{"id":233061,"date":"2017-09-14T07:43:40","date_gmt":"2017-09-14T05:43:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=233061"},"modified":"2017-09-14T08:34:39","modified_gmt":"2017-09-14T06:34:39","slug":"kompromitacija-azijskog-nelsona-mandele","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/09\/14\/kompromitacija-azijskog-nelsona-mandele\/","title":{"rendered":"Kompromitacija \u201cazijskog Nelsona Mandele\u201d"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Christine Chaumeau<\/strong><\/p>\n

\"Mjanmar-Rohinje-progon\"<\/a>Od svojeg ulaska u Parlament u o\u017eujku 2016. godine, 390 zastupnika Nacionalne lige za demokraciju (NLD, stranke kojom predsjeda Aung San Suu Kyi) smje\u0161teno je u monotonim gra\u0111evinama koje su bile sjedi\u0161te vojske u Naypyidawu, mjanmarskoj prijestolnici. Na parlamentarnim izborima odr\u017eanim 8. studenog 2015. godine, njihova stranka je dobila 75 posto zastupni\u010dkih mjesta. Svakoga dana kad se odr\u017eava zasjedanje parlamenta, obla\u010de svoje uniforme: zastupnici etni\u010dkih manjina obla\u010de kostime svojih regija, dok pripadnici etni\u010dki dominantne skupine, Bamari, nose khaung paung, tradicionalni turban. Kad su kona\u010dno spremni, na njih \u010dekaju autobusi i motocikli. \u010cinovnici iz ministarstva unutarnjih poslova provjeravaju jesu li se svi ukrcali na minibus prije nego \u0161to ih otprate do parlamenta.<\/p>\n

Vojne barikade postavljene na po\u010detku prometnih pravaca koji vode do Zastupni\u010dkog doma zatvaraju se nakon \u0161to pro\u0111u vozila sa zastupnicima. Mora se zajam\u010diti sigurnost novih zastupnika, mi\u0161ljenje je vojnika na du\u017enosti. No kakva se to prijetnja nadvila nad trijumfalno izabrane zastupnike? \u201cVojska!\u201d, odgovara zastupnik Win Htein, prista\u0161a Suu Kyi, svjestan paradoksa na koji upu\u0107uje njegov odgovor: \u201cU svakom bismo trenutku mogli biti ba\u010deni u zatvor\u201d, ruga se. \u201cTa nam je ideja pala na um prvih dana vo\u017enje ovim busevima.\u201d<\/p>\n

Ta svakodnevna slika dobro ilustrira ono \u0161to se trenutno doga\u0111a u Mjanmaru (Burmi). Slika je to demokracije u nastanku oblikovane od strane vojne hunte koja je od 1962. godine, u razli\u010ditim oblicima i pod izvje\u0161ta\u010denim akronimima, upravljala tom zemljom. Radi se vi\u0161e o evoluciji nego o revoluciji, podvla\u010di novinar Myint Zaw: \u201cVojska je preuzela inicijativu u promjeni koja se odvija u zemlji. Njih se naprosto ne mo\u017ee zaobi\u0107i\u201d. Vi\u0161e sigurno ne vlada diktatura, ali prva civilna vlada se ipak morala zadovoljiti Ustavom koji je 2008. napisala, i to za svoje potrebe, ba\u0161 vojska.<\/p>\n

Svejedno, Mjanmarci ra\u010dunaju na Suu Kyi, obo\u017eavanu protivnicu re\u017eima. Njezini se portreti prodaju na trotoarima kraj portreta njenog oca, generala Aunga Sana, heroja borbe za nezavisnost na kojeg je izvr\u0161en atentat kad su joj bile dvije godine, kao i kraj onih trenutnog predsjednika Htina Kyawa. Na svima se njima ponavljaju iste fraze: \u201cAung Suu Kyi je na\u0161a majka\u201d; \u201cDajem joj svoje povjerenje\u201d; \u201cOna se bori za na\u0161u zemlju\u201d itd. Sada se mora pokazati dorasla takvim o\u010dekivanjima.<\/p>\n

