{"id":232709,"date":"2017-09-07T08:29:12","date_gmt":"2017-09-07T06:29:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=232709"},"modified":"2017-09-07T08:29:12","modified_gmt":"2017-09-07T06:29:12","slug":"je-li-vrijeme-za-trajnu-pomirbu-hrvata-i-srba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/09\/07\/je-li-vrijeme-za-trajnu-pomirbu-hrvata-i-srba\/","title":{"rendered":"Je li vrijeme za trajnu pomirbu Hrvata i Srba?"},"content":{"rendered":"

\"tvrtko<\/a>Autor: Tvrtko Jakovina <\/strong><\/p>\n

Pomirenje Srba i Hrvata i uspostavljanje trajno dobrih odnosa susjednih Republika Srbije i Hrvatske nu\u017eno je i bilo bi logi\u010dno iz niza razloga. Srbi i Hrvati jedni uz druge \u017eivjet \u0107e jo\u0161 stolje\u0107ima i bilo bi neizdr\u017eivo, pora\u017eavaju\u0107e, ostanu li me\u0111usobni odnosi jo\u0161 dugo napeti, ispunjeni sumnji\u010denjem, neprestanim strahovima i nepovjerenjem. Hrvatskoj je stabilna i bogata Srbija vezana za Zapad, \u0161to ranije \u010dlanica Europske unije, jednako va\u017ean cilj kao \u0161to bi to trebao biti i za samu Srbiju.<\/p>\n

Srbija daleko od Europe, frustrirana siroma\u0161tvom i nezadovoljna neovisno\u0161\u0107u Kosova, znatno bi lak\u0161e mogla iskoristiti kaoti\u010dno stanje u najmla\u0111oj europskoj dr\u017eavi, zao\u0161triti odnose s Pri\u0161tinom. To bi bilo pogubno za hrvatski turizam, a to zna\u010di i za na\u0161 cjelokupni ekonomski \u017eivot. \u017deli li Hrvatska, ali i Srbija i me\u0111unarodna zajednica, ikada rasplesti prilike u Bosni i Hercegovini, nu\u017eno je najprije pomiriti Srbiju i Hrvatsku, i to ne hinjeno, povr\u0161no, nego iskreno, s punom svije\u0161\u0107u golemih uloga. Za Hrvatsku je strate\u0161ki svakako najpovoljnija stabilna, jedinstvena Bosna i Hercegovina. Stabilna Bosna i Hercegovina va\u017ena je za tamo\u0161nje Hrvate, va\u017ena je za stabilnost europskog jugoistoka, nu\u017ena je za uspostavljanje ukupnih dobrih odnosa Srba i Hrvata. Raspad ili jo\u0161 ve\u0107i kaos u BiH Hrvatsku bi pogodio na vi\u0161e na\u010dina, i to ne samo na\u0161 turizam. Granice s agresivnom Velikom Srbijom od Baranje do Banje Luke dodatno bi militarizirale odnose unutar Hrvatske i destabilizirale regiju.<\/p>\n

Iskreno pomirenje Srba i Hrvata danas je va\u017enije za me\u0111unarodnu zajednicu nego \u0161to je bilo prije desetak godina. Najva\u017enije je to zbog Balkana, ali i onoga \u0161to se zbiva na istoku. Rusija danas ima daleko va\u017eniju ulogu, agresivnija je i prisutnija nego u vrijeme Jeljcina i ranog Putina. Rusija je nositelj nervoze, najizravnije je bila upletena u zbivanja u Crnoj Gori koja su trebala zavr\u0161iti pu\u010disti\u010dkom promjenom vlasti. Uspje\u0161no integriranje Srbije u EU, pa i nastavak makedonskog europskog puta, uz dobre vijesti iz Crne Gore, bit \u0107e dobre vijesti za europski projekt i odli\u010dne vijesti za Hrvatsku.<\/p>\n

U svijetu koji je nestabilniji nego prije, gdje su europske granice okru\u017eene ratom razrovanim arapskim svijetom, migracijama iz Afrike i sredi\u0161nje Azije, teroristi\u010dkim prijetnjama i populisti\u010dkim partijama unutar Unije, bogatija, stabilnija, europska Srbija Hrvatskoj je potrebna \u017eeli li i sama zadr\u017eati stabilnost. \u017deli li obnoviti svoju ekonomiju, pa \u010dak i dobiti pokojeg radnika, korisno bi bilo olak\u0161ati i unaprijediti odnose izme\u0111u Srbije i Hrvatske. \u201cGastarbajteri\u201d iz Srbije ne tra\u017ee vrijeme prilagodbe. Hrvatska i srpska ekonomija velikim su dijelom kompatibilne. Jo\u0161 uvijek nikoga u Srbiji ne treba uvjeravati da je \u010dokolada Zve\u010devo \u2013 dok smo je proizvodili \u2013 ili Kra\u0161eva \u010dokolada sve do danas, bolja od mnogih koje bi u Beogradu mogli uvesti sa Zapada. Vrijedilo bi i obrnuto.<\/p>\n

