{"id":231436,"date":"2017-08-12T20:42:48","date_gmt":"2017-08-12T18:42:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=231436"},"modified":"2017-08-12T20:42:48","modified_gmt":"2017-08-12T18:42:48","slug":"nova-svjetska-ekonomska-kriza-je-neizbjezna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/08\/12\/nova-svjetska-ekonomska-kriza-je-neizbjezna\/","title":{"rendered":"Nova svjetska ekonomska kriza je neizbje\u017ena?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/ekonomska-kriza.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/ekonomska-kriza-300x163.jpg\" alt=\"ekonomska-kriza\" width=\"300\" height=\"163\" class=\"alignleft size-medium wp-image-231437\" \/><\/a>Deset godina nakon \u0161to je po\u010dela svjetska ekonomska kriza, jedan od svega nekoliko ekonomista koji su predvidjeli krah berzi, profesor Stivi Kin, ekonomista sa Univerziteta Kingston u Londonu, upozorio je da je jo\u0161 jedan ovakav scenario \u201cgotovo neizbje\u017ean\u201d, prenosi Rojters. <\/p>\n<p>Kin ima nove crne prognoze i za to krivi preveliki privatni dug, ali i upozorava na Kinu koja ima produ\u017eeni kredit s godi\u0161njom stopom od oko 25 odsto.<\/p>\n<p>\u201cJo\u0161 jedna finansijska kriza mogla bi biti vrlo blizu ako se ne usvoji znatno druga\u010diji pristup. Previ\u0161e smo usredsre\u0111eni na dr\u017eavni dug, ali pravi je problem onaj privatni\u201d, rekao je Kin, prenosi capital.ba. <\/p>\n<p>On je dodao da krizu u Velikoj Britaniji nije izazvala potro\u0161nja Vlade. <\/p>\n<p>\u201cTo je apsurd. To bi tehni\u010dki zna\u010dilo da je Vladina potro\u0161nja u Velikoj Britaniji izazvala finansijsku krizu u SAD, \u0161to je \u010dista glupost. Taj pristup donio nam je \u0161tednju posljednjih 10 godina, \u0161to je samo dodatno oslabilo ekonomiju\u201d, poru\u010duje Kin. <\/p>\n<p> Ono \u0161to se zanemaruje, obja\u0161njava Kin, je da je nivo privatnog duga u Velikoj Britaniji dostigao 195 procenata BDP poslije krize.<\/p>\n<p> Trenutno je na oko 170 procenata, to je i dalje tri puta vi\u0161e od nivoa duga koji je Engleska pre\u0161la prije ere Margaret Ta\u010der, prenosi Mina business.<\/p>\n<p>\u201cSa koli\u010dinom duga koji samo sjedi tamo, vrlo je vjerovatno da \u0107emo imati jo\u0161 jednu krizu, ali jo\u0161 vjerovatnije je da \u0107emo imati stagnaciju\u201d, ka\u017ee Kin.<\/p>\n<p> Ovaj put krizu predvi\u0111a zbog takozvanih &#8220;zombi ekonomija&#8221;. <\/p>\n<p>\u201cGlavni razlog za zabrinutost je ono \u0161to ja zovem&#8221;zombi&#8221; ekonomijama, kao \u0161to su Australija, Belgija, Kina, Kanada i Ju\u017ena Koreja, koje su izbjegle pro\u0161lu krizu pozajmicama. One sada imaju ve\u0107i teret duga s kojim se moraju suo\u010diti kada stigne sljede\u0107a kriza, \u0161to bi moglo biti izme\u0111u 2017. i 2020. godine\u201d, navodi on. <\/p>\n<p> Prema njegovim rije\u010dima, te ekonomije su pribli\u017ene veli\u010dine kao ameri\u010dka. Tako da kada one padnu, objasnio je ekonomista, dogodi\u0107e se kriza koja \u0107e pogoditi ostatak svijeta\u201d, <\/p>\n<p>On je kazao da je \u201cKina je poseban slu\u010daj\u201d, i dodao kako ona ima produ\u017eeni kredit s godi\u0161njom stopom oko 25 odsto. <\/p>\n<p>\u201cS dugom privatnog sektora koji prelazi 200 odsto BDP-a, najvi\u0161e li\u010di prezadu\u017eenim ekonomijama Irske i \u0160panije prije 2008. godine\u201d, zaklju\u010duje ekonomista. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Deset godina nakon \u0161to je po\u010dela svjetska ekonomska kriza, jedan od svega nekoliko ekonomista koji su predvidjeli krah berzi, profesor Stivi Kin, ekonomista sa Univerziteta Kingston u Londonu, upozorio je da je jo\u0161 jedan ovakav scenario \u201cgotovo neizbje\u017ean\u201d, prenosi Rojters. Kin ima nove crne prognoze i za to krivi preveliki privatni dug, ali i upozorava [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-231436","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231436","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=231436"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231436\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=231436"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=231436"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=231436"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}