{"id":232741,"date":"2017-09-08T08:00:09","date_gmt":"2017-09-08T06:00:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=232741"},"modified":"2017-09-08T08:24:53","modified_gmt":"2017-09-08T06:24:53","slug":"zbogom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/09\/08\/zbogom\/","title":{"rendered":"Zbogom"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: D. Marjanovi\u0107<\/strong><\/p>\n

\"partizanke\"<\/a>Izgleda kako smo ponovno u\u0161li u onaj period kada pro\u0161lost postaje, ako ne va\u017enija onda barem previ\u0161e va\u017ena u komparaciji sa stvarno\u0161\u0107u, o budu\u0107nosti pak da ni ne govorimo. No, ovo nije slu\u010daj kada bismo trebali biti ponosni na \u010dinjenicu da pratimo najnovije trendove sa Zapada gdje “vru\u0107e” teme postaju hladan mramor, kamen i \u017eeljezo.<\/p>\n

U nekoliko ameri\u010dkih saveznih dr\u017eava porasle su tenzije po pitanju odluka i debata oko uklanjanja pojedinih povijesnih spomenika generalima i vojnicima koji su se borili na strani pora\u017eene Konfederacije u ameri\u010dkom Gra\u0111anskom ratu.<\/p>\n

Povratak te debate u fokus, ali ne samo debate, ve\u0107 i situacije koja je pokazala da se mo\u017ee brzo transformirati i u nasilje s tragi\u010dnim posljedicama, pokazuje nam kako postoje ratovi \u010diji ru\u017ean miris se zadr\u017eava i gu\u0161i bez obaziranja na prolazak godina.<\/p>\n

I dok u SAD-u situacija tinja, puno bolje nije niti na na\u0161em teritoriju. Jutros je u Jasenovcu po\u010delo skidanje spomen plo\u010de poginulim pripadnicima HOS-a, plo\u010de na kojoj je istaknut grb koji sadr\u017ei i usta\u0161ki pokli\u010d “Za dom spremni”. Prije nekoliko dana pak je u centru Zagreba uklonjena plo\u010da koja je nosila ime Josipa Broza Tita jer je odlu\u010deno da trg na kojem se nalazi kazali\u0161te vi\u0161e ne\u0107e nositi ime predsjednika biv\u0161e SFRJ.<\/p>\n

Nisu samo SAD i Hrvatska odjednom vrlo aktivne po pitanju ovog “trenda”, on je zahvatio i znatan dio Europe. Ne\u0161to isto\u010dnije bijesne debate oko spomenika sovjetskim vojnicima dok u isto vrijeme ruski predsjednik Vladimir Putin najavljuje izgradnju novih spomenika palim borcima iz Drugog svjetskog rata.<\/p>\n

\u0160to od svog tog uklanjanja i postavljanja imaju narodi Europe i Amerike? Prisje\u0107ati se pro\u0161losti, \u010dinjenice da na\u0161a evolucija jo\u0161 uvijek nije potpuno ostala bez goriva, je lijepo. Lijepo je znati da u svijetu vi\u0161e ne bukte ratovi kao \u0161to je bio onaj Drugi svjetski ili ameri\u010dki Gra\u0111anski rat, mada bauk istih nikako da i\u0161\u010dezne. Bilo bi lijepo tu i tamo vidjeti kakvu uspomenu na mra\u010dne periode divlja\u0161tva na\u0161e ne posve civilizirane vrste, da nam ta vremena izazivaju nelagodu i \u010du\u0111enje, da ih ne shva\u0107amo ba\u0161 najbolje kao \u0161to ne mo\u017eemo posve shvatiti ni \u017eivot kakvog su \u017eivjeli na\u0161e bake i djedovi dok su bili na\u0161ih godina.<\/p>\n

No, \u010dini se, to uop\u0107e nije cilj ni poanta spomenika i spomen plo\u010da u na\u0161oj eri. Ove uspomene ne nude se narodu kao znak upozorenja da valja gurati naprijed, kakvo god blato da nas okru\u017euje, na\u017ealost ne. Uspomene od tvrdih materijala nude se i bacaju kao kosti divljim psima koji bi se oko njih trebali poklati me\u0111usobno dok gospodar na miru odra\u0111uje svoje poslove.<\/p>\n

Ima, sre\u0107om, jo\u0161 puno ljudi koji \u0107e re\u0107i, mada frustrirano, “pa kako se jo\u0161 uvijek bavite s X i Y, za\u0161to se ne okrenete budu\u0107nosti!?”. To su dobronamjerne floskule i iako dolaze iz, pretpostavimo, dobrih pobuda, zapravo su iritantne. Ne treba onom bez budu\u0107nosti govoriti da se okrene budu\u0107nosti. To je uvredljivo, to je stara varijacija poziva na u\u017eivanje u kola\u010dima kojih nema.<\/p>\n

\u017diva pro\u0161lost je uto\u010di\u0161te dvaju skupina – beznadnih i lopu\u017ea. Prvi su izgubljeni i od raspadanja na mentalne komade “\u010duvaju ih” ideje koje poti\u010du sve od strasti do osje\u0107aja pripadnosti. Ne\u0107emo nikada znati je li ta osoba dobra ili je lo\u0161a. Narugat \u0107emo se, iz daljine, njenom nacionalizmu ili religijskom fundamentalizmu, ne uo\u010davaju\u0107i da se za te “izme” gr\u010devito dr\u017ei da se kao bi\u0107e ne po\u010dne raspadati na dnu na kojem ve\u0107 le\u017ei.<\/p>\n

