{"id":232707,"date":"2017-09-07T07:55:57","date_gmt":"2017-09-07T05:55:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=232707"},"modified":"2017-09-07T07:55:57","modified_gmt":"2017-09-07T05:55:57","slug":"bolesti-koje-su-izmislili-kako-bi-zaradili","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/09\/07\/bolesti-koje-su-izmislili-kako-bi-zaradili\/","title":{"rendered":"Bolesti koje su izmislili kako bi zaradili"},"content":{"rendered":"

\"bolest\"<\/a>Ovih dana brojni navodno novi poreme\u0107aji, zastra\u0161uju\u0107a zdravstvena stanja i mentalne bolesti privla\u010de pa\u017enju ljudi i stvaraju\u0107i atmosferu straha i brige za zdravlje. Ono \u0161to jedemo nas ubija, ono \u0161to di\u0161emo nas ubija, a \u010dak i Wi-Fi i voda za pi\u0107e predstavljaju smrtnu opasnost.<\/p>\n

Realno, \u010desto je rije\u010d o zastra\u0161ivanju potaknutom od strane farmaceutske industrije kojima drama poma\u017ee u prodaji proizvoda i stvaranju profita na ra\u010dun lakovjerne javnosti.<\/p>\n

– Krajnji cilj vladaju\u0107eg sustava je da svaku pobunu protiv njega okvalificira kao mentalni poreme\u0107aj, pa uz pomo\u0107 farmaceutske mafije zdrave ljude pretvori u bolesne, koje \u0107e tako\u0111er tretirati samo kao “pokvarene ma\u0161ine\u201c i izvor profita – tvrdi francuski parlamentarni zastupnik i lije\u010dnik, Bernard Debr\u00e9.<\/p>\n

On je koautor knjige “4.000 korisnih, beskorisnih i opasnih lijekova\u201d, u kojoj isti\u010de kako je polovica lijekova na recept u zapadnoj medicini potpuno nepotrebna i neefikasna, a pet posto medikamenata je opasno za zdravlje.
\n
\nLijekovi – pri\u010da o obmani<\/strong><\/p>\n

Radi se o svojevrsnoj”borbi s vjetrenja\u010dama” jer su na drugoj strani kapital i industrija farmacije, kao i cijeli zdravstveni sustav, \u010diji ustroj to podr\u017eava. U zdravstvu to se odnosi na zaradu medicinske, u prvom redu farmaceutske industrije. <\/p>\n

Tako tzv. farmaceutska mafija uti\u0161ava prirodne tradicionalne lijekove te proizvodi sinteti\u010dke, koji naj\u010de\u0161\u0107e imaju brojne nuspojave i navikavaju organizam na to da se bez njih vi\u0161e ne mo\u017ee.<\/p>\n

Stru\u010dnjaci isti\u010du samo neke od modernih i trendi zdravstvenih briga koje su naj\u010de\u0161\u0107e obi\u010dna glupost.
\n
\n1. Danas svi imaju osjetljivost na gluten<\/strong><\/p>\n

Gluten je protein koji se nalazi u p\u0161enici daje elasti\u010dnost tijestu, poma\u017eu\u0107i mu da se podigne i zadr\u017ei svoj oblik. On se nalazi u p\u0161enici, ra\u017ei, je\u010dmu te zobi. Ve\u0107ina prehrambenih namirnica sadr\u017ei gluten, od pizza, tjestenina, kruha i raznih industrijski prera\u0111enih namirnica. Pozornost koju privla\u010di glutena nije nastala toliko zbog pri\u010de oko celijakije, ve\u0107 zbog kontroverznih studija koje tvrde da ljudsko tijelo nije sposobno probavljati gluten u mjeri u kojoj ga mi unosimo u sebe.<\/p>\n

– Za to ne postoje realni i prihva\u0107eni zdravstveni dokazi. Dokazano je da nekim ljudima smeta gluten, kao i da ga ve\u0107ina ljudi normalno probavlja – ka\u017ee dr. Zuckerbrot. <\/p>\n

2. Halitoza je izmi\u0161ljena bolest<\/strong><\/p>\n

Halitoza naj\u010de\u0161\u0107e nastaje uslijed fermentacije \u010destica hrane anaerobnim gramnegativnim bakterijama u ustima, \u010dime se stvaraju hlapljivi sumporni spojevi, poput vodikovog sulfida i metala merkaptana. Kod nekoliko sistemskih bolesti se stvaraju hlapljive tvari koje se mogu osjetiti u dahu, a koje se, premda nemaju osobito neugodan miris, tipi\u010dno smatraju halitozom.<\/p>\n

Zbog zadaha sve vi\u0161e ljudi posje\u0107uje lije\u010dnike, koji pak propisuju specijalne kaladonte i vodice za ispiranje usta, na \u010demu industrija zara\u0111uje ogroman novac. No, stru\u010dnjaci tvrde da je zadah u ve\u0107ini slu\u010dajeva obi\u010dna izmi\u0161ljotina te da je prirodno da se u dahu osje\u0107a odre\u0111en miris te se to stanje naj\u010de\u0161\u0107e mo\u017ee popraviti ve\u0107im unosom vode i promjenom prehrane.
\n
\n3. Detoksikacija je glupost<\/strong><\/p>\n

