{"id":231492,"date":"2017-08-14T07:26:16","date_gmt":"2017-08-14T05:26:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=231492"},"modified":"2017-08-14T07:26:16","modified_gmt":"2017-08-14T05:26:16","slug":"kako-su-nacisti-unistili-prvi-pokret-za-lgbtq-prava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/08\/14\/kako-su-nacisti-unistili-prvi-pokret-za-lgbtq-prava\/","title":{"rendered":"Kako su nacisti uni\u0161tili prvi pokret za LGBTQ prava"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: John Broich<\/strong><\/p>\n

\"gej<\/a>Nedavno je njema\u010dka vlada prihvatila zakon koji \u0107e izbrisati osude desecima tisu\u0107a Nijemaca koji su pod anti-gay zakonom, poznatim kao Paragraf 175, osu\u0111eni zbog homoseksualnih \u010dinova. Rije\u010d je o zakonu koji je donesen 1871. godine, kada je stvoren prvi moderni njema\u010dki zakonik.<\/p>\n

Taj je zakon ukinut 1994. godine, no postojao je ozbiljan pokret koji je njegovo ukidanje zahtijevao jo\u0161 1929. godine te je bio dijelom \u0161ireg pokreta za prava LGBTQ osoba, koji se dogodio neposredno prije no \u0161to su nacisti do\u0161li na vlast i pro\u0161irili anti-gay zakon kojim su poku\u0161ali iskorijeniti gay i transrodne Europljane\/ke.<\/p>\n

Pri\u010da o tome koliko je Njema\u010dka (i ve\u0107ina Europe) bila blizu oslobo\u0111enja svojih LGBTQ gra\u0111ana\/ki prije nego \u0161to je taj trend nasilno preokrenula pod novim autoritarnim re\u017eimima, lekcija je koja pokazuje da povijest LGBTQ prava nije bilje\u017eila konstantan napredak.<\/p>\n

Tijekom 1920-ih u Berlinu je postojalo gotovo stotinjak gay i lezbijskih barova i kafi\u0107a. Be\u010d je imao desetak gay kafi\u0107a, klubova i knji\u017eara. U Parizu su odre\u0111eni kvartovi bili poznati po slobodnom no\u0107nom \u017eivotu gay i trans osoba. \u010cak je i Firenca imala gay kvart, kao i drugi manji europski gradovi.<\/p>\n

Filmovi su po\u010deli prikazivati simpati\u010dne gay likove. Organizirali su se prosvjedi protiv uvredljivih prikaza LGBTQ osoba u tisku ili na pozornici, a medijski su poduzetnici shvatili da postoji srednja klasa gay i trans \u010ditateljstva kojoj mogu plasirati svoje proizvode.<\/p>\n

To novo razdoblje tolerancije predvodili su lije\u010dnici i znanstvenici koji su na homoseksualnost i transvestizam (rije\u010d onog doba koja je uklju\u010divala transrodne osobe) po\u010deli gledati kao na prirodnu osobinu s kojom se neki ra\u0111aju, a ne kao izopa\u010denost. Pri\u010da o Lili Elbe i prvoj suvremenoj promjeni spola nedavno je ispri\u010dana u filmu Dankinja i zrcali te trendove.<\/p>\n

Primjerice, Berlin je otvorio Institut za seksologiju 1919. godine. Ondje je skovana rije\u010d transseksualno, a ljudi su mogli primiti savjetovanje i druge usluge. Ravnatelj instituta, dr. Magnus Hirschfeld bio je savjetnik u slu\u010daju promjene spola Lili Elbe.<\/p>\n

S institutom je bila povezala i organizacija Znanstveno-humanitarni komitet (njem. Wissenschaftlich-humanit\u00e4res Komitee). Vode\u0107i se motom Znano\u0161\u0107u do pravde, ta je skupina znanstvenika\/ca i LGBTQ osoba promicala jednaka prava tvrde\u0107i da LGBTQ osobe nisu devijantne ili nenormalne.<\/p>\n

