u0161ka u sistemu. E sad, \u0161ire gledaju\u0107i, pristojno dru\u0161tvo i pristojna dr\u017eava potrudili bi se da upravo od te gre\u0161ke u sistemu naprave sistem. Jer jedina krhka nada da profesionalno novinarstvo opstane jest da ono bude tretirano kao javno dobro.<\/p>\n

Prepusti li se isklju\u010divo tr\u017ei\u0161noj regulaciji, pogotovo na ovako komi\u010dno malim tr\u017ei\u0161tima kao \u0161to su na\u0161a, ono \u0107e skon\u010dati kao servisna slu\u017eba ekonomske i politi\u010dke mo\u0107i, \u0161to najve\u0107im dijelom ve\u0107 i jest. Ponavljam, uvjet za to je da postoji barem minimalno pristojna dr\u017eava, takva koja ne\u0107e ideolo\u0161ki dirigirati distribucijom javnog novca. Minimalno pristojna dr\u017eava je, naprimjer, ona koja bezuvjetno podupire javno financiranje nezavisnih medija, a naro\u010dito onih koji kritiziraju vlast.<\/p>\n

* Nijedna od dr\u017eava nastalih raspadom Jugoslavije to nema?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> Naravno da nema, jer ovo su maksimalno nepristojne dr\u017eave. Redovno se u svijetu, prema vrlo \u010dvrstim kriterijima, vode istra\u017eivanja o stupnju slobode medija i iz godine u godinu su na vrhu te liste neke nordijske zemlje poput Finske, \u0160vedske ili Norve\u0161ke. Ali ono \u0161to upada u o\u010di jest \u010dinjenica da te zemlje imaju i najve\u0107a ulaganja javnog novca u nezavisne medije. Iako se bez sumnje radi o kapitalisti\u010dkim sustavima, ne pada im na pamet pravo ljudi na po\u0161teno informiranje prepustiti regulaciji kapitalisti\u010dkoga tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n

* Za\u0161to smo toliko druga\u010diji od ostatka \u201enormalnog\u201c svijeta?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> Pa, ne bih rekao ni da smo me\u0111u najgorima. Svaka od ovih razjebanih zemalja je, recimo, za moj ukus ugodnija od Amerike.<\/p>\n

* \u0160ta radi Robi K.? \u0160ta voli, \u0161ta ne voli?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> Hvala na pitanju, Robi K. je dobro! Voli sve \u0161to vole mladi. Dakle, Jugoslaviju i te stvari. Budu\u0107i da i dalje ide u tre\u0107i osnovne, a egzistira kao glavni junak kolumne ve\u0107 trideset i tri godine, vjerojatno smi\u0161lja na\u010din kako da pre\u017eivi smrt autora.<\/p>\n

* Kako \u010ditaoci reaguju na njega? Kako ga razumiju stari \u010ditaoci, a kako novi?<\/em><\/p>\n

Ivan\u010di\u0107:<\/strong> Te\u0161ko mi je o tome \u0161pekulirati. Ka\u017eu mi da se \u010dita. Ono \u0161to jednom namjeravam napraviti je da skupim sve te radove na jednome mjestu, u jednome izdanju, na par tisu\u0107a stranica, tako da kroz stati\u010dnu dje\u010diju perspektivu i sku\u010denu obiteljsku scenu prohujaju epohe, od socijalizma, preko rata i tranzicije, do predatorskog kapitalizma i da nose\u0107i lik postane vrijeme. Tada bi se to, ako itko uop\u0107e izdr\u017ei, vjerojatno \u010ditalo malo druga\u010dije. Mo\u017eda i kao alternativna historija.<\/p>\n

Start<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Viktor Ivan\u010di\u0107: Narodi na ovim prostorima zaista nisu bogzna \u0161to, ali trenutne politi\u010dke elite su \u010dak i ispod njihova nivoa, \u0161to uop\u0107e nije malo postignu\u0107e. One su najgore \u0161to su ovi narodi mogli dati, zahvaljuju\u0107i dugogodi\u0161njoj negativnoj selekciji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-233215","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/233215","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=233215"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/233215\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=233215"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=233215"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=233215"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}