{"id":233113,"date":"2017-09-15T07:00:20","date_gmt":"2017-09-15T05:00:20","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=233113"},"modified":"2017-09-14T23:22:15","modified_gmt":"2017-09-14T21:22:15","slug":"antikomunizam-zapravo-je-fasizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/09\/15\/antikomunizam-zapravo-je-fasizam\/","title":{"rendered":"Antikomunizam zapravo je fa\u0161izam"},"content":{"rendered":"

Predavanje Borisa Budena<\/strong><\/p>\n

\"boris-buden\"<\/a>\u201eU Hrvatskoj je s krizom do\u0161lo do zao\u0161travanja ideolo\u0161ke borbe koja za posljedicu ima bujanje antikomunizma koji nikada nije bio ja\u010di. A da se ne zavaravamo, antikomunizam je zapravo fa\u0161izam. Suverena Hrvatska je uspostavljena kao proizvod suverenog nacionalisti\u010dkog re\u017eima s obilje\u017ejima aktivnog i pasivnog nasilja koje je vidljivo ve\u0107 u najranijoj dobi s obzirom da djeca moraju i\u0107i na vjeronauk. Oni su, dakle, svakodnevno izlo\u017eeni tom nasilju. Ljudi su vjerovali da \u0107e im biti bolje, ali do\u0161lo je do promjene vlasni\u010dkih odnosa, ali ne i istinskog formiranja kapitalisti\u010dke klase. U Hrvatskoj, kao i u ostalim zemljama tranzicijske Europe \u2013 osim Rusije \u2013 nema kapitalista. Imamo bogata\u0161e koji se nisu formirali u klasu. Mi ne znamo otkud im novac! Primjer Ivice Todori\u0107a je dovoljan. Ljudi su vjerovali obe\u0107anjima da \u0107e do\u0107i do razvoja i da \u0107e svima biti bolje, ali taj balon se ispuhao i istina dolazi na vidjelo. A istina je da ljudi u Hrvatskoj ne vide nikakvu perspektivu i da \u017eele oti\u0107i. Govore nam da se okrenemo budu\u0107nosti, a kako da se okrenemo kad je nema!<\/p>\n

Ovako je Boris zavr\u0161io predavanje \u201eOktobar: U sumraku posttotalitarne svijesti\u201c; odr\u017eano predzadnji dan ovogodi\u0161njeg Fali\u0161a na \u0161ibenskom trgu Mala lo\u017ea koji se opet pokazao premalim za sve koji su \u017eeljeli \u010duti \u0161to poznati filozof ima za re\u0107i o na\u0161oj zbilji.<\/p>\n

NAMETNUTI KRAJ POVIJESTI<\/p>\n

Buden je predavanje zapo\u010deo obja\u0161njavaju\u0107i razliku izme\u0111u povijesti i historije. Prema njegovim rije\u010dima, prije 50 godina mogli ste se orijentirati u pro\u0161losti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti, dok danas \u017eivimo u postpovijesnom vremenu. Obja\u0161njavaju\u0107i Fukuyaminu teoriju o \u201ekraju povijesti\u201c, kazao je da ameri\u010dki filozof nije \u017eelio re\u0107i da se povijest i dalje ne proizvodi te da i dalje nema ratova i sukoba, nego da je do\u0161lo do kraja ideolo\u0161kog razvoja u kojem liberalna demokracija zapadnog tipa predstavlja najbolju i dominantnu ideologiju.<\/p>\n

Stoga, u ovom vremenu, posthistorije, povjesni\u010dari prestaju biti objektivni kroni\u010dari i vi\u0161e se na njih ne mo\u017eemo oslanjati. \u201eOna uzre\u010dica da ‘prepustimo povijest povjesni\u010darima’ vi\u0161e ne vrijedi. Povjesni\u010dari vi\u0161e nisu kompetentni da govore \u0161to je istina, a \u0161to ne. Historiografiju je zamijenila memorija\u201c, kazao je naglasiv\u0161i da je odsanjan objektivan stav o povijesti, jer sada postoji pluralitet povijesti \u2013 svaka strana izlazi sa svojom stranom povijesti.<\/p>\n

Podsjetio je na sedamdesete kao Lyotardovo \u201emjesto sje\u0107anja\u201c i po\u010detke neoliberalne dominacije: u \u010cileu je do\u0161lo do pu\u010da i dolaska na vlast Augusta Pinocheta; u Velikoj Britaniji Margaret Thacher kre\u0107e u borbu sa sindikatima dok laburisti smatraju da zastupaju \u201eklasu budu\u0107nosti\u201c; u Kini na vlast dolazi Deng Xiaoping, u SAD-u Ronald Reagan; javljaju se prve naftne krize\u2026 Sedamdesete su klju\u010dne, tvrdi Buden, jer se mijenja horizont. U Francuskoj, primjerice, popu\u0161ta ljevica i ideja o revoluciji se zamjenjuje novom. Do tada je nacija imala svoju bit \u2013 da je postala kroz revoluciju, ali ovim promjenama Francuska postaje tisu\u0107ljetna nacija, a horizont revolucije nestaje.<\/p>\n

Godine 1986. u njema\u010dkom FAZ-u izlazi tekst da je njema\u010dki nacizam pretjerana reakcija na zlo\u010dine gulaga, pa ubojstvo bazirano na nacizmu postaje rezultat klasnog zlo\u010dina pri \u010demu je prvi zlo\u010din protokomunisti\u010dki. \u017deli se re\u0107i da je Auschwitz pretjerana reakcija na ono \u0161to se prije doga\u0111alo u Europi i poku\u0161aj obrane od prethodnog pretjeranog zlo\u010dina.<\/p>\n