Svoj prvi politi\u010dki udar je izvela u travnju 2016. godine, nakon preuzimanja funkcija civilne vlade. \u010clanak 59. Ustava \u2013 skrojen upravo s tim ciljem \u2013 branio joj je da stupi na predsjedni\u010dki polo\u017eaj jer joj dva sina imaju britansko dr\u017eavljanstvo. Nije se osvrtala na to: oslanjaju\u0107i se na svoju ve\u0107inu u parlamentu i unato\u010d protivljenju svih izabranih vojnih predstavnika, imenovana je za dr\u017eavnu savjetnicu \u2013 \u0161to je pozicija koja je stvorena specijalno za nju kako bi mogla upravljati vladom diskretnog i pomirljivog Htina Kyawa, njezina veoma bliskog prijatelja. Pored toga, dodijelila si je poziciju ministrice vanjskih poslova.<\/p>\n

Me\u0111u njezinim saveznicima takva koncentracija ovlasti nikome nije mila. \u201cSve probleme ne mo\u017ee rije\u0161iti samo jedan mozak\u201d, upozorava Lut Latt Soe, voditeljica novina The People\u2019s Age te k\u0107erka jednog od osniva\u010da NLD-a. O svemu se odlu\u010duje \u201codozgo\u201d, potvrdilo nam je vi\u0161e zastupnika. Neki iznose optu\u017ebe za izgradnju \u201ckulta li\u010dnosti\u201d \u017eene o kojoj kru\u017ee glasine da nije \u201cba\u0161 pomirljiva\u201d, da je osorna i \u201cslabo slu\u0161a\u201d. Ta tvrdo\u0107a karaktera pomalo zasjenjuje predod\u017ebu, dugo vremena prisutnu na Zapadu, o njoj kao \u201cazijskom Nelsonu Mandeli\u201d i kao braniteljici ljudskih prava.<\/p>\n

Ako se neki zastupnici NLD-a \u017eale jer smatraju da je njihova uloga smanjena na ulogu \u201cregistracijskog ureda\u201d, zastupnik Win Htein ustraje u disciplini koju name\u0107e ostalim zastupnicima: \u201cPoslu\u0161nost je apsolutno nu\u017ena. To je za dobro demokratske izgradnje i nacionalnog pomirenja. Situacija je i dalje veoma nesigurna. Na nama je da gradimo koheziju nasuprot vojsci.\u201d<\/p>\n

U ovom trenu, Suu Kyi nastavlja pregovarati s Tatmadawom (vojskom), \u0161to je klju\u010dno za daljnje napredovanje rada na kriti\u010dnom pitanju mira sa svim naoru\u017eanim etni\u010dkim pokretima. No kako sklopiti mir, kad zemlja od stjecanja nezavisnosti 1948. godine, nije poznavala ni\u0161ta drugo osim rata?1 Od 31. kolovoza do 4. rujna 2016., na inicijativu Suu Kyi odr\u017eana je konferencija nazvana \u201cPanglong 21. stolje\u0107a\u201d \u2013 ime je direktna referenca na konferenciju koju je njen otac organizirao 1947. godine i na kojoj su ocrtani obrisi Unije Burme. Jer \u201cbez mira, ne mo\u017eemo odgovoriti na potrebe gra\u0111ana\u201d, kazala je na otvaranju rasprave.<\/p>\n

\u0160to je jamac mira?<\/strong><\/p>\n

U Pala\u010di kongresa u Naypyidawu, predstavnici vojske, vlade i etni\u010dkih skupina su se smjenjivali na govornici, a svatko od njih je otkrio svoje vi\u0111enje federalnog Mjanmara. Taj prvi susret je, me\u0111utim, ipak vi\u0161e li\u010dio dijalogu izme\u0111u gluhih, nego otvaranju pregovora kako bi se odredila zajedni\u010dka budu\u0107nost. Izaslanici mo\u0107nog oru\u017eanog pokreta naroda Wa, prisutni u svojstvu \u201cpromatra\u010da\u201d a ne kao \u201csudionici s punim pravima\u201d, povukli su se s konferencije.2 Tri druge naoru\u017eane skupine su bile odsutne3 jer su se odbile odre\u0107i oru\u017eane borbe, \u0161to su zahtijevali generali kao preduvjet za sudjelovanje u diskusiji \u2013 nerealisti\u010dan zahtjev, utoliko \u0161to je nepovjerenje prema vojsci jo\u0161 uvijek zna\u010dajno. \u201cPitanje priznavanja je fundamentalno\u201d, dr\u017ei direktor Instituta za strategiju i politiku u Mjanmaru Min Zin.4 Tako su tijekom konferencije \u010dlanovi etni\u010dkih oru\u017eanih skupina sumnji\u010davo ukazali na \u010dinjenicu da njihove oznake nisu istaknute kao one njihovih pandana iz Tatmadawa koji su sudjelovali na zasjedanju u punoj uniformi.<\/p>\n