Hrvati i Srbi govore jezike kojima se razumiju, \u010ditaju se \u2013 pod uvjetom da tekstovi nisu na \u0107irilici \u2013 bez pote\u0161ko\u0107a. Pomirenje Srbije i Hrvatske bilo bi va\u017eno za na\u0161e visoko \u0161kolstvo, za zajedni\u010dke nastupe, za bolja natjecanja na kulturnom planu, osiguralo bi bolju kulturnu ponudu, bolja kazali\u0161na gostovanja i filmove, bilo bi to odli\u010dno tr\u017ei\u0161te za na\u0161e glazbenike.<\/p>\n

Pomirenje Srba i Hrvata va\u017eno je i zato \u0161to \u0107e u tome slu\u010daju Hrvatska biti stabilnija iznutra. Bez obzira na to \u0161to je broj Srba danas u Hrvatskoj znatno manji te u hrvatskoj politici vi\u0161e nemaju ni izdaleka onako va\u017enu ulogu kakvu su imali tijekom 19. i 20. stolje\u0107a, ipak su dovoljno va\u017eni da se bez njih \u010desto ne mo\u017ee formirati Vlada ili ve\u0107ina u Saboru. Bolji me\u0111udr\u017eavni odnosi olak\u0161ali bi ili umanjili diskriminatorske prakse prema srpskoj manjini u Hrvatskoj, ali i obrnuto. Iskreno dobri odnosi dviju dr\u017eava osigurali bi zdraviju klimu unutar obiju dr\u017eava, smanjili bi napetosti unutar oba dru\u0161tva.<\/p>\n

Hrvatska i Srbija koje bi bile pomirenije nego \u0161to jesu posljednjih 25 godina bile bi va\u017enije za Europu i svijet, u\u010dvrstile bi mir, osigurale pretpostavke za ve\u0107e blagostanje, omogu\u0107ile stabilnost Bosne i Hercegovine i osigurale sretnije unutarnje prilike u obje dr\u017eave. Sve navedeno bilo bi logi\u010dno, normalno, samorazumljivo. Bilo bi izvanredno da se \u0161to vi\u0161e ovakvih politika ili pretpostavki ostvari prije nego \u0161to se Srbija pribli\u017ei Europskoj uniji, \u0161to jo\u0161 nije iza ugla, ali nije ni posve neizvjesna daleka budu\u0107nost. Ako je vrlo izvjesno da \u0107e granica Srbije i Hrvatske u doglednoj budu\u0107nosti biti poput granice izme\u0111u Hrvatske i Slovenije, bilo bi dobro da \u0161to vi\u0161e zaostalih pitanja, dunavskih ada i hrvatskih d\u017eepova na vojvo\u0111anskoj strani ra\u0161\u010distimo prije nego \u0161to Beograd do\u0111e nadomak Bruxellesa.<\/p>\n

Pomirenje Srba i Hrvata trebalo bi biti takvo da se ne zatrese svakih nekoliko tjedana, da ga ne zaljulja pri\u010da o uhi\u0107enju branitelja, da se ne tu\u017eakaju u Europi, da se svako prolje\u0107e, jesen i ljeto ne pune \u017eestokim izjavama vezanim uz pro\u0161lost, bez obzira govori li se o Jasenovcu, Vukovaru ili Oluji. Odnosi \u0107e biti dobri ako se ne budu doga\u0111ali slu\u010dajevi u kojima bi ponovo neki budu\u0107i predsjednik HDZ-a kao tragi\u010dnu gre\u0161ku otpisao koaliranje svoje stranke sa Samostalnom demokratskom srpskom strankom, kao \u0161to je to u\u010dinio Tomislav Karamarko i dobio ovacije \u010dlanova stranke, istih onih koji su godinu dana nakon toga spremni posve pre\u0161utjeti koaliranje sa Srbima, i to lijevom srpskom partijom, \u010dlanicom socijalisti\u010dke skupine partija. Takva suradnja ne smije biti ne\u0161to \u010dega se HDZ srami, nego je treba reklamirati.<\/p>\n

