{"id":232614,"date":"2017-09-05T07:56:47","date_gmt":"2017-09-05T05:56:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=232614"},"modified":"2017-09-05T07:56:47","modified_gmt":"2017-09-05T05:56:47","slug":"nacionalizam-je-izraz-duha-palanke","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/09\/05\/nacionalizam-je-izraz-duha-palanke\/","title":{"rendered":"Nacionalizam je izraz duha palanke"},"content":{"rendered":"<p><strong>Autor: Ivica Neve\u0161\u0107anin<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/Zlatko-Pakovic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-218028\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2016\/12\/Zlatko-Pakovic-300x220.jpg\" alt=\"zlatko-pakovic\" width=\"300\" height=\"220\" \/><\/a>Zlatka Pakovi\u0107a (Valjevo, 1968.) hrvatskim bi \u010ditateljima bilo najlak\u0161e predstaviti kao srpsku ina\u010dicu Olivera Frlji\u0107a, kazali\u0161nog autora, pisca, kriti\u010dara i anga\u017eiranog intelektualca koji svojim predstavama i javnim istupima ve\u0107 dva desetlje\u0107a provocira horde nacionalista, profa\u0161ista i neoliberalnih kapitalista u Srbiji. Poglavito aktualni politi\u010dki srpski establi\u0161ment koji, ba\u0161 kao Frlji\u0107u u Hrvatskoj, tra\u017ei na\u010dine da mu uskrati nove kazali\u0161ne premijere.<\/p>\n<p>Nedavno je to bio slu\u010daj s premijerom predstave &#8220;Don Kihot \u2013 \u0160ta su danas vetrenja\u010de i odakle vetar duva&#8221; u Novom Sadu u kojoj se Pakovi\u0107 razra\u010dunava s Aleksandrom Vu\u010di\u0107em, Vu\u010di\u0107evom Srbijom i Vu\u010di\u0107evim Beogradom. Prije toga velike je polemike izazvao s &#8220;Enciklopedijom \u017eivih&#8221; gdje analizira dugogodi\u0161nji aparthejdski odnos re\u017eima Slobodana Milo\u0161evi\u0107a prema Albancima na Kosovu i nedvosmisleno se zala\u017ee sa autonommiju Kosova. U predstavi &#8220;Filosofija palanke&#8221;, prema kapitalnom djelu Radomira Konstantinovi\u0107a, udara po nacionalizmu kojeg definira kao mr\u017enju prema \u017eivotu i vlastitoj naciji, a nacionaliste vidi tek malo manjim zlom od nacista. Ili s predstavom &#8220;Ubiti Zorana \u0110in\u0111i\u0107a&#8221; u kojoj se jo\u0161 jednom razra\u010dunao sa zlo\u010dina\u010dkim re\u017eimom i ostav\u0161tinom Slobodana Milo\u0161evi\u0107a.<\/p>\n<p>Pakovi\u0107 je ve\u0107 godinama kolumnist beogradskog dnevnika &#8220;Danas&#8221;, redovito pi\u0161e knji\u017eevne, kazali\u0161ne i filmske kritike, autor je knjiga pjesama, eseja, romana i dramskih tekstova. Hrvatski jezik je, ka\u017ee, usvojio \u010ditaju\u0107i Krle\u017eu, &#8220;najve\u0107eg hrvatskog pisca, jer je utjelovio svjetski duh u nacionalnoj knji\u017eevnosti&#8221;. Vi\u0161e od tri godine \u017eivota proveo je u Dubrovniku, gdje je napisao prve kazali\u0161ne kritike, a u Studentskom teatru \u201eLero\u201c re\u017eirao prvu svoju predstavu, te potom odlu\u010dio studirati kazali\u0161nu re\u017eiju koju je kasnije zavr\u0161io u Beogradu. Re\u017eijom se bavio na televiziji i radiju, \u010dak tri godine je proveo rade\u0107i kazali\u0161ne predstave u Bugarskoj.