Nema sumnje da se uspostava federalizma, ideja kojoj se vojska nekada \u017eestoko odupirala, sada nametnula kao jamstvo kohezije zemlje. Ali svatko tuma\u010di taj termin na svoj na\u010din. \u201cPostoji rizik da \u0107e pred na\u0161im o\u010dima nastati federacija dr\u017eava iscrtanih na temelju etni\u010dkog kriterija\u201d, poja\u0161njava Carine Jaquet, stru\u010dnjakinja za Mjanmar. \u201cDakle, reprodukcija onoga \u0161to je bamarska ve\u0107ina desetlje\u0107ima nametala manjinama.\u201d Neki predla\u017eu da se ponovno iscrta karta zemlje i da se stvori bamarska dr\u017eava sastavljena od regija u kojima \u017eivi bamarska ve\u0107ina. Bio bi to navodno na\u010din da se zajam\u010di najpravednija mogu\u0107a raspodjela resursa izme\u0111u svih etni\u010dkih sastavnica u zemlji.<\/p>\n

Svakih \u0161est mjeseci izaslanici se ponovno nalaze. Me\u0111utim, prema novinaru Bertilu Lintneru, taj proces vi\u0161e li\u010di na \u201coperu u kojoj se svatko postavlja kao diva i u kojoj nitko ne \u017eeli pjevati u koru\u201d.5 \u201cU pro\u0161losti\u201d, opa\u017ea Min Zin, \u201cna vojnu huntu smo gledali kao na zajedni\u010dkog neprijatelja. Danas, Tatmadaw sura\u0111uje s vladom u mirovnom procesu\u201d.6 I samu Suu Kyi se optu\u017euje da je slaba pred vojskom koju je zasnovao njen otac. Tako je u studenom 2015. godine pozvala na prekid borbi kad su \u010detiri vojske Sjevernog saveza napale policijske stanice u dr\u017eavi Shan, ali je ostala nijema kad su se odvijale ofenzive Tatmadawa. \u201cVojska naru\u0161ava dinamiku odnosa u taboru biv\u0161ih demokratskih snaga\u201d, dodaje Carine Jaquet. Nekada su mogli zanemarivati etni\u010dke razlike u korist zajedni\u010dke vizije budu\u0107nosti\u201d. Sada je s time zavr\u0161eno.<\/p>\n

NLD ima uzak manevarski prostor. Civilna vlada ne upravlja ni oru\u017eanim snagama, ni javnim slu\u017ebama u potpunosti. Klju\u010dna ministarstva, poput obrane, pograni\u010dnih pitanja i unutarnjih poslova su izvan njihovih ruku: rezervirana su za vojna lica. Kako vlada mo\u017ee provoditi svoju politiku, ako joj njeni vlastiti funkcioneri nisu odani?<\/p>\n

Nekoliko mjeseci nakon preuzimanja funkcije, ministri iz NLD-a se jo\u0161 uvijek mu\u010de s nametanjem svojih pogleda. Tako se u ministarstvu informiranja Pe Myint \u010dini kao uljez. Stvara se dojam da ne\u0161to nije u redu, da je izgubljen u vlastitom ogromnom uredu. Njegovim portfeljom ustvari upravljaju \u010dinovnici koji pak jo\u0161 uvijek zapravo rade za njegovog prethodnika. Uostalom, \u0161ef administracije ministarstva, na istom polo\u017eaju ve\u0107 petnaest godina, uvjeren je da se nikakva fundamentalna promjena ne\u0107e dogoditi s ovakvom vladom. \u201cBiv\u0161i vo\u0111e bjelodano daju naredbe, iz stare navike, zbog svojeg vojnog duha\u201d, \u017eali se. Ali nas poku\u0161ava razuvjeriti: \u201cMi, \u010dinovnici, glasali smo za NLD\u201d.<\/p>\n

S ukidanjem ameri\u010dkih ekonomskih sankcija, najavljenim u rujnu 2016. godine tijekom slu\u017ebenog posjeta Suu Kyi Washingtonu, a na snazi od listopada, vlada je izgubila sredstvo pritiska na generale. Sto \u010detiri osobe imale su zabranu dobivanja vize i trgovanja, a zabrana se odnosila i na poduze\u0107a koja dr\u017ee vojna lica i njihovi partneri, oni koje Mjanmarci zovu ortacima.7 Voditelj informacijskog servisa The Irrawaddy, Aung Zaw, obru\u0161io se na ameri\u010dku odluku koju je ocijenio preuranjenom: \u201cOd sada \u0107e sve biti njihovo.\u201d<\/p>\n