Suradnja srpskih i hrvatskih partija u Hrvatskoj dobra je za zemlju, pa i odnose dviju dr\u017eava, ali ona mora donositi vi\u0161e rezultata od izda\u0161nog financiranja srpskih aktivnosti u zemlji. Ona mora biti zalog da \u0107e se incidenti kao plo\u010da \u201cZa dom spremni\u201d u Jasenovcu ukloniti, a da \u0107e HDZ-ovski du\u017enosnici biti spremni u\u010diniti barem neku gestu u vezi s pobjedom Hrvatske u antifa\u0161isti\u010dkoj borbi. Takva gesta, koja je u vrijeme Andreja Plenkovi\u0107a i Kolinde Grabar-Kitarovi\u0107 posve izostala, najlo\u0161ija je, naravno, za same Hrvate, ali i za me\u0111unacionalne odnose. Za Hrvatsku je tragi\u010dno da se antifa\u0161isti\u010dka borba gura samo u krilo srpskih partija, ali \u010desto je SDSS jedini koji je tvrdo inzistirao na tim tradicijama.<\/p>\n

Pomirenje Hrvata i Srba i normalni odnosi Srbije i Hrvatske bili bi logi\u010dni i korisni za obje strane. Hrvatska i Srbija mogle bi krenuti od \u010dinjenice da su na\u0161a glavna otvorena pitanja zatvorena. Nevra\u0107ene umjetnine, nestali i nepokopani, izbjegli i obnova imovine, pa i vojna imovina, sve bi se to 22 godine nakon rata moralo mo\u0107i razrije\u0161iti a da se ne optere\u0107uju odnosi na najvi\u0161oj razini. Nema u Srbiji izbjegli\u010dkih kampova za Srbe iz Hrvatske, nema vi\u0161e onih koji su na polo\u017eaju mo\u0107i a da (jo\u0161 uvijek) smatraju kako su granice dviju dr\u017eava privremene. Ne zna\u010di to da ne postoje oni koji \u0107e uvijek tvrditi da Hrvatska ne treba biti ve\u0107a od teritorija koji danas uglavnom ne glasa za HDZ i nalazi se na potezu od Me\u0111imurja preko Zagreba do Istre. Uvijek \u0107e biti onih koji \u0107e Srbe u Hrvatskoj nazivati \u201cgostima\u201d u zemlji u kojoj \u017eive stolje\u0107ima. Na takve ne treba ra\u010dunati, takvi nikada ne\u0107e biti za logi\u010dna i miroljubiva rje\u0161enja, ali ne treba ih ni imati u vrhu vlasti. Bilo bi isto tako lak\u0161e kad bi obje crkve, Srpska pravoslavna i Katoli\u010dka crkva u Hrvata, bile spremne jasnije i vi\u0161e djelovati u skladu s onim \u0161to bi od njih tra\u017eilo njihovo poslanje, na pomirenju, ljubavi. Bilo bi to samo bolje i lak\u0161e, ali dr\u017eava bi trebala voditi ra\u010duna o klimi u dru\u0161tvu, ne o stanju unutar Crkve. Ono \u0161to bude \u010dinio dr\u017eavni vrh najva\u017enije je za stvaranje dru\u0161tva koje \u0107e biti spremno na oprost, pa i dru\u0161tva koje \u0107e osuditi one biskupe koji ljube ruke ratnim zlo\u010dincima ili \u010dine ono \u0161to s vjerom nema veze.<\/p>\n

Puno je razloga za\u0161to bi bilo logi\u010dno i dobro da se Hrvatska i Srbija pomire, da obje dr\u017eave poku\u0161aju biti sli\u010dnije Francuskoj i Njema\u010dkoj, a ne Indiji i Pakistanu. Ono \u0161to je logi\u010dno ne zna\u010di da je uvijek i najizglednije. Ono \u0161to donosi dobrobit i zacjeljenje rana ne zna\u010di da mo\u017ee nadja\u010dati nacionalizme i politi\u010dke interese koji su isklju\u010divi i ru\u0161ila\u010dki. Prolazak vremena i \u010dinjenica da \u0107e ne\u0161to biti te\u017ee kasnije ne mora djelovati na one koji donose odluke.<\/p>\n