<\/p>\n<p>Sa Zlatkom Pakovi\u0107em razgovarali smo u Zadru gdje je na drugoj kazali\u0161noj reviji Teatra Verrdi &#8220;Nosi se&#8221; imao premijeru predstave &#8220;Othello: Nezakonita liturgija&#8221;, nastalu prema poznatom Skakespeareovom komadu, s Hrvojkom Begovi\u0107 u ulozi Desdemone i Jurajem Arasom kao Othellom. Pakovi\u0107 u predstavi nastupa kao narator i svojevrsni kabaretmajstor koji &#8220;Othella&#8221; najprije analiti\u010dki dekonstruira na &#8220;sastavne faktore&#8221; da bi je potom uz pomo\u0107 brehtijanskog tipa glume nanovo sklopio u novom zna\u010denju.<\/p>\n<p><strong>Nakon Zadra predstava \u0107e igrati u Dubrovniku, na festivalu &#8220;Fali\u0161&#8221; u \u0160ibeniku te u Pastoralnom centru u Ka\u0161tel Luk\u0161i\u0107u.<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; S Jurom Arasom upoznao sam se u Islamu Gr\u010dkom prije dvije godine na festivalu posve\u0107enom Vladanu Desnici. Mi smo gostovali s predstavom &#8220;Ibsenov Neprijatelj naroda kao Brechtov pou\u010dan komad&#8221; u produkciji Centra za kulturnu dekontaminaciji iz Beograda s kojim naj\u010de\u0161\u0107e sura\u0111ujem. Jure nam je pomogao u nekim tehni\u010dkim aspektima predstave, a kasnije nas je podr\u017eao i na gostovanju u Zadru i Zagrebu. Svidio mu se moj na\u010din rada, i mi smo se brzo sprijateljili pa smo odlu\u010dili ne\u0161to zajedni\u010dki napraviti. Pro\u0161le godine na prvoj kazali\u0161noj reviji &#8220;Nosi se&#8221; prikazali smo &#8216;prvu verziju&#8217; predstave. Sada je to zaokru\u017eeno djelo s kojim namjeravamo nakon dalmatinske turneje gostovati u Ljubljani, Zagrebu, Beogradu, Subotici, Sarajevu, Bitoli&#8230;<\/p>\n<p><strong>Ovo je va\u0161 prvi razgovor za hrvatske medije. S obzirom na va\u0161 kreativni portfelj za\u010du\u0111uje da ste u Hrvatskoj prakti\u010dki nepoznati. Smeta li vam \u0161to vas \u010ditateljima predstavljamo kao srpsku verziju Olivera Frlji\u0107a?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Hvala na usporedbi. Izme\u0111u nas dvojice ima sli\u010dnosti, ali i razlika. On vi\u0161e provocira, \u0161to je O.K., a ja vi\u0161e volim obodriti publiku tako da iza\u0111e s predstave u uvjerenju da ne\u0161to mo\u017ee promijeniti. Osim toga ja ve\u0107 godinama, od 2009., radim izvan institucija. Frlji\u0107 radi u institucijama, ali dosta subverzivno. Ina\u010de jako cijenim Frlji\u0107a iako ne mislim da su mu sve predstave savr\u0161ene.<\/p>\n<p><strong>Sli\u010dni ste po reakcijama koje va\u0161e predstave izazivaju, ali i u nastojanjima politike da se njihovo izvo\u0111enje sprije\u010di, kao \u0161to vam se nedavno dogodilo s predstavom &#8220;Don Kihot&#8221; u Novom Sadu?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Da. Bilo je to vrijeme predsjedni\u010dkih izbora u Srbiji, a voditelji Studentskog kulturnog centra u Novom Sadu se o\u010dito prestra\u0161io sadr\u017eaja predstave i mojih antivu\u010di\u0107evskih stavova iznesenih u srpskim medijima. Na kraju su ipak popustili jer su se upla\u0161ili negativnog medijskog odjeka. Jedan od problema zasigurno je bio i glavni glumac Nikola \u0110uri\u010dko koji je u to vrijeme bio jako anga\u017eiran u predsjedni\u010dkoj kampanji Vu\u010di\u0107evog protukandidata Sa\u0161e Jankovi\u0107a. Pred premijeru su nam rekli da nemaju novaca za na\u0161u predstavu, a mi smo rekli da \u0107emo je igrati i bez dinara. Bilo je to u travnju, predstavu smo napravili bez honorara, evo ba\u0161 ju\u010der su mi odvjetnici javili da su nam ne\u0161to ipak uplatili.