{"id":233175,"date":"2017-09-16T08:09:42","date_gmt":"2017-09-16T06:09:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=233175"},"modified":"2017-09-16T08:09:42","modified_gmt":"2017-09-16T06:09:42","slug":"medunarodni-dan-ocuvanja-ozonskog-omotaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/09\/16\/medunarodni-dan-ocuvanja-ozonskog-omotaca\/","title":{"rendered":"Me\u0111unarodni dan o\u010duvanja ozonskog omota\u010da"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/ozonska-rupa.jpeg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/09\/ozonska-rupa.jpeg\" alt=\"ozonska rupa\" width=\"259\" height=\"195\" class=\"aligncenter size-full wp-image-61448\" \/><\/a>Od 1995. godine, 16. septembar se u svijetu obilje\u017eava kao Me\u0111unarodni dan o\u010duvanja ozonskog omota\u010da. Povod za ovaj datum je Montrealski protokol (potpisan 16. septembra 1994. godine) kojim su predvi\u0111ene aktivnosti koje bi omogu\u0107ile za\u0161titu i o\u010duvanje ozonskog omota\u010da.<\/p>\n<p>Ozonski omota\u010d ozna\u010dava sloj u atmosferi, na visini od 10 do 50 km, u kome se nalaze molekuli ozona. Svaki molekul ozona sastoji se od tri atoma kiseonika, dok obi\u010dan kiseonik ima dva atoma. Ozon je vrlo reaktivan i zapaljiv gas, bez boje. Vi\u0161e od 90% ozona prisutnog na na\u0161oj planeti nalazi se u ozonskom omota\u010du. <\/p>\n<p>Ovaj omota\u010d igra izuzetno va\u017enu ulogu u za\u0161titi \u017eivota na na\u0161oj planeti. On zaustavlja 97-98% smrtonosnog UVB zra\u010denja koje dolazi sa Sunca.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici su 1970. godine otkrili da je sloj ozonskog omota\u010da sve \u201ctanji\u201d u oblasti iznad ju\u017enog pola. Ova promjena u ozonskom omota\u010du ozna\u010dena je kao \u201cozonska rupa\u201d i zaklju\u010deno je da na njeno pove\u0107anje uti\u010de prisustvo nekih \u0161tetnih gasova (npr. CFC, hlorofluorougljenici, jedinjenja) u atmosferi.<\/p>\n<p>Ozonska rupa ozna\u010dava dio ozonskog omota\u010da u kome je prisustvo molekula ozona manja od kriti\u010dne vrijednosti. Koli\u010dina ozona u atmosferi izra\u017eava se u Dobsonovim jedinicama. Jedna Dobsonova jedinica definisana je kao broj molekula ozona koji je potreban da oko Zemlje formira sloj \u010distog ozona debljine 0,01 milimetar, na temperaturi od 0C i normalnom atmosferskom pritisku, pi\u0161e svetnauke.org. <\/p>\n<p>Prosje\u010dna debljina ozonskog omota\u010da iznosi 300 Dobsonovih jedinica, dok je prosje\u010dna debljina ozonske rupe tri puta manja.<\/p>\n<p>Da bi se sprije\u010dilo uni\u0161tavanje ozonskog omota\u010da potpisani su brojni me\u0111unarodni protokoli (prvi je bio Montrealski) \u010diji je cilj bio da kontroli\u0161u proizvodnju i kori\u0161\u0107enje \u0161tetnih gasova. Ovih \u0161tetnih gasova nekad je bilo u rashladnim ure\u0111ajima, sprej bocama, aparatima za ga\u0161enje po\u017eara itd. Bez obzira \u0161to ovi proizvodi dugo ne koriste ove gasove njih jo\u0161 uvijek ima u atmosferi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Od 1995. godine, 16. septembar se u svijetu obilje\u017eava kao Me\u0111unarodni dan o\u010duvanja ozonskog omota\u010da. Povod za ovaj datum je Montrealski protokol (potpisan 16. septembra 1994. godine) kojim su predvi\u0111ene aktivnosti koje bi omogu\u0107ile za\u0161titu i o\u010duvanje ozonskog omota\u010da. Ozonski omota\u010d ozna\u010dava sloj u atmosferi, na visini od 10 do 50 km, u kome se [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-233175","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/233175","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=233175"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/233175\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=233175"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=233175"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=233175"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}