Dodaci prehrani i razni preparati za detoksikaciju tijela te mr\u0161avljenje jedno su od najbr\u017ee rastu\u0107ih tr\u017ei\u0161ta na svijetu – ka\u017ee dr. Nick Fuller sa Sveu\u010dili\u0161ta Sydney koji isti\u010de da za njihovo djelovanje postoji vrlo malo dokaza. Primjerice, vrlo su popularni detox proizvodi na bazi \u010di\u010dkova mlijeka ili pak masla\u010dka, no nema studije koja potvr\u0111uje njihov efekt.<\/p>\n

Fuller ka\u017ee kako jetra prirodno eliminira ne\u017eeljene tvari u tijelu kroz izmet i urin, a uzimanje skupih lijekova ne samo da ne mo\u017ee pomo\u0107i, ve\u0107 optere\u0107uju jetru dodatnim spojevima koje mora razgraditi. – Ono \u0161to treba napraviti je izbjegavati alkohol i hraniti se zdravo, a ako se ve\u0107 \u017eelite detoksicirati, tada koristite prirodne \u010dajeve, vo\u0107e i povr\u0107e – nagla\u0161ava Fuller.<\/p>\n

4. Ispiranje vagine ne da je dobro, ve\u0107 je opasno<\/strong><\/p>\n

Najve\u0107i mit je da vagine imaju neugodan miris. No osim ako imate ozbiljnih problema, bilo koji prirodan miris je normalan. Vagine ne trebaju mirisati poput parfumerije i ne treba ih se tretirati kao ne\u0161to \u0161to treba popraviti. Zna\u010di, zaboravite na miri\u0161ljave kupke ili posebne \u010dista\u010de za ispiranje rodnice na kojima industrija sve vi\u0161e zara\u0111uje, jer bilo koji proizvod koji mo\u017ee promijeniti va\u0161u pH ravnote\u017eu mo\u017ee uzrokovati i pojavu gljivica.<\/p>\n

5. Sni\u017eavanje lo\u0161eg kolesterola sprje\u010dava bolest srca<\/strong><\/p>\n

Mo\u017eda jedan od najve\u0107ih zdravstvenih mitova zapadne kulture jest zloupotreba izmi\u0161ljenog termina “lo\u0161 kolesterol” od strane medija i medicinske struke. Osim toga naivna javnost je prevarena la\u017enom vezom kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. Nikad nije dokazano da kolesterol uzrokuje bolesti srca, ba\u0161 naprotiv kolesterol je od vitalnog zna\u010daja za tijelo i bilo kakav poku\u0161aj njegovog sni\u017eavanja mo\u017ee imati pogubne posljedice, posebice kako starimo.<\/p>\n

Postali smo dru\u0161tvo toliko opsjednuto jedenjem hrane niskog kolesterola i masno\u0107e da se sada mnogi zdravstveni stru\u010dnjaci pitaju koje su posljedice toga, kao i brojnih lijekova koji se uzimaju za sni\u017eavanje kolesterola.<\/p>\n

6. Ve\u0107ina s dijagnozom depresije to nije<\/strong><\/p>\n

Britanski znanstvenici tvrde da Prozac, Seroxat i sli\u010dni antidepresivi djeluju kao la\u017eni, placebo lijekovi i nisu u\u010dinkoviti. Do rezultata, objavljenih u u \u010dasopisu PloS Medicine, do\u0161li su analizom 47 klini\u010dkih studija, od kojih su neke bile sve do danas nedostupne javnosti.<\/p>\n

Osim toga, danas je svaki \u010detvrti \u010dovjek u zapadnom svijetu depresivan – a name\u0107e se pitanje kako je to mogu\u0107e i za\u0161to tako nije bilo prije? Prevelika koncentracija na sebe i vlastitu sre\u0107u te taj nametnuti ideal sretnog \u017eivota mnogima daje iluziju da su bolesni, premda se mo\u017eda samo nalaze u prirodnoj, lo\u0161ijoj \u017eivotnoj fazi.<\/p>\n

7. Postoje sigurne doze kemikalija u lijekovima<\/strong><\/p>\n

Razine su \u02ddprihvatljive\u02dd od strane industrije i regulatornih standarda, ali na\u0161a izlo\u017eenost \u02ddprihvatljivim razinama\u02dd drugih toksi\u010dnih kemikalija koje u na\u0161em tijelu ulaze u interakciju i izazivaju razne probleme nikad nisu uzeti u ozbiljno razmatranje.<\/p>\n

Ne postoji sigurna doza otrova jer tijelo prepoznaje i najni\u017ee doze i odmah stvara upalne procese i imunosni odgovor kako bi se borio sa stranim tijelom. Toksi\u010dne kemikalije se sada nalaze svuda, u \u0161kolama i na na\u0161im radnim mjestima. Oni uzrokuju postupno propadanje svakog sustava u na\u0161em tijelu i uzrokuju mnoge bolesti. vrlo je te\u0161ko otkriti koja kemikalija izaziva koju bolest.<\/p>\n

express.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Medicina nikad prije nije imala toliko dijagnoza, pa ni lijekova – a veza profita i farmacije je o\u010digledna<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-232707","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/232707","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=232707"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/232707\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=232707"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=232707"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=232707"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}