<\/p>\n<p><strong>Te\u0161ko je izbje\u0107i sli\u010dnosti s Hrvatskom. I ovdje se oni koji ne misle kao nacionalisti\u010dko krdo nalaze na udaru, i vladaju\u0107e politike, ali i brojnih paravladinih konzervativnih udruga koje javno etiketiraju &#8220;neprijatelje nacije&#8221;, nari\u010du o ugro\u017eenosti ve\u0107ine nad manjinom i provode otvoreni nacionalisti\u010dki kulturkampf. U tom kontekstu va\u0161 anga\u017eman je prili\u010dno hereti\u010dan i mo\u017ee se ukratko definirati kao tri &#8220;A&#8221;: antifa\u0161izam, antikapitalizam i antinacionalizam.<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Jesam, ja sam sve to. Nacionalizam i kapitalizam su uvezani. Nacionalisti su najprije oplja\u010dkali dr\u017eavu, a taj plijen sada \u017eele u\u010dniti legitimnim za \u0161to im idealno slu\u017ei liberalni kapitalizam. Mi imamo legitimnu dr\u017eavu, ali gra\u0111ani nisu njeni vlasnici nego grupe doma\u0107ih i stranih pojedinaca. Mi u Srbiji na vlasti imamo najgore nacionaliste koji su, paradoksalno, prihva\u0107eni od EU i Amerike bolje nego ubijeni Zoran \u0110in\u0111i\u0107. To vi\u0161e nije farsa, nego groteska.<\/p>\n<p><strong>Zbog kritike kapitalizma u\u0161li ste i u sukob sa svojim biv\u0161im suborcima protiv Slobodana Milo\u0161evi\u0107a, konkretno, s povjesni\u010darkom Latinkom Perovi\u0107?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Istina, tu moju polemiku s Latinkom nazvali su &#8220;sukobom na ljevici&#8221;. Latinka je naime od socijalizma do kapitalizma revidirala svoje stavove, pa je tako Svetozara Markovi\u0107a, nekada prvog u socijalisti\u010dkom panteonu, povezala s Milo\u0161evi\u0107em. Porje\u010dkali smo se oko razlike izme\u0111u privatne i osobne svojine. Osobno je moj osobni prostor, osobno vrijeme i osobne stvari. Privatno je ono \u0161to sam priskrbio na osnovi tu\u0111eg rada. U kapitalizmu se ta razlika izgubila, ti su se pojmovi i u jeziku izgubili. Privatno se na gr\u010dkom ka\u017ee idiotes. Idiot je onaj kojim upravlja njegov posjed, a ne njegovo bi\u0107e. Kapitalist je rob vlastitog posjeda, ali on je i eksploatator. Ta ideologija dr\u017ei Vu\u010di\u0107a i njegovu stranku na vlasti. Ta stranka je zapravo poduze\u0107e koje djeluje po principu legalizirane mafije.<\/p>\n<p><strong>I tu mo\u017eemo povu\u0107i neke paralele s Hrvatskom&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Da, poznate su mi stvari ovdje. U Hrvatskoj imam dosta prijatelja i suosje\u0107am s njima. Liberali na vlasti uvijek imaju rezervnu kartu u nacionalizmu. Vu\u010di\u0107 je za svijet europejac, a za doma\u0107e potrebe turbo nacionalist. Gladnom \u010dovjeku uvijek mo\u017eete nekog drugog optu\u017eiti za njegovu situaciju. Taj primitivizam uvijek pali. Oni koji imaju zajedni\u010dke neprijatelje u kapitalizmu tako se me\u0111usobno napadaju da bi oni koji su ih doveli do gladi ostali tamo gdje jesu.