{"id":231472,"date":"2017-08-13T16:09:30","date_gmt":"2017-08-13T14:09:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=231472"},"modified":"2017-08-13T16:09:30","modified_gmt":"2017-08-13T14:09:30","slug":"na-antarktiku-pronaden-91-vulkan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/08\/13\/na-antarktiku-pronaden-91-vulkan\/","title":{"rendered":"Na Antarktiku prona\u0111en 91 vulkan"},"content":{"rendered":"

\"vulkan<\/a>Nau\u010dnici su otkrili najve\u0107u vulkansku regiju na svijetu i to dva kilometra ispod povr\u0161ine vje\u010dnog leda na zapadu Antarktika.<\/p>\n

Projekat istra\u017eiva\u010da Univerziteta u Edinburgu otkrio je gotovo 100 vulkana, od kojih najvi\u0161i ima oko 4.000 metara. Geolozi ka\u017eu da je ova ogromna oblast vjerovatno ve\u0107a od afri\u010dkog vulkanskog grebena, za kog va\u017ei da ima najve\u0107u koncentraciju vulkana na jednom mjestu.<\/p>\n

Aktivnost ovog vulkanskog vijenca mogla bi da ima ozbiljne posljedice, upozoravaju istra\u017eiva\u010di.<\/p>\n

“Kad bi jedan od tih vulkana proradio, dodatno bi destabilizovao ledene grebene na zapadu Antarktika”, ka\u017ee glaciolog Robert Bingam, jedan od autora rada, pi\u0161e Gardijan, prenosi B92.<\/a><\/p>\n

“Sve \u0161to izaziva topljenje leda, do \u010dega bi erupcija sigurno dovela, samo ubrzava raspadanje ledenih grebena. Veliko pitanje je koliko su aktivni ovi vulkani. To moramo d utvrdimo \u0161to je prije mogu\u0107e”.<\/p>\n

Ova studija objavljena u specijalnoj seriji publikacija Geolo\u0161kog dru\u0161tva u Britaniji uklju\u010dila je i analize ranijih studija koje su se slu\u017eile posebnim radarom za skeniranje tla.<\/p>\n

Rezultati su upore\u0111eni sa satelitskim snimcima i geolo\u0161kim informacijama dobijenim u drugim studijama.<\/p>\n

“U su\u0161tini, tra\u017eili smo tragove vrhova vulkana koji vire iz leda”, ka\u017ee Bingam.<\/p>\n

Nakon \u0161to je tim prikupio rezultate, prona\u0161ao je 91 ranije nepoznat vulkan, pored 47 vulkana za koje se ranije znalo.<\/p>\n

Ti novootkriveni vulkani variraju od 100 do 3.850 metara visine.<\/p>\n

“Bili smo za\u010du\u0111eni. Nijesmo o\u010dekivali da ih na\u0111emo u tolikom broju. Sumnjamo da ih ima mo\u017eda i vi\u0161e u morskom dnu ispod ledenog grebena Ros, tako da \u0107e se na kraju vjerovatno ispostaviti da je ovo regija sa najve\u0107om gustinom vulkana na svijetu”, ka\u017ee Bingem.<\/p>\n

Otkri\u0107e je naro\u010dito va\u017eno zbog toga \u0161to bi aktivnost ovih vulkana imala posljedice po cijelu planetu. Ako se jedan od njih aktivira, moglo bi do\u0107i do naglog rasta nivoa mora.<\/p>\n

Bingem upozorava na jedan zabrinjavaju\u0107i trend.<\/p>\n

“Ve\u0107ina erupcija koja se trenutno odvija u svijetu je u regijama koje su relativno nedavno izgubile ledeni pokriva\u010d – dakle nakon kraja posljednjeg ledenog doba. Ta mjest uklju\u010duju i Aljasku. U teoriji, to zna\u010di da se bez leda, vulkani osloba\u0111aju pritiska i postaju aktivniji”, ka\u017ee ovaj nau\u010dnik.<\/p>\n

To bi moglo da se desi i na zapadnom Antarktiku, gdje je primije\u0107en zna\u010dajan rast temperature izazvan klimatskim promjenama koji ve\u0107 uti\u010de na ledene grebene. Ako se zna\u010dajno smanje, to bi moglo da oslobodi vulkane koji le\u017ee ispod leda.<\/p>\n

“To je ne\u0161to \u0161to moramo pa\u017eljivo da pratimo”, ka\u017ee Bingem.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nau\u010dnici su otkrili najve\u0107u vulkansku regiju na svijetu i to dva kilometra ispod povr\u0161ine vje\u010dnog leda na zapadu Antarktika. Projekat istra\u017eiva\u010da Univerziteta u Edinburgu otkrio je gotovo 100 vulkana, od kojih najvi\u0161i ima oko 4.000 metara. Geolozi ka\u017eu da je ova ogromna oblast vjerovatno ve\u0107a od afri\u010dkog vulkanskog grebena, za kog va\u017ei da ima najve\u0107u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-231472","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231472","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=231472"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231472\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=231472"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=231472"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=231472"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}