{"id":232956,"date":"2017-09-12T08:03:56","date_gmt":"2017-09-12T06:03:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=232956"},"modified":"2017-09-12T08:03:56","modified_gmt":"2017-09-12T06:03:56","slug":"sekundarna-hipertenzija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/09\/12\/sekundarna-hipertenzija\/","title":{"rendered":"Sekundarna hipertenzija"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/pritisak.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-106385\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2013\/02\/pritisak-235x300.jpg\" alt=\"pritisak\" width=\"235\" height=\"300\" \/><\/a>Sekundarna hipertenzija je visok krvni pritisak koji je izazvan drugim zdravstvenim stanjem kao \u0161to su bolesti bubrega, bolesti krvnih sudova i srca ili bolesti endokrinog sistema. Sekundarna hipertenzija mo\u017ee se javiti i tokom trudno\u0107e.<\/p>\n<p>Sekundarna hipertenzija razlikuje se od uobi\u010dajenog visokog krvnog pritiska, primarne hipertenzije ili esencijalne hipertenzije, koja se \u010desto naziva jednostavno visok krvni pritisak. Primarna hipertenzija nema jasan uzrok i smatra se da je povezana sa genetikom, lo\u0161om ishranom, nedostatkomk fizi\u010dke aktivnosti ili da je posljedica gojaznosti.<\/p>\n<p>Pravilnim lije\u010denjem sekundarna hipertenzija \u010desto mo\u017ee da se kontroli\u0161e, kao i visok krvni pritisak, \u0161to smanjuje rizik od ozbiljnih komplikacija.<\/p>\n<p><strong>Simptomi<\/strong><\/p>\n<p>Kao ni primarna, ni sekundarna hipertenzija obi\u010dno nema specifi\u010dne simptome, \u010dak i ako je krvni pritisak opasno visok.<\/p>\n<p>Dijagnostikovan visok krvni pritisak, koji ima neki od ovih znakova, mo\u017ee ukazivati na sekundarnu hipertenziju:<\/p>\n<ul>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 visok krvni pritisak koji ne reaguje na lekove \u2013 vi\u0161i (sistolni) krvni pritisak iznad 180 milimetara \u017eivinog stuba ili ni\u017ei (sr\u010dani, dijastolni) krvni pritisak iznad 120 milimetara \u017eivinog stuba<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 iznenadni visok krvni pritisak prije 30 godina starosti ili poslije 55 godina starosti<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 nema porodi\u010dne istorije visokog krvnog pritiska<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 nema gojaznosti<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Kada se javiti ljekaru?<\/strong><\/p>\n<p>Ako imate hroni\u010dne bolesti koje mogu da izazovu sekundarnu hipertenzijue, potrebno je krvni pritisak provjeravati \u010de\u0161\u0107e. Pitajte svog ljekara koliko \u010desto da provjeravate krvni pritisak.<\/p>\n<p><strong>Uzroci<\/strong><\/p>\n<p>Niz uslova mo\u017ee izazvati sekundarnu hipertenziju:<\/p>\n<p>Dijabetes \u2013 mo\u017ee da o\u0161teti bubrege i dovede do povi\u0161enog krvnog pritiska.<\/p>\n<p>Policisti\u010dne bolesti bubrega \u2013 spre\u010davaju bubrege od normalno rade.<\/p>\n<p>Glomerularne bolesti. \u2013 kada \u201ebubre\u017eni filteri\u201c (glomeruli) ne mogu normalno da rade.<\/p>\n<p>Renovaskularna hipertenzija \u2013 ovaj tip hipertenzije uzrokovan je su\u017eavanjem (stenoza) jedne ili obje arterije koje vode do bubrega.<\/p>\n<p>Ku\u0161ingov sindrom i tumor nadbubre\u017ene \u017elijezde \u2013 mogu dovesti do stalnog ili povremenog visokog krvnog pritiska.<\/p>\n<p>Problemi \u0161titaste \u017elijezde \u2013 kada \u0161titna \u017elijezda ne proizvodi dovoljno hormona ili proizvodi previ\u0161e hormona, mo\u017ee se javiti visok krvni pritisak.<\/p>\n<p>Hiperparatireoidizam \u2013 ako paratiroidna \u017elijezda lu\u010di previ\u0161e paratireoidnog hormona, to izaziva porast krvnog pritiska.<\/p>\n<p>Su\u017eenje (koarktacija) aorte \u2013 su\u017eenje aorte na nekim djelovima podi\u017ee krvni pritisak.<\/p>\n<p>Apnea \u2013 \u010desto obele\u017eena te\u0161kim hrkanjem i ote\u017eanim disanjem tokom spavanja \u2013 ote\u017eava snabdijevanje kiseonikom.<\/p>\n<p>Gojaznost ote\u017eava snabdijevanje krvnih sudova i stvara dodatni pritisak na zidove arterija.<\/p>\n<p>Trudno\u0107a \u2013 mo\u017ee pogor\u0161ati postoje\u0107i visok krvni pritisak.<\/p>\n<p>Ljekovi protiv bolova, neke kontraceptivne pilule, antidepresivi i ljekovi koji se koriste poslije transplantacije, ali i droge i neka stimulativna sredstva \u2013 mogu pogor\u0161ati krvni pritisak kod nekih ljudi.<\/p>\n<p><strong>Faktori rizika za sekundarnu hipertenziju<\/strong><\/p>\n<p>Najve\u0107i faktori rizika koji mogu da izazovu visok krvni pritisak jesu bolesti bubrega, arterija, srca ili endokrinog sistema.<\/p>\n<p><strong>Komplikacije<\/strong><\/p>\n<p>Sekundarna hipertenzija mo\u017ee pogor\u0161ati osnovno zdravstveno stanje i izazvati:<\/p>\n<ul>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 o\u0161te\u0107enje arterija \u2013 mo\u017ee dovesti do sr\u010danog udara, mo\u017edanog udara ili drugih komplikacija<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 aneurizmu ili slabljenjekrvnih sudova<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 sr\u010danu insuficijenciju, odnosno nepravilno \u201epumpanje krvi\u201c kroz krvne sudove<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 slabljenje i su\u017eavanje krvnih sudova u bubrezima<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 zgusnute ili su\u017eene krvne sudove u o\u010dima i o\u0161te\u0107enje vida<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 poreme\u0107aja metabolizma<\/li>\n<li>\u00a0\u00a0\u00a0 probleme sa pam\u0107enjem i razumijevanjem \/Izvor: Krstarica\/<\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pravilnim lije\u010denjem sekundarna hipertenzija \u010desto mo\u017ee da se kontroli\u0161e, kao i visok krvni pritisak, \u0161to smanjuje rizik od ozbiljnih komplikacija<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-232956","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/232956","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=232956"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/232956\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=232956"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=232956"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=232956"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}