{"id":231778,"date":"2017-08-19T10:52:02","date_gmt":"2017-08-19T08:52:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=231778"},"modified":"2017-08-19T10:52:02","modified_gmt":"2017-08-19T08:52:02","slug":"najstarije-zene-na-svijetu-otkrivaju-tajne-dugovjecnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/08\/19\/najstarije-zene-na-svijetu-otkrivaju-tajne-dugovjecnosti\/","title":{"rendered":"Najstarije \u017eene na svijetu otkrivaju tajne dugovje\u010dnosti"},"content":{"rendered":"

\"baba\"<\/a>Od veza i prijateljstava do navika u ishrani, svi tra\u017eimo najbolji na\u010din da \u0161to du\u017ee ostanemo zdravi. Za portal “Marie Claire” neki od nastarijih ljudi na svijetu otkrili su svoje tajne dugovje\u010dnosti.<\/p>\n

Flosi Diki, 110 godina<\/strong><\/p>\n

\u0408edna od najstarijih osoba na svijetu je na pitanje o tome kako je tako dugovje\u010dna izjavila: “Ne znam, ne borim se. \u0408a \u017eivim”. Ova baka poznata je i po \u0408utub kanalu, a njene omiljene aktivnosti su odmaranje i spavanje.
\n
\nAgnes Fenton, 110 godina<\/strong><\/p>\n

Agnes Fenton iz Nju D\u017eerzija nikada nije imala djecu. Isti\u010de da svoju dugovje\u010dnost duguje tome \u0161to svaki dan popije tri limenke svjetlog piva i \u010da\u0161icu viskija. Ipak, ka\u017ee da u posljednjih nekoliko godina pije manje, jer joj se smanjio apetit.<\/p>\n

Ema Morano, 115 godina<\/strong><\/p>\n

Gospo\u0111a iz Italije smatra da je stigla u tako duboku starost zahvaljuju\u0107i sirovim jajima i tome \u0161to nema mu\u0161karca u \u017eivotu. Najstarija osoba u Evropi po\u010dela je da jede sirova jaja jo\u0161 kao tinejd\u017eerka, jer joj ih je ljekar preporu\u010dio zbog anemije. Ranije je jela tri svje\u017ea jajeta na dan, a u posljednjih nekoliko godina samo dva. Nakon neuspjelog braka koji je okon\u010dan 1938. godine, Morano isti\u010de da je imala neke veze, ali se vi\u0161e nikada nije udala.<\/p>\n

“Nisam htjela da bilo ko upravlja mojim \u017eivotom”, ka\u017ee ona.<\/p>\n

D\u017eesi Galan, 109 godina<\/strong><\/p>\n

Najstarija \u017eena u \u0160kotskoj je tako\u0111e ve\u0107inu \u017eivota provela bez mu\u0161karca i sli\u010dno se hranila.<\/p>\n

“Moja tajna za dug \u017eivot je dr\u017eati se podalje od mu\u0161karaca. Oni samo donose nevolje, a nisu vrijedni toga. Tako\u0111e, uvijek sam mnogo vje\u017ebala, svakog jutra jela \u010diniju ovsene ka\u0161e i nikad se nisam udala”, objasnila je Galan.<\/p>\n

Elizabet Salivan, 104 godine<\/strong><\/p>\n

Ova gospo\u0111a iz Teksasa obja\u0161njava kako je do\u017eivjela starost uprkos tome \u0161to svaki dan popije tri limenke gaziranog pi\u0107a.<\/p>\n

“Svaki ljekar koji me vidi ka\u017ee da \u0107e me to ubiti. Na kraju umru oni, a ne ja. Zna\u010di da negdje postoji gre\u0161ka”, ka\u017ee Salivan.<\/p>\n

Suzana Ma\u0161at D\u017eouns, 115 godina<\/strong><\/p>\n

Ma\u0161at D\u017eouns svoju dugovje\u010dnost pripisuje slanini i \u017eivotu bez djece. D\u017eouns obja\u0161njava da svako jutro jede slaninu, a budu\u0107i da nikada nije imala djece, svojom u\u0161te\u0111evinom je platila fakultete sestri\u010dnama.<\/p>\n

Vajolet Mos Braun, 117 godina<\/strong><\/p>\n

Poznata kao “Teta V”, gospo\u0111a s \u0408amajke ka\u017ee da jede i pije sve, sem svinjetine, piletine i ruma.<\/p>\n

Florens Bers, 100 godina
\n<\/strong>
\nFlorens smatra da svako mo\u017ee do\u017eivjeti stotu. Ona obja\u0161njava da je ona to postigla tako \u0161to je svaki dan pila po \u010da\u0161u vina, a izbjegavala je salame.<\/p>\n

B92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od veza i prijateljstava do navika u ishrani, svi tra\u017eimo najbolji na\u010din da \u0161to du\u017ee ostanemo zdravi. Za portal “Marie Claire” neki od nastarijih ljudi na svijetu otkrili su svoje tajne dugovje\u010dnosti. Flosi Diki, 110 godina \u0408edna od najstarijih osoba na svijetu je na pitanje o tome kako je tako dugovje\u010dna izjavila: “Ne znam, ne […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-231778","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231778","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=231778"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231778\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=231778"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=231778"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=231778"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}