Mo\u017ee li biti pomirenja u zemljama u kojima su vode\u0107i politi\u010dari izgovorili nevjerojatan broj re\u010denica kojima je cilj produbljenje sukoba? Kako o\u010dekivati pomirenje kada su ministri u srbijanskoj Vladi Aleksandar Vulin ili tamo gdje je \u0161ef oporbe, a onda zamalo premijer, \u010detiri godine bio netko kao Tomislav Karamarko? Kako o\u010dekivati pomirenje ako se u jednoj dr\u017eavi rehabilitira Dra\u017ea Mihailovi\u0107, a u drugoj se \u010dini sve da se posve \u201cnormalizira\u201d Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska? Kada bi se u Hrvatskoj i Srbiji dr\u017eali vrijednosti antifa\u0161izma, bilo bi lak\u0161e u Kninu poslati razli\u010dite poruke koje bi bile okrenute boljoj budu\u0107nosti Hrvata i Srba. Nekoliko re\u010denica napisanih za vrijeme Drugog svjetskog rata, a izgovorenih na prvom kongresu USAOH-a za Dalmaciju krajem 1943., moglo je i desetlje\u0107ima kasnije puno zna\u010diti Kninskoj krajini, ali i drugdje. \u201cSrpski narode Kninske krajine \u2013 zar si zaboravio zlodjela Nijemaca? Zar pred tvojim o\u010dima ne stoje \u017ertve Beograda, \u0160apca, Kraljeva…? Zar se jo\u0161 ne osje\u0107a miris nevine srpske krvi koju proli\u0161e usta\u0161ki kolja\u010di? Ali, sve te \u017ertve zaboravi\u0161e prodane du\u0161e i \u010detni\u010dke \u2018vo\u0111e\u2019 i \u2018vojvode\u2019 \u0110uji\u0107, Bogunovi\u0107 i Rokvi\u0107 na \u010delu s Dra\u017eom Mihailovi\u0107em, koji za Judine srebrnjake prelaze preko le\u0161eva nevinog srpskog naroda i danas poma\u017eu Nijemcima i usta\u0161ama u njihovim samrtni\u010dkim trzajima…\u201d Kako bi i danas sve bilo logi\u010dno kada se Dra\u017ea i usta\u0161e ne bi rehabilitirali.<\/p>\n

Hrvatsko slavljenje pobjede, kraja rata i ponovnog ujedinjenja zemlje 1995. nije sporno i nije stvar koja bi trebala smetati bilo kome. Isto tako, pravo na obilje\u017eavanje i dostojanstveno prisje\u0107anje na srpske \u017ertve, koje su pale dijelom i zato \u0161to su ih ubili pripadnici hrvatskih snaga, ne smije biti \u010dudno niti tajno, pa ni mjesto produbljenja podjela. Ne mo\u017ee se negirati opravdanost borbe za slobodu, ali nitko tko se borio na hrvatskoj strani ne smije vjerovati da se u obrambenom ratu ne mogu po\u010diniti zlo\u010dini.<\/p>\n

Da bi se krenulo takvim putom, nije dovoljna jedna dobra izjava, \u010dak ni kada je izre\u010dena na Kninskoj utvrdi i na Dan domovinske zahvalnosti. Nije toliko va\u017eno ni to \u0161to se dogodila dvije godine nakon predsjedni\u010dkih izbora i dvije godine prije budu\u0107ih izbora. Nije va\u017eno ni to \u0161to ona dolazi nakon niza \u017eestokih okr\u0161aja s vode\u0107im srpskim politi\u010darima u Hrvatskoj, danas \u010dlanovima vladaju\u0107e koalicije. Va\u017ena izjava sama po sebi, izolirana iz konkretne politike, nije dovoljan znak da se atmosfera izme\u0111u Hrvata i Srba mijenja. Izjava bez stvarnih, vidljivih poteza kratko prije ili po\u0161to se izgovori, nije znak stvarne promjene, nego je sli\u010dnija politikama isprika kakve smo i do sada gledali.<\/p>\n