Godinama je vojska osiguravala boga\u0107enje visokih \u010dasnika razvijanjem konzorcija koji su imali prste u svim sektorima ekonomije. Prava dr\u017eava unutar dr\u017eave.8 Projekti crpljenja plina, dragog kamenja i drugih prirodnih resursa iz podru\u010dja u kojima su \u017eivjele etni\u010dke manjine, bili su vrlo unosni. U dr\u017eavi Ka\u010dina, primjerice, nefrit je donosio 31 milijardu dolara prihoda prema podacima organizacije Global Witness. Jedan dio rudnika nefrita je bio pod kontrolom najvi\u0161e pozicioniranih pripadnika hunte i generala Thana Shwea, a prodaja kamenja je slu\u017eila i za financiranje ka\u010dinske vojske koja se borila protiv Tatmadawa u obrani suverenosti svog naroda i njegovih resursa. Vlada Suu Kyi \u017eeli sagledati iz drugog kuta novonametnute dozvole za crpljenje ruda u toj dr\u017eavi. \u201cNa\u010din je to da se osigura najve\u0107a mogu\u0107a transparentnost\u201d, komentar je Carine Jaquet. \u201cTo bi moglo otvoriti prostor za zdravu raspravu\u201d. No nakon ukidanja sankcija, poduze\u0107a povezana s vojskom mo\u0107i \u0107e uspostaviti veze sa zapadnim investitorima. Veoma je to dobra vijest za sve dioni\u010dare \u2013 ujedno pripadnike vojnih institucija.<\/p>\n

Promijenjeni prioriteti<\/p>\n

Min Zin u prvi plan stavlja problem neravnomjerne raspodjele bogatstva: \u201cAko neprestano pri\u010damo o miru, a da ne obra\u0107amo pozornost na siroma\u0161tvo, problemi \u0107e samo bujati. Jaz izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih je zastra\u0161uju\u0107\u201d.9 Samo tre\u0107ina stanovni\u0161tva ima pristup elektri\u010dnoj energiji. U \u010detvrti Hlaing Thar Yar, na zapadu Ranguna, biv\u0161e prijestolnice, \u017eelje se zapravo mogu svesti na: \u201cHranu, odje\u0107u i krov\u201d. Izraz se provla\u010di kroz razgovore ljudi izmje\u0161tenih iz delte Irrawaddyja \u010dija je naselja 2008. godine uni\u0161tio ciklon Nargis koji je uzrokovao smrt 130.000 ljudi. Naselili su se na prazna zemlji\u0161ta u predgra\u0111u metropole. Ulice su ispunjene malim skupinama ljudi od zore: mladi mu\u0161karci i \u017eene \u010du\u010de\u0107i \u010dekaju da ih pokupi kamion koji \u0107e ih odvesti u njihovu tvornicu gdje \u0107e odraditi dvanaest sati dugu smjenu. U kolibama se najstariji me\u0111u njima bave djecom koja jure po okolnim jarcima.<\/p>\n

\u201cTa nova vlada bi morala nalo\u017eiti pove\u0107anje pla\u0107a\u201d, mi\u0161ljenje je radnika Thana Eia. \u201cSada \u0107e nas morati saslu\u0161ati. Saznali smo da na\u0161i domovi ne\u0107e biti uklonjeni\u201d, \u017eelio bi vjerovati Tin Myint koji se u tu \u010detvrt doselio 2010. godine. \u201cPao nam je kamen sa srca. Prije toga smo neprestano \u017eivjeli u strahu\u201d. Njegov susjed, Aung Zaw, tako\u0111er o\u010dekuje puno toga od nove vlade koja \u201cima malo vi\u0161e manevarskog prostora. Nepravda \u0107e stati\u201d. \u201cNe znam puno o politici\u201d, u svoje ime govori Tun Wai, stanovnik \u010detvrti. \u201cMeni je samo va\u017eno da se smanji korupcija\u201d.<\/p>\n