<\/p>\n<p><strong>Nacionalizmom se bavite i u &#8220;Filosofiji palanke&#8221; prema antologijskom djelu Radomira Konstantinovi\u0107a. Jeste li i tu kao i kod Shakespearea u &#8220;Othellu&#8221;, &#8220;okrvavili ruke tran\u0161iraju\u0107i komad&#8221;?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Ponudio sam originalno \u010ditanje Konstantinovi\u0107evog djela koje je do sada bilo marginalizirano. Naime, ono nije samo kritika duha palanke nego i poziv na odu\u0161evljenje \u017eivotom, a to se ne mo\u017ee ako nema slobode, ako nisi slobodan. Konstantinovi\u0107 je o tome napisao antropolo\u0161ku studiju, a ja sam istaknuo to odu\u0161evljenje \u017eivotom na koje se on poziva. Ali naravno da sam u to ugradio i kritiku srpskog nacionalizma, jer je nacionalizam izraz duha palanke. Duh palanke je mr\u017enja prema \u017eivotu i zaljubljenost u \u017ertvu. U palanci svi moramo biti \u017ertva, svi moramo njegovati kult \u017ertve i svi moramo strahovati od \u017eivota.<\/p>\n<p>Nacionalizam nije ni\u0161ta drugo nego mr\u017enja prema \u017eivotu. Naime, tri su osnovna svojstva nacionalizma. Prvo svojstvo je da su svi nacionalizmi isti. Ako iz srpskog ili hrvatskog nacionalisti\u010dkog narativa zamijenite imenice i pridjeve nacije sve drugo \u0107e ostati isto. Isti motivi, ugro\u017eenost, \u017ertva, povijest, mitovi.<\/p>\n<p>Drugo, nacionalizam je mr\u017enja i prema vlastitoj naciji. Za to je najbolji primjer povjesni\u010dara Milorada Ekme\u010di\u0107a, jednog od intelektualaca koji su rat pripremali rije\u010dima, koji je rekao da &#8220;Srbiji nije nikakav problem dati 250.000 \u017eivota za Veliku Srbiju&#8221;. Dakle, drugi \u0107e ginuti i upadati u zlo\u010dine, a elita ostaje nedirnuta. Ili Dobrica \u0106osi\u0107 koji ka\u017ee da su Srbi najbolji narod, a onda pi\u0161e da su Srbi gori od pasa jer li\u017eu ruku svom gospodaru, ali ne re\u017ee. To je na tragu usta\u0161ke propagande protiv Srba. Ili izjava da je Kosovo najskuplja srpska rije\u010d. Nacionalisti u svemu tra\u017ee cijenu i svemu upropa\u0161\u0107uju vrijednost, za \u0161to je sredstva ponudila pogubna politika liberalkapitalizma.<\/p>\n<p>Tre\u0107e svojstvo nacionalizma je paranoja. O tome je govorio i Danilo Ki\u0161, o tome sam ja govorio i u &#8220;Enciklopediji \u017eivih&#8221; jer je tokom 80-ih i 90-ih na Kosovu bio aparthejd. Nacionalist bi zavr\u0161io u shizofreniji kad na dru\u0161tvo ne bi prenio vlastiti paranoidni sustav. Nacionalizam je zato ozbiljna dru\u0161tvena bolest i otjelovljenje duha palanke. A apsolutni duh palanke je duh nacizma kojem svaki dobar nacionalist zapravo te\u017ei.<\/p>\n<p><strong>Za &#8220;Othella&#8221; ka\u017eete da je trenutno najaktualnija europska drama. Za\u0161to va\u0161 &#8220;Othello&#8221; po\u010dinje s krvavom prega\u010dom oko va\u0161eg vrata, a na kraju zavr\u0161ava u kavezu od \u017eilet \u017eice?<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Uvijek sam mislio da se Othello ne igra onako kako bi trebao i da se njegova prava poruka ne isti\u010de. Uvijek se govori da je to predstava o ljubomori, ali mislim da je prvenstveno to predstava o izdaji, la\u017enoj ljubavi i europskom licemjerju. Othello je mleta\u010dki Maor, katoli\u010dki musliman koji slu\u017ei hegemonisti\u010dkom interesu Venecije. Za\u0161to bi Shakespeare pisao o ljubomori, a Othella u\u010dinio crncem?