Ve\u0107ina europskih metropola ugostila je ogranak skupine koja je sponzorirala razgovore i tra\u017eila ukidanje njema\u010dkog Paragrafa 175. Uz ostale liberalne skupine i politi\u010dare\/ke, uspjeli su utjecati na njema\u010dki parlamentarni odbor koji je preporu\u010dio povla\u010denje zakona 1929. godine.
\nSvi ti doga\u0111aji nisu nu\u017eno zna\u010dili kraj stoljetne netolerancije, no 1920-te i po\u010detak 1930-ih \u010dinile su se kao po\u010detak kraja. S druge strane, ve\u0107a vidljivost gay i trans osoba provocirala je njihove protivnike.<\/p>\n

Francuski novinar, \u017eale\u0107i se na vidljivost LGBTQ osoba u javnosti, napisao je: “bolest korumpira svaki milje.” Berlinska je policija gun\u0111ala zbog pove\u0107anja broj \u010dasopisa namijenjenih gay mu\u0161karcima, koje su nazivali “opscenim novinskim materijalima”. U Be\u010du su predavanja Znanstveno-humanitarnog komiteta bila puna podr\u017eavatelja\/ica LGBTQ zajednice, no jedno je predavanje skupina mladi\u0107a napala smrdljivim bombama.<\/p>\n

Godine 1933. pari\u0161ki je gradski zastupnik nazvao moralnom krizom \u010dinjenicu da gay osobe, koje se tada nazivalo ‘nastranima’, mogu biti vi\u0111ene u javnosti. “Daleko od toga da \u017eelim postati fa\u0161ist”, rekao je zastupnik, “ali moramo se slo\u017eiti da je taj re\u017eim imao i dobrih strana. Jednog su se dana Hitler i Mussolini probudili i shvatili da je skandal trajao dovoljno dugo i nastrani su protjerani iz Njema\u010dke i Italije sljede\u0107eg dana.”<\/p>\n

Zbog spremnosti na \u017ertvovanje manjina u zamjenu za normalnost ili napredak, nemogu\u0107e je ne vidjeti sli\u010dnosti izme\u0111u tada\u0161njih vremena i onih u kojima \u017eivimo sada.<\/p>\n

Tijekom 1930-ih Velika depresija \u0161irila je ekonomsku nelagodu, a politi\u010dke su se sva\u0111e u europskim parlamentima pretvarale u uli\u010dne borbe izme\u0111u ljevice i desnice. Fa\u0161isti\u010dke su stranke Europljanima nudile stabilnost pod cijenu demokracije. Tvrdili su kako tolerancija prema manjinama destabilizira dru\u0161tvo. \u0160irenje sloboda pru\u017eilo je nepo\u017eeljnim ljudima mogu\u0107nost da podrivaju sigurnost i zaprijete tradicionalnoj moralnoj kulturi. Gay i trans osobe bile su o\u010dite mete.<\/p>\n

Ono \u0161to se zatim dogodilo pokazuje brzinu udara kojim se unazadio napredak \u010ditavog nara\u0161taja.<\/p>\n

Jednog svibanjskog dana 1933. godine, studenti\/ce u bijelim ko\u0161uljama mar\u0161irali\/e su ispred berlinskog Instituta za seksologiju, dotada\u0161njeg uto\u010di\u0161ta za LGBTQ osobe, nazivaju\u0107i ga ne-njema\u010dkim. Kasnije je rulja spalila knji\u017enicu instituta, a ravnatelj je uhi\u0107en.<\/p>\n

Kada je 1934. godine nacisti\u010dki vo\u0111a Adolf Hitler trebao opravdati uhi\u0107enja i ubojstva biv\u0161ih politi\u010dkih saveznika, rekao je da su bili gay. To je pokrenulo anti-gay fanatizam, a Gestapo je pokrenuo i poseban anti-gay ogranak. Samo tijekom sljede\u0107e godine, Gestapo je uhitio vi\u0161e od 8.500 gayeva, vjerojatno koriste\u0107i popise imena i adresa koji su zaplijenjeni u Institutu za seksologiju. Ne samo da nisu ukinuli Paragraf 175, kao \u0161to je preporu\u010dio parlamentarni odbor nekoliko godina ranije, nego su ga pro\u0161irili i postro\u017eili.<\/p>\n