Mi Chai i njezin mu\u017e, Maung Gyi, brane prava onih koji nemaju glas. Bore se za pravednije dru\u0161tvo, \u0161to je logi\u010dan nastavak njihovog nekada\u0161njeg anga\u017emana protiv hunte. Gorko se osmjehuju dok slu\u0161aju Suu Kyi koja prekorava biv\u0161e drugove i govori im da \u201cprestanu \u2018sje\u0107i drva'\u201d, odnosno da se povinuju trenutnoj politici i da se vi\u0161e ne bore kao nekada. Te rije\u010di nisu nai\u0161le na dobar prijem. \u201cKako da se prestanemo boriti, kad nam ostaje toliko toga za u\u010diniti? Jo\u0161 uvijek nismo demokracija. Pravo glasa nije dovoljno\u201d, dr\u017ei Maung Gyi.<\/p>\n

Sedamdeset posto od 51 milijuna Mjanmaraca \u017eivi od poljoprivrede. No oduzimanja zemlje zbog razvojnih projekata pove\u0107ale su broj seljaka bez osnovnih resursa. Prema Seinu Winu, zastupniku NLD-a koji je o tim doga\u0111anjima napravio izvje\u0161taj koji je citirala i agencija Reuters, oduzeto je izme\u0111u jedan i dva milijuna hektara obradive zemlje. Lihvarenje nad zemljom se pove\u0107alo u 2000-im godina. Nova vlada je obe\u0107ala da \u0107e biv\u0161im vlasnicima vratiti njihovu zemlju u roku od godinu dana, to\u010dnije re\u010deno do travnja 2017. godine. No nitko se u to ne bi kladio\u2026<\/p>\n

\u201cMoramo ponuditi posao, a istovremeno i obrazovati svoju radnu snagu\u201d, ka\u017ee Ko Ko Gyi, jedan od voditelja Generacije \u201988., pokreta mladih za demokraciju. \u201cBojim se da strana poduze\u0107a i nevladine organizacije koje dolaze ovdje, privu\u010deni recentnim razvojem doga\u0111aja u na\u0161oj zemlji, ne\u0107e monopolizirati ljudske resurse na \u0161tetu lokalnih investitora i projekata.\u201d<\/p>\n

Nitko ne zna na \u0161to \u0107e Mjanmar li\u010diti 2020. godine, na kraju mandata predsjednika Htina Kyawa i njegove dr\u017eavne savjetnice. \u201cDokle god se ne naprave izmjene Ustava iz 2008. godine, ne mo\u017eemo pri\u010dati o istinskoj demokraciji\u201d, upozorava novinar Myint Zaw. \u010cini se kao da taj cilj, koji se nekada predstavljao kao prioritet NLD-a, pada u drugi plan. Aktivisti iz dru\u0161tvenih pokreta i intelektualci se pribojavaju da bi mogao biti sklopljen pakt izme\u0111u elita \u2013 stranke Suu Kyi i ba\u0161tinika hunte, na \u0161tetu siroma\u0161nog i slabo obrazovanog stanovni\u0161tva. Zar NLD samo nudi razo\u010daranje za razo\u010daranjem? Izbori za ispra\u017enjena mjesta u parlamentu su predvi\u0111eni za 1. travnja 2017. godine. Bit \u0107e to prvi test za NLD.<\/p>\n

Zastupnik i pisac, izabran iz redova NLD-a u regionalni parlament u Rangunu, Thein Lwin, smatra da treba analizirati noviju povijest kako bi se na\u0161lo put ka napretku: \u201cDiktatura pod kojom smo bili potla\u010deni desetlje\u0107ima nema veze sa stranom intervencijom. Ona je simptom bolesti na\u0161eg dru\u0161tva. Moramo shvatiti \u0161to se krije iza nje. Takav postupak je neizbje\u017ean kako bismo na\u0161u zemlju okrenuli u smjeru demokracije. Bit \u0107e potrebno puno vremena za to.\u201d<\/p>\n

\u201cStrah, tjeskoba i nasilje su ukorijenjeni u na\u0161em dru\u0161tvu\u201d, dodaje spisateljica i voditeljica Pen Cluba, Ma Thida. U njezinim o\u010dima nasilje koje je po\u010dinjeno od 2012. godine nad muslimanskom manjinom, naro\u010dito narodom Rohinja,10 ima korijene u pro\u0161losti: \u201cUgnjetavamo one najslabije iz straha od onih najsna\u017enijih. Bijes koji se nekada moglo izraziti samo strahom, sada se ispoljava bez suzdr\u017eavanja. Pogonjen je glasinama koje se \u0161ire po dru\u0161tvenim mre\u017eama\u201d. Suu Kyi se pokazivala veoma boja\u017eljivom u svom odnosu prema rastu\u0107oj religijskoj netoleranciji. Mada su podignute optu\u017enice protiv vojske za etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje u Arakanu, Suu Kyi nailazi na u\u010destale kritike \u201cme\u0111unarodne zajednice\u201d zbog sudbine naroda Rohinja.<\/p>\n