Stvarne promjene ne\u0107e biti dok je plo\u010da \u201cZa dom spremni\u201d u Jasenovcu, dok se poku\u0161avaju postaviti nove plo\u010de, kada se ministri u vladi slikaju na koncertima koji zapo\u010dinju usta\u0161kim usklicima. Pomirbe ne\u0107e biti ako ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Da\u010di\u0107 govori kako Slunj 2017. nije izabran slu\u010dajno za mjesto koncerta povodom Oluje, jer je ba\u0161 tamo 1942. izvr\u0161en pokolj nad Srbima. Kada bi politi\u010dka elita ra\u010dunala da joj je zada\u0107a odgajati javnost, onda bi predsjednik Sabora RH poslao izaslanika na obilje\u017eavanje Dana pobjede, jer to je svjetska vrijednost, to je crta koja dijeli rasiste, supremaciste i mrzitelje od ideja otvorenog dru\u0161tva. Sve dok postoji elita kojoj je najlak\u0161e na nacionalizmu, a posebno na antisrpstvu mobilizirati javnost, dok su politi\u010dari razdora jo\u0161 uvijek u najisturenijim redovima, te\u0161ko \u0107e se mo\u0107i do\u0107i do stvarnog pomirenja. Sve dok su srpski politi\u010dari u Hrvatskoj zbog izda\u0161nosti suradnje s Vladom spremni biti nedovoljno uporni na to\u010dkama koje su najva\u017enije za njihovu zajednicu, stvarnih dobrih odnosa ne\u0107e biti.<\/p>\n

Drugi svjetski rat samo je jedna to\u010dka nejasno\u0107a u odnosima Hrvata i Srba. Druga, jo\u0161 otvorenija, ona o kojoj se jo\u0161 nije ni po\u010delo raspravljati tako da se argumenti su\u010dele, tamo gdje smo sami, bez svijeta i usporedbi, jesu devedesete godine. Za Hrvatsku su sukob koji je Tu\u0111man nazvao Domovinskim ratom i Oluja odgovori na brutalnu agresiju i okupaciju. Za Srbiju je to gra\u0111anski rat koji je zavr\u0161io genocidnim progonom Srba iz Hrvatske. Srbija je pora\u017eena u Hrvatskoj, ali nije u Bosni i Hercegovini. Sud u Haagu jest osudio vi\u0161e Srba nego predstavnika ostalih naroda, ali nema jasno\u0107e tko je dokraja pora\u017een i posvema\u0161njeg prihva\u0107anja s druge strane tko je pobijedio. Nedvosmislena krivnja nije utvr\u0111ena, krivica nije posve prihva\u0107ena, nema prihva\u0107anja bilo kakve odgovornosti s druge strane. Odnosi Srba i Hrvata tako nemaju pretpostavku kakva je postojala izme\u0111u Francuza i Nijemaca nakon Drugog svjetskog rata, a EU ne predstavlja dovoljno sna\u017ean me\u0111unarodni kontekst da se tra\u017ei zajedni\u010dki jezik. Za razrje\u0161enje tih dvojbi i razgovora o \u017ertvama, traumama, osim me\u0111u nevladinim udrugama, jedva da je u\u010dinjen ijedan korak.<\/p>\n

Netko naivan mogao bi pomisliti da se iz \u010dinjenice da su se \u010detni\u010dke jedinice mirno 1945. povla\u010dile kroz glavni grad Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske i da se dr\u017eava nije zvala Neovisna, kako bi to danas vjerojatno ispravili svi lektori hrvatskog, mo\u017ee graditi budu\u0107nost. Ne mo\u017ee. Ne mo\u017ee se ni stalnim inzistiranjem na \u201cna\u0161oj\u201d \u017ertvi, \u201cna\u0161oj\u201d patnji, optu\u017eivanju samo jednih, bez mjere, posve isklju\u010divo, o\u010dekivati da \u0107e u zemljama utopljenima u pro\u0161lost ikada biti pretpostavki za suradnju.<\/p>\n

Ne pomire li se Hrvati i Srbi u dogledno vrijeme, svake \u0107e im godine biti jo\u0161 te\u017ee, bit \u0107e sve manji i izoliraniji. A onda opet, kao u bliskoisto\u010dnoj pri\u010di o \u017eabi i \u0161korpionu koji su se na\u0161li u nabujaloj rijeci i jedino mogu pre\u017eivjeti budu li sura\u0111ivali, \u0161korpion \u017eabu ipak grize. \u201cZa\u0161to si to u\u010dinio, sada \u0107emo oboje poginuti?\u201d zavapila je \u017eaba. \u201cZnam, ali ovo je Bliski istok, morao sam to u\u010diniti\u201d, odgovorio je \u0161korpion gu\u0161e\u0107i se. Bliski istok ili Balkan, \u010dini se, nema velike razlike budu li prevladavali nacionalizmi i mr\u017enja.<\/p>\n

Globus<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Za\u0161to ni 22 godine nakon rata dva naroda ne mogu uspostaviti dobre odnose?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":232710,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-232709","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/232709","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=232709"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/232709\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/232710"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=232709"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=232709"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=232709"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}