Pobje\u0107i od tog ru\u017enog prizora, da, ali gdje? Gdje je “Zbogom idioti, zbogom Partizani i zbogom Usta\u0161e, zbogom vojsko Konfederacije i Unije, zbogom Wehrmachtu i Crvenoj Armiji – ja odlazim tamo gdje ovo ne zna\u010di ni\u0161ta, gdje ljude pamte, ali se ne sje\u0107aju, gdje je budu\u0107nost \u0161iroka cesta u jednom smjeru”?<\/p>\n

Svijet bi brzo mogao postati premali za takve operacije udaljavanja od problema. Rje\u0161enje \u0107e se te\u0161ko na\u0107i negdje drugdje, mada neki iskreno tvrde da im polazi za rukom, mada pritom valja imati na umu da je mo\u0107 samouvjeravanja sila koju ne bismo trebali podcjenjivati.<\/p>\n

Ne pitati se \u0161to je ispod povr\u0161ine mo\u017ee se svugdje, i ovdje i tamo. Ali kada govorimo o “tamo” nije te\u0161ko prona\u0107i istu povr\u0161inu koja krije crni ocean.<\/p>\n

No, jesmo li mi uronili dublje od drugih? Zaroni naroda sa samim narodima nemaju gotovo nikakve veze, uvijek se iznad glave nalazi ruku koja gura prema mra\u010dnim dubinama, a po tom pitanju nismo nikakva iznimka ve\u0107 vrlo izra\u017eeno pravilo.<\/p>\n

Tu dolazimo do druge skupine ljudi kojima je \u017eiva pro\u0161lost uto\u010di\u0161te – lupe\u017ea. Rije\u010d je zapravo idealna, malo vu\u010de na “lopov”, ali vi\u0161e rezonira kao “nitkov”. Ovoj skupini uto\u010di\u0161te nije da sami sebe spase od svog grubog raspadanja. Njima je \u017eiva povijest mulj u kojem \u0107e ostvariti sve svoje \u017eelje i interese, po\u010dev\u0161i od korupcije, kra\u0111e, pa sve do masovnog ubijanja putem posrednika.<\/p>\n

Od postavljanja i skidanja plo\u010da i spomenika danas \u017eive kojekakve interesne skupine, s ogromnim naglaskom na “interesne”. Od oportunista, medijskih manipulatora i profitera, do politike i biznisa.<\/p>\n

I najmudriji, i oni koji znaju za\u0161to se kost bacila, ponekad ne\u0107e znati kontrolirati vlastiti instinkt i jurnut \u0107e iz sve snage nasred dvori\u0161ta na taj prljavi ostatak neko\u0107 ne\u010deg \u017eivog na \u010demu se mo\u017eda jo\u0161 nalazi ne\u0161to vrlo malo mesa.<\/p>\n

Ne treba vi\u0161e narodu govoriti da se sustavno radi kontra njihovog interesa i da prema budu\u0107nosti ne mogu gledati jer ju je netko, svu, ugrabio samo za sebe – takve pri\u010de su pretenciozne. Umjesto toga tom istom narodu, kao kakvom malom djetetu do \u010dije dobrobiti nam je stalo, valja uporno ponavljati da se okani svih kostiju i kostura, i umjesto toga da se bavi i razmi\u0161lja o nekim ljep\u0161im stvarima. Mo\u017eda se tada neke konture budu\u0107nosti i po\u010dnu probijati. Budu\u0107nost je ona koja titra svojom nepredvidljivo\u0161\u0107u i zato je toliko i lijepa i privla\u010dna, ali njen zvuk treba poja\u010davati da dopre do tamo gdje razglasa jo\u0161 nema.<\/p>\n

Iako je neopipljiva i apstraktna, budu\u0107nost je, ironi\u010dno, daleko stvarnija i konkretnija od svega \u0161to je ostalo u pro\u0161losti. Plo\u010de i spomenici nisu stvarni, ne predstavljaju vi\u0161e ni\u0161ta osim nametnutih slika u ljudskim glavama – lijepim uspomenama ne trebaju spomenici masovne ekspozicije. Jedino \u0161to je stvarno jest budu\u0107nost kojoj se treba posvetiti, jedino nju se mo\u017ee doista uzeti i oblikovati, ali bez kolektivnog rada na njoj sve \u0107e opet biti uzalud.<\/p>\n

Onima koji je ne osje\u0107aju, koji ne znaju za nju, njima je treba predlo\u017eiti, ponuditi u zamjenu za odbacivanje kostiju i kostura. Vrijeme je za podizanje jedine bitne plo\u010de, prve plo\u010de koja bi slavila budu\u0107nost, ne pro\u0161lost.<\/p>\n

Advance.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zbogom Usta\u0161e zbogom Partizani, zbogom Wehrmacht zbogom Crvena Armijo: Vrijeme je za podizanje nove spomen-plo\u010de, prve plo\u010de koja bi slavila budu\u0107nost umjesto pro\u0161losti<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":216170,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-232741","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/232741","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=232741"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/232741\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/216170"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=232741"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=232741"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=232741"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}