<\/p>\n<p>Europska politika se razbila o hrid hegemonizma kojeg je sama podigla u izbjegli\u010dkom valu i potom razvla\u010denjem \u017eice, \u017eilet-\u017eice, preko granica pred tim valom. Othello je izdajnik koji se bori za Veneciju u trenutku kad se ona bori protiv Osmanskoga imperija, ali i Tre\u0107eg svijeta. U Othellu se spominje Alep u Siriji, danas epicentar svjetske politike, slike iz Alepa ilustracija su groteskne EU politike koja podr\u017eava sustav globalnog kapitalizma. Zato je Shakespeare na\u0161 suvremenik, \u0161to ka\u017ee Jan Kott, jedan od najlucidnijih. Othello je konvertit i kolaboracionist, to je njegova prava tragedija, a ne ljubomora koja je la\u017ena, jer la\u017eno voli \u017eenu koja se odrekla doslovno svega da bi bila s njim.<\/p>\n<p><strong>Za\u0161to ste izabrali kazali\u0161ni aktivizam? Mogli ste i\u0107i srednjom strujom i danas u\u017eivati u lovorikama sustava kao njegov korifej&#8230;<\/strong><\/p>\n<p>&#8211; Ako ste svjesni koliko ste okru\u017eeni glupo\u0161\u0107u onda se morate tome suprotstaviti. Krle\u017ea je dobro rekao da je glupost svemirska sila. Za\u010du\u0111uju\u0107e je koliki lucidni umovi padaju na razinu lukavstva razuma. Ta mentalna infekcija je i nacionalizam. To se dogodilo i Jagu koji odlu\u010duje iskoristiti sustav za sebe, tako mu ode sva inteligencija u privatni cilj. Zastra\u0161uju\u0107e je gledati kako ljudi stradavaju u mr\u017enji. Bez kriti\u010dkog duha ne mo\u017eete u\u017eivati u sebi. Ako ne mo\u017eete re\u0107i \u0161to mislite to otupljuje i ubija sami \u017eivot u nama. O tome bi trebalo u\u010diti u \u0161kolama. O ljepoti i u\u017eitku govorenja istine.<\/p>\n<p>Politi\u010dari su odli\u010dan materijal za kazali\u0161ne farse, ali politika proizvodi tragedije. Ljudi na vlasti su predimenzionirani i ja ih u kazali\u0161tu svodim na pravu mjeru. Krajnje neozbiljni ljudi kod nas i u Hrvatskoj bave se krajnje ozbiljnim stvarima, o kojima ovisi budu\u0107nost na\u0161e djece. Teatar je od po\u010detka bio politi\u010dka umjetnost, javlja se u vrijeme kad i demokracija i dijalektika. Ali teatar je i igra. I ako u njemu nema igre, teatar gubi svoju su\u0161tinu.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/zadarski.slobodnadalmacija.hr\/4-kantuna\/clanak\/id\/504969\/nacionalizam-je-izraz-duha-palanke-nacionalisti-mrze-zivot-i-vlastitu-naciju\">Zadarski.hr<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zlatko Pakovi\u0107: Politi\u010dari su odli\u010dan materijal za kazali\u0161ne farse, ali politika proizvodi tragedije. Ljudi na vlasti su predimenzionirani i ja ih u kazali\u0161tu svodim na pravu mjeru<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-232614","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/232614","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=232614"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/232614\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=232614"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=232614"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=232614"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}