Dr\u017eavna savjetnica \u0107e navr\u0161iti 72 godine u lipnju 2017. godine. Iscrpljena posjetom Sjedinjenim Dr\u017eavama i Ujedinjenom Kraljevstvu u rujnu 2016. godine, morala je privremeno odgoditi sve svoje aktivnosti nekoliko dana nakon povratka u Mjanmar. \u0160to \u0107e se dogoditi nakon njenog odlaska s politi\u010dke scene? NLD-u su naro\u010dito predbacivali \u0161to je odbacio kandidate za izbore 2015. iz redova Generacije \u201988. \u201cMogli su zasjeniti Aung San Suu Kyi\u201d, priznaje Win Htein. \u201cNema \u0161anse da \u0107emo prihvatiti li\u010dnosti koje bi mogle stvoriti stranku unutar stranke.\u201d Priznaje da Suu Kyi ba\u0161 i rije\u0161ila sve probleme: \u201cPa \u0161to sad? NLD je izgra\u0111en zbog nje i oko nje. Mo\u017eda i jesmo kult li\u010dnosti, ali to je na\u0161 na\u010din funkcioniranja. Kad ona nestane, morat \u0107e se stvoriti neka nova stranka.\u201d<\/p>\n

\u201cMu\u010dimo se s osmi\u0161ljavanjem zajedni\u010dkog sna\u201d, zamje\u0107uje Ma Thida, pozivaju\u0107i se na Michelangela koji je navodno nazirao nadolaze\u0107e djelo u kamenu koji se spremao klesati. U Naypyidawu, dva koraka dalje od \u201ckasarne\u201d u kojoj \u017eive zastupnici, jedan stanovnik koji je po prvi put glasao u studenom 2015. poku\u0161ava sam sebe uvjeriti: \u201cSada barem smijemo kritizirati.\u201d<\/p>\n

*Tekst je objavljen u 50. broju hrvatskog izdanja LMD-a.<\/p>\n

1 Vidi Renaud Egreteau, \u201cLa Birmanie en libert\u00e9 surveill\u00e9e\u201d, Le Monde diplomatique, prosinac 2015. godine.<\/p>\n

2 Upravlja velikim teritorijem u dr\u017eavi Shan te je poznata po svojim bliskim odnosima s Kinom. Usp. \u201cPanglong fractures with UWSA delegation\u2019s indignant exit\u201d, Myanmar Times, Rangoun, 2. rujna 2016. godine.<\/p>\n

3 Vojska oslobo\u0111enja Taanga, vojska Arakana i vojska nacionalnog demokratskog saveza Mjanmara.<\/p>\n

4 Nyan Hlaing Lynn, \u201cMin Zin: \u2018It is essential that the democratic transition not be derailed'\u201d, Frontier, Rangun, 23. rujna 2016. godine.<\/p>\n

5 Bertil Lintner, \u201cBurma\u2019s misguided peace process needs a fresh start\u201d, The Irrawaddy, 11. listopada 2016. godine.<\/p>\n

6 \u201cMin Zin: \u2018It is essential that the democratic transition not be derailed'\u201d, op. cit.<\/p>\n

7 Embargo na oru\u017eje koji je progla\u0161en 1993. godine pro\u0161iren je 1997. na sve investicije.<\/p>\n

8 Vidi Andr\u00e9 i Louis Boucaud, \u201cValse-h\u00e9sitation des dirigeants birmans\u201d, Le Monde diplomatique, studeni 2014. godine.<\/p>\n

9 \u201cMin Zin: \u2018It is essential that the democratic transition not be derailed'\u201d, op. cit.<\/p>\n

10 Suu Kyi je imenovala Kofija Annana na \u010delo komisije za pomirenje kako bi se smanjile tenzije u dr\u017eavi Arakan. Vidi Warda Mohamed, \u201cDes apatrides nomm\u00e9s Rohingyas\u201d, studeni 2014. godine, monde-diplomatique.fr<\/p><\/blockquote>\n

lemondediplomatique.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako je mjanmarski re\u017eim oslabljen, jo\u0161 uvijek se osjeti sna\u017ena prisutnost vojske <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-233061","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/233061","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=233061"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/233061\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=233061"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=233061"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=233061"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}