{"id":231982,"date":"2017-08-23T07:00:27","date_gmt":"2017-08-23T05:00:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=231982"},"modified":"2017-08-22T19:55:05","modified_gmt":"2017-08-22T17:55:05","slug":"iscrpljena-demokracija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/08\/23\/iscrpljena-demokracija\/","title":{"rendered":"Iscrpljena demokracija"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Tomislav Jaki\u0107<\/strong><\/p>\n

\"Tomislav<\/a>U trenutku kada ovaj tekst odlazi u tisak jo\u0161 nije jasno ho\u0107e li Donald Trump u\u0107i u povijest kao \u0161ampion olakih i ispraznih prijetnji ili kao netko tko ih je ostvario, zapo\u010dinju\u0107i krajnje opasan lokalni rat s nesagledivim globalnim posljedicama. Ne\u0161to drugo, me\u0111utim, jest jasno. Donald Trump, ekscentri\u010dni milijarder, poslovni \u010dovjek s nekoliko fascinantnih padova i uspona, estradna figura, svojim je ulaskom u Bijelu ku\u0107u, a potom i kampanjom tzv. liberalnih krugova \u0161to su je u najboljoj maniri ve\u0107 gotovo zaboravljenog makartizma poveli protiv njega, pokazao i dokazao da je demokracija zapadnog tipa, osobito njezina ameri\u010dka varijanta, nepovratno degenerirala. O tome, pogledamo li \u010dinjenice, zaista ne bi trebalo dvojiti.<\/p>\n

Trump je izabran za predsjednika Amerike, zemlje \u0161to je dugi niz godina slovila, i to s mnogo razloga, kao lu\u010dono\u0161a demokracije u svijetu. Izabran je u skladu s pravilima \u0161to ih je uspostavio ameri\u010dki demokratski poredak i koja u osnovi vrijede od vremena stvaranja Sjedinjenih Dr\u017eava. I tu se susre\u0107emo s prvim \u2018ali\u2019. Da bi se uop\u0107e u\u0161lo u utrku za nominaciju za predsjedni\u010dkog kandidata treba imati enormno mnogo novca. U demokraciji, dakle vladavini naroda, narodu je uskra\u0107ena mogu\u0107nost da bira najboljega i ostavljena mu je samo mogu\u0107nost da izme\u0111u bogatih bira onoga tko mu se \u010dini najsposobnijim. Ili, a to je drugo \u2018ali\u2019, \u0161to je evidentno bio slu\u010daj na posljednjim ameri\u010dkim predsjedni\u010dkim izborima, narod je prisiljen birati izme\u0111u dva zla. Pa je izme\u0111u Trumpa, totalnog politi\u010dkog amatera s \u2013 tada \u2013 vrlo suvislim i za ameri\u010dke prilike iznena\u0111uju\u0107e novim vanjskopoliti\u010dkim konceptom i Hillary Clinton, nekada\u0161nje prve dame i kasnije ministrice vanjskih poslova, nedvojbenog politi\u010dkog \u2018jastreba\u2019 s upadljivim nedostatkom bilo kakvog jasnog vanjskopoliti\u010dkog koncepta osim nastavljanja ru\u0161enja re\u017eima i nametanja novih vlastodr\u017eaca te produbljivanja obnovljenoga hladnog rata, odabrao Trumpa kao \u2013 manje zlo. Naravno, kada upotrebljavamo izraz \u2018narod\u2019, mislimo na one koji su iza\u0161li na izbore, a to je u pravilu jedva malo vi\u0161e od polovice registriranih Amerikanaca s pravom glasa. Pa tako dolazimo do tre\u0107ega \u2018ali\u2019 \u2013 predsjednika bira manjina Amerikanaca i u osnovi ga name\u0107e ve\u0107ini.<\/p>\n