Prema Budenu, ovaj dana\u0161nji povijesni revizionizam koji \u017eivimo u Hrvatskoj nije ni\u0161ta drugo nego \u010disti provincijalizam koji se temelji na tvrdnji kako Jasenovac nije bio logor, \u0161to je odjek iz sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/p>\n

U taj kontekst stavio je i promjenu imena Trga Republike u Trg bana Jela\u010di\u0107a. Liberalna inteligencija tra\u017eila je da se trgu vrati staro ime koje je bilo prije, jer da komunisti uni\u0161tavaju sve \u0161to je bilo. \u201eJe li to bilo nevina promjena? Ime Trg Republike je proizvod francuske revolucije. Umjesto njega nametnut je Trg bana Jela\u010di\u0107a, \u010dovjeka koji je gu\u0161io revoluciju u Be\u010du. To se te sitne promjene koje imaju duboko zna\u010denje\u201c, ustvrdio je.<\/p>\n

TJERAJU DA SE ODREKNEMO ANTIFA\u0160IZMA<\/p>\n

Analiziraju\u0107i frazu da je antifa\u0161izam europska vrijednost, prisjetio se da je 2009. Europski parlament donio rezoluciju o zlo\u010dinima totalitarizma u kojem se poziva na ujedinjenje oko prepoznavanja svih totalitarizama, komunizma i fa\u0161izma, kao zajedni\u010dkog naslije\u0111a, iako je jasno da objektivan historijski narativ ne egzistira i da nema historije Europe oko koje bi se svi slo\u017eili. Historiografiju je zamijenila kultura sje\u0107anja koja je njema\u010dka i postnacisti\u010dka i ima cilj ovladati pro\u0161lo\u0161\u0107u, preraditi je i obraditi. Zbog toga se mora postaviti ozbiljno pitanje \u0161to je danas uop\u0107e Europa i na \u010demu se temelji. Jer, Europa je, ne treba zaboraviti, prvi put bila ujedinjena pod Hitlerom i Mussolinijem kad se na ruskoj fronti borila fa\u0161isti\u010dka internacionala koja se borila protiv azijskog barbarstva.<\/p>\n

Usporedio je to vrijeme s dana\u0161njim i cijelom pri\u010dom s muslimanima koji, eto, ne pripadaju Europi i upozorio da se biv\u0161i jugoslavenski prostori ne mogu integrirati u taj narativ, jer je kod nas postojao antifa\u0161izam koji u Europi kao takav nije bio. \u201eAko \u017eele da se integriramo u tu Europu, morat \u0107e se odre\u0107i na\u0161e antifa\u0161isti\u010dke borbe, ina\u010de za njih tamo ne\u0107e biti mjesta. Lokalne usta\u0161e mo\u017eda jesu \u0161egrti jednog zanata, ali taj je zanat puno ozbiljniji i \u0161iri\u201c.<\/p>\n

Buden je istaknuo manjak kriti\u010dkog propitivanja kapitalizma, podsjetiv\u0161i na \u010dvrstu spregu nacizma i kapitalizma kada je Hitlerova Njema\u010dka stala iza kapitala. Danas je nu\u017eno govoriti o kapitalizmu, jer kad prestanete govoriti o njemu pristajete na odre\u0111eni klasni interes i na historijski revizionizam. Matrica koje se dr\u017ei neoliberalni humanizam i na kojem je zasnovana dana\u0161nja politika, a po kojem je rat lo\u0161, a mir dobar – intervencija je u interesu po\u010dinitelja, a ne \u017ertava.<\/p>\n

Ima li u tome povijesti?, upitao je. Mogu li se odsjecati glave kraljevima? Jakobinci tvrde da nema, Hegel ka\u017ee da se mo\u017ee i u povijesti biti nevin, ali to mo\u017ee biti samo kamen, ve\u0107 dijete ne mo\u017ee, budu\u0107i da je nevinost mogu\u0107a samo u ne\u010dinjenju. Onog trenutka kad stupa u dru\u0161tvene odnose, \u010dovjek prestaje biti nevin. Fa\u0161izam se zato uvijek pojavljuje kao nasilje u pro\u0161losti, nikad u svojoj aktualizaciji.<\/p>\n

Na ovim prostorima do\u0161lo je do promjene u vlasni\u010dkim odnosima, do onoga \u0161to se nekada zvalo prvobitna akumulacija kapitala za koju su trebali biti napravljeni odre\u0111eni preduvjeti. Marx je u svom Kapitalu kritizirao Smithova tuma\u010denja po kojima su neki ljudi marljiviji i \u0161tedljiviji te tako akumuliraju kapital, \u0161to je, ka\u017ee Buden, bedasto\u0107a, s obzirom da je u osovi svega nasilje koje determinira vlasni\u010dke odnose. Po njemu je ideolo\u0161ka prvobitna akumulacija obavljena kada je ljudima oduzeto pravo da budu djelatni akteri i subjekti historije. \u201eStalno slu\u0161amo: okrenimo se budu\u0107nosti, ali budu\u0107nosti nema, budu\u0107nost je revolucija! Znamo budu\u0107nost, ali nam je pro\u0161lost potpuno neizvjesna\u201c, podsjetio je Buden na ruski vic.<\/p>\n

Forum<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eAko \u017eele da se integriramo u tu Europu, morat \u0107e se odre\u0107i na\u0161e antifa\u0161isti\u010dke borbe, ina\u010de za njih tamo ne\u0107e biti mjesta. Lokalne usta\u0161e mo\u017eda jesu \u0161egrti jednog zanata, ali taj je zanat puno ozbiljniji i \u0161iri\u201c<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-233113","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/233113","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=233113"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/233113\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=233113"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=233113"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=233113"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}