{"id":232058,"date":"2017-08-24T09:57:46","date_gmt":"2017-08-24T07:57:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=232058"},"modified":"2017-08-24T09:57:46","modified_gmt":"2017-08-24T07:57:46","slug":"topi-se-permafrost-na-aljasci-slijede-i-kanada-i-sibir","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/08\/24\/topi-se-permafrost-na-aljasci-slijede-i-kanada-i-sibir\/","title":{"rendered":"Topi se permafrost na Aljasci, slijede i Kanada i Sibir&#8230;"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/06\/aljaska.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/06\/aljaska-300x200.jpg\" alt=\"aljaska\" width=\"300\" height=\"200\" class=\"alignleft size-medium wp-image-227912\" \/><\/a>Permafrost (zona vje\u010ditog snijega i leda) na Aljasci ozbiljno je ugro\u017een, a topljenje hiljade slojeva leda oslobodi\u0107e tone i tone ugljen-dioksida i dodatno ubrzati globalno zagrijavanje, upozoravaju nau\u010dnici iz istra\u017eiva\u010dkog centra Vuds Hol.<\/p>\n<p>Arktik se zagrijava dvostruko br\u017ee od ostalih djelova Zemlje, a ta stopa zagrijavanja visoka je i u sub-arkti\u010dkom predjelu Aljaske, koja je ve\u0107inom prekrivena permafrostom &#8211; trajno zale\u0111enim terenom do dubina ve\u0107ih od 700 metara, <a href=\"https:\/\/www.nytimes.com\/interactive\/2017\/08\/23\/climate\/alaska-permafrost-thawing.html?emc=edit_ta_20170823&#038;nl=top-stories&#038;nlid=49557003&#038;ref=cta\">pi\u0161e Njujork Tajms.<\/a> <\/p>\n<p>U permafrostu se nalaze ogromne zalihe ugljenika u smrznutoj organskoj masi &#8211; biljke koje su preuzimale ugljen dioksid iz atmosfere, pa su uvenule i zavr\u0161ile zamrznute prije nego \u0161to su raspadom vratile ugljenik u atmosferu. Prema procjenama nau\u010dnika, u permafrostu \u0161irom svijeta se nalazi dvostruko vi\u0161e ugljen-dioksida nego \u0161to ga sada ima u atmosferi, <a href=\"http:\/\/www.jutarnji.hr\/life\/znanost\/klimatska-bomba-u-nekad-vjecnom-sloju-leda-prijeti-eksplozijom-topi-se-permafrost-na-aljasci-slijede-i-kanada-i-sibir-posljedice-ce-biti-strasne\/6486175\/\">pi\u0161e jutarnji.hr.<\/a><\/p>\n<p>Na Aljasci, temperatura metar ispod povr\u0161ine zamrznutog tla ve\u0107 se podigla za pola stepena. Cijelo podru\u010dje Aljaske moglo bi da ostane bez ve\u0107ine svog permafrosta do polovine ovog vijeka.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici imaju razli\u010dite procjene oko toga koliko permafrost mo\u017ee da ispusti ugljen-dioksida, ali prema nekim ra\u010dunicama ispu\u0161tanje do kraja ovog vijeka bi moglo da naraste oko 1,5 milijardi tona godi\u0161nje, koliko sada Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave ispu\u0161taju sagorijevanjem fosilnih goriva. Ovakvo ispu\u0161tanje dodatno bi moglo da povisi globalne temperature za jedan stepen Celzijusa, nezavisno pd toga koliko svjetske dr\u017eave uspiju da smanje emisiju gasova staklene ba\u0161te.<\/p>\n<p>Ali, i bez apokalipti\u010dnih posljedica na ostatak svijeta, topljenje permafrosta na Aljasci ima\u0107e ozbiljne posljedice na \u017eivote ljudi i \u017eivotinja na tom podru\u010dju.<\/p>\n<p>Topljenje permafrosta smanjuje volumen tla &#8211; jer je teku\u0107a voda gu\u0161\u0107a od leda &#8211; pa bi infrastruktura mogla da strada zbog ulijeganja tla. Topljenje permafrosta pored jezera moglo bi uzrokovati odlijevanje voda iz jezera. Neki djelovi terena mogli bi biti znatno vla\u017eniji i postati mo\u010dvare, dok bi drugi mogli potpuno da se isu\u0161e.<\/p>\n<p>Koji \u0107e djelovi biti suvi, a koji vla\u017eni, bitno je pitanje i zbog nastanka gasova staklene ba\u0161te u budu\u0107nosti. Kada se permafrost topi u suvim uslovima, nastaje vi\u0161e ugljen-dioksida. Kada se topi uz obilno prisustvo vode, nastaje vi\u0161e metana, zbog manjka kiseonika.<\/p>\n<p>Permafrost je ina\u010de podlo\u017ean sezonskim promjenama &#8211; ljeti se povr\u0161inski sloj topi, ali dubinski ostaje zamrznut. Kako temperature rastu, topljenje se doga\u0111a na sve ve\u0107im dubinama. Kada se do\u0111e do organskih materija u svje\u017ee odle\u0111enom permafrostu, bakterijski raspad odla\u017ee ponovno zamrzavanje na jesen.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici  upozoravaju da \u0107e isti trend pogoditi i druga podru\u010dja blizu Arktika &#8211; Sibir, Kanadu i druga mjesta na kojima se nalazi permafrost.<\/p>\n<p>&#8220;U tlu se nalazi ogromna koli\u010dina ugljenika, koji se tamo skupljao hiljadama godina&#8221;, rekao je dr Maks Holms, vo\u0111a Vuds Hol centra.<\/p>\n<p>&#8220;Do sada se nalazio u zamrziva\u010du, ali taj se zamrziva\u010d sad pretvara u hladnjak&#8221;, dodao je on.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Permafrost (zona vje\u010ditog snijega i leda) na Aljasci ozbiljno je ugro\u017een, a topljenje hiljade slojeva leda oslobodi\u0107e tone i tone ugljen-dioksida i dodatno ubrzati globalno zagrijavanje, upozoravaju nau\u010dnici iz istra\u017eiva\u010dkog centra Vuds Hol. Arktik se zagrijava dvostruko br\u017ee od ostalih djelova Zemlje, a ta stopa zagrijavanja visoka je i u sub-arkti\u010dkom predjelu Aljaske, koja je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-232058","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/232058","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=232058"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/232058\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=232058"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=232058"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=232058"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}