Tako funkcionira ameri\u010dka demokracija, barem u posljednjih vi\u0161e od pola stolje\u0107a, a kako ni evropski demokratski modeli nisu ostali po\u0161te\u0111eni sveop\u0107e amerikanizacije, ne\u0161to sli\u010dno mo\u017ee se zamijetiti i u Evropi. Drugim rije\u010dima, sustav \u0161to ga zovemo demokracijom i u koji se kunemo kao u \u2018ne\u0161to \u0161to nije savr\u0161eno, ali boljega nema\u2019 (rije\u010di Winstona Churchilla, legendarnoga ratnog premijera Velike Britanije) ne daje \u0161anse sposobnima nego bogatima. Taj sustav nerijetko bira\u010de dovodi pred izbor izme\u0111u ve\u0107ega i manjega zla, a u ne tako malom broju zemalja (Francuska je tu, barem do sada, bila vidljiva iznimka) bira\u010di su do te mjere zasi\u0107eni politikom, politi\u010darima i aferama \u0161to ih prate, da u zna\u010dajnom broju ne koriste svoje pravo izlaska na izbore, prepu\u0161taju\u0107i tako manjini da svoj izbor nametne ve\u0107ini. I to bi trebala biti vladavina naroda?<\/p>\n

No dobro, prihvatimo stvari takve kakve jesu. Trump je izabran po istim pravilima po kojima su do sada birani svi njegovi prethodnici. \u010cak ni po tome \u0161to je imao manje glasova bira\u010da od svoje protukandidatkinje i \u0161to je pobijedio zahvaljuju\u0107i glasovima tzv. elektora nije bio ni prvi ni jedini. Dakle izabran je demokratskim putem i njegov je izbor bio legitiman. I tu po\u010dinje drugo poglavlje sage o degeneriranoj demokraciji. Usprkos tome \u0161to je izabran u skladu s pravilima va\u017ee\u0107e demokracije, usprkos tome \u0161to se legitimitet njegovog izbora ni na koji na\u010din nije mogao osporiti, tabor pora\u017eene protukandidatkinje (u kojoj zabludjeli evropski liberali lijevih sklonosti najednom po\u010dinju gledati ljevi\u010darku, mada bez ikakvih osnova) pokrenuo je uz pomo\u0107 sebi sklonih medija ili pak medija \u0161to ih kontrolira (toliko o slobodnim medijima!) nevi\u0111enu kampanju protiv Trumpa, uz glavnu optu\u017ebu da je pobijedio zahvaljuju\u0107i ruskom utjecaju na predsjedni\u010dke izbore (\u0161to je u isto vrijeme golem kompliment ruskoj propagandi i tajnim slu\u017ebama, ali i jo\u0161 ve\u0107a uvreda ameri\u010dkih bira\u010da). Uz to se, ve\u0107 prema potrebi, variraju optu\u017ebe o tome da je Trump psihi\u010dki nestabilan (\u0161to je malo pristojniji izraz za neura\u010dunljiv), da nije sposoban za obavljanje predsjedni\u010dke du\u017enosti, pa do najnovijih \u2013 da prijeti svijet baciti u nuklearni rat. Otvoreno se u programu stjegono\u0161e antitrumpovske kampanje, globalne televizijske mre\u017ee CNN, raspravlja o tome koliko je predsjednik labilan, o tome do koje je mjere povezan s Moskvom (mogu\u0107nost novoga detanta o\u010dito je ne\u0161to \u0161to njegove protivnike najvi\u0161e u\u017easava), pa do toga kakav \u0107e biti mehanizam njegovoga skidanja s du\u017enosti (impeachment). Posebni tu\u017eitelj za ispitivanje veza Trump \u2013 Kremlj sazvao je tzv. veliku porotu, skup gra\u0111ana koji \u0107e, slijede\u0107i tradiciju ispitivanja antiameri\u010dkog djelovanja iz vremena zloglasnoga senatora Josepha McCarthyja, a na temelju izvje\u0161taja obavje\u0161tajnih agencija \u0161to do dana dana\u0161njega nisu prezentirale ama ba\u0161 nijedan konkretni dokaz o mije\u0161anju Moskve u proces predsjedni\u010dkih izbora, morati zaklju\u010diti je li Trump postao predsjednikom Sjedinjenih Dr\u017eava zahvaljuju\u0107i volji i podr\u0161ci ameri\u010dkih bira\u010da, odnosno elektora, ili utjecaju Moskve. Rezultat nije te\u0161ko predvidjeti.<\/p>\n