Kako se Gestapo \u0161irio Europom, \u0161irio se i njihov lov. U Be\u010du su pozivali sve gayeve s policijskih popisa na ispitivanja u kojima su poku\u0161avali izvu\u0107i jo\u0161 imena. Oni sretniji odlazili su u zatvor. Oni s manje sre\u0107e zavr\u0161ili su u Buchenwaldu i Dachauu. U okupiranoj Francuskoj, alza\u0161ka je policija sura\u0111ivala s Gestapom i uhitila barem 200 gayeva te ih poslala u koncentracijske logore. Italija i njezin fa\u0161isti\u010dki re\u017eim opsjednut mu\u017eevno\u0161\u0107u, tijekom rata je poslala je barem 300 gayeva u brutalne kampove, proglasiv\u0161i ih “opasnima za integritet rase”.
\nKona\u010dni broj uhi\u0107enih LGBTQ Europljana pod fa\u0161izmom nemogu\u0107e je znati zbog nedostatka pouzdanih podataka. Konzervativna procjena govori da je samo tijekom rata uhi\u0107eno izme\u0111u deset i sto tisu\u0107a osoba.<\/p>\n

U tim grozomornim uvjetima jo\u0161 je vi\u0161e LGBTQ osoba u Europi skrivalo svoju seksualnost kako bi izbjegli sumnje, primjerice sklapaju\u0107i brakove sa pripadnicima\/kama suprotnog spola. Ipak, ukoliko su osobe prije dolaska fa\u0161ista na vlast bile istaknute \u010dlanice\/ovi gay i trans zajednice, kao \u0161to je primjerice bila vlasnica berlinskog lezbijskog kluba Lotte Hahm, bilo je prekasno za skrivanje. Hahm su tako\u0111er poslali u koncentracijski logor.<\/p>\n

U kampovima su gayevi bili istaknuti ru\u017ei\u010dastim trokutom. Na tim strahotnim mjestima, mu\u0161karce s ru\u017ei\u010dastim trokutom sustavno su zlostavljali. Mehani\u010dki su ih silovali, kastrirali, izdvajali za medicinske eksperimente te su ih \u010duvari ubijali iz svojih sadisti\u010dkih poriva \u010dak i kada nisu bili osu\u0111eni na likvidaciju. Jedan je gay mu\u0161karac pripisao svoje pre\u017eivljavanje \u010dinjenici da je zamijenio svoj ru\u017ei\u010dasti trokut za crveni, oznaku da je bio samo komunist. \u010cesto su ih i ostali zatvorenici\/e izop\u0107avali i maltretirali.<\/p>\n

Nismo vi\u0161e u Europi iz 1930-ih. Povr\u0161ne usporedbe izme\u0111u onda\u0161njeg i dana\u0161njeg vremena samo dovodi do jo\u0161 povr\u0161nijih zaklju\u010daka. Ali zbog novih oblika autoritarizma koji su se usadili i \u017eele se \u0161iriti Europom, vrijedi razmisliti o sudbini europske LGBTQ zajednice u 1930-ima i 1940-ima. To je pravovremena po(r)uka povijesti nakon \u0161to je Njema\u010dka legalizirala istospolne brakove i godinu dana nakon \u0161to je isto u\u010dinio ameri\u010dki Vrhovni sud.<\/p>\n

Njema\u010dka je 1929. godine do\u0161la na korak do toga da ukine anti-gay zakon, no ubrzo ga je postro\u017eila. Tek sada, nakon 88 godina, poni\u0161tene su osude donesene pod tim zakonom. The Conversation\u2026<\/p>\n

voxfeminae.net<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tijekom 1920-ih u Berlinu je postojalo gotovo stotinjak gay i lezbijskih barova i kafi\u0107a. Be\u010d je imao desetak gay kafi\u0107a, klubova i knji\u017eara<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-231492","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231492","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=231492"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231492\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=231492"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=231492"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=231492"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}