O financijskim neregularnostima u radu Clintonove fondacije, o neza\u0161ti\u0107enim e-mailovima \u0161to ih je, kr\u0161e\u0107i zakon, slala nekada\u0161nja dr\u017eavna tajnica (pa potom poricala da je to \u010dinila), o njezinoj ulozi u zlosretnom tzv. Arapskom prolje\u0107u, osobito u libijskom prevratu i ubojstvu pukovnika Gadafija, o svemu tome nitko vi\u0161e ne progovara ni rije\u010di. Dapa\u010de, Hillary Clinton najavljuje na brzinu sklepanu knjigu pod naslovom \u2018\u0160to se zaista dogodilo\u2019 koja bi, nema sumnje, trebala biti posljednji \u010davao u lijes predsjedni\u010dkog mandata Donalda Trumpa.<\/p>\n

A Trump, koliko god bio novajlija u politi\u010dkoj areni, nije toliko naivan da ne bi shvatio kako su ga stjerali u kut. I po\u010dinje se pona\u0161ati upravo onako kako se pona\u0161a ranjena zvijer pritisnuta uza zid. Odri\u010de se svega \u0161to je obe\u0107avao u kampanji (osim zida na granici s Meksikom), zaboravlja pri\u010de o tome da je pro\u0161lo vrijeme nametanja \u2018ameri\u010dkog na\u010dina \u017eivota\u2019 drugima i vodi politiku (ukoliko se njegovo doslovno posrtanje na me\u0111unarodnoj sceni mo\u017ee nazvati politikom) koja kao da je nastavak onoga najlo\u0161ijega iz vremena Georgea W. Busha i Baracka Obame (\u010ditaj: Hillary Clinton). I nagla\u0161eno rado prijeti ameri\u010dkom vojnom mo\u0107i, \u0161to ga je dovelo i na sam rub sukoba s koliko prividno neura\u010dunljivim, toliko zapravo i prora\u010dunatim re\u017eimom Sjeverne Koreje. Kim Jong-un je, dodu\u0161e, nepoznanica, ali uz sve bombasti\u010dne poruke \u0161to sti\u017eu iz njegove metropole, ne treba zaboraviti da je \u0161kolovan na Zapadu i da zna s kime ima posla. Za razliku od Trumpa koji je uletio u potencijalno ratni poker ne znaju\u0107i o drugoj strani ni\u0161ta, osim fraza o diktaturi i posljednjoj utvrdi komunizma (i onoga \u0161to mu servira vojno-industrijski kompleks kojemu uvijek negdje treba rat, pa makar nosio u sebi rizik svjetskoga).<\/p>\n

Dana\u0161nji je svijet na rubu konfrontacije s doista nesagledivim posljedicama. No to u krajnjoj liniji nije krivnja Donalda Trumpa, nego sistema koji mu je najprije omogu\u0107io ulazak u Bijelu ku\u0107u, a sada ga \u2013 kroz aktivnosti onoga \u0161to se naziva podzemnom dr\u017eavom \u2013 nastoji iz nje izbaciti. I jedno i drugo \u2013 demokratski. Pa nije li krajnje vrijeme da se razmisli kakav je to sustav \u0161to ga nazivamo demokratskim i \u0161to nam on donosi. Nije dakle u pitanju Donald Trump, u pitanju je demokracija, odnosno ono \u0161to nazivamo demokracijom, a \u0161to s originalnim zna\u010denjem toga pojma sve manje ima veze. Uostalom, zapam\u0107eno je kako je jo\u0161 drugi predsjednik SAD-a John Adams rekao: \u2018Demokracija nikada ne traje dugo. Ona ubrzo sama sebe potro\u0161i, iscrpi i ubije. Nikada nije postojala demokracija koja nije na kraju izvr\u0161ila samoubojstvo.\u2019<\/p>\n

Portal novosti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dana\u0161nji je svijet na rubu konfrontacije s nesagledivim posljedicama. No to u krajnjoj liniji nije Trumpova krivnja, nego sistema koji mu je najprije omogu\u0107io ulazak u Bijelu ku\u0107u, a sada ga nastoji iz nje izbaciti. I jedno i drugo \u2013 demokratski<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-231982","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231982","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=231982"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231982\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=231982"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=231982"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=231982"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}