{"id":231377,"date":"2017-08-12T06:35:28","date_gmt":"2017-08-12T04:35:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=231377"},"modified":"2017-08-12T06:37:19","modified_gmt":"2017-08-12T04:37:19","slug":"promaja-veliko-zlo-ili-obicni-vjetar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/08\/12\/promaja-veliko-zlo-ili-obicni-vjetar\/","title":{"rendered":"Promaja veliko zlo ili obi\u010dni vjetar?"},"content":{"rendered":"

\"promaja\"<\/a>Iako se na prvi pogled \u010dini da samo Balkanci vjeruju u mo\u0107 propuha, istina nije ba\u0161 jednostavna. Kineska medicina od pamtivijeka smatra da propuh mo\u017ee biti uzrok brojnih bolesti<\/p>\n

U narodu se posebno uvrije\u017eio veliki broj izreka povezanih s propuhom, skoro toliko da se po\u010dnete pitati nije li u pitanju po\u0161ast gora od kuge: od one da stajanje na propuhu donosi prehladu, preko one koja predskazuje upalu uha, upalu plu\u0107a, upalu zuba i zubobolju, do uko\u010denja u le\u0111ima ili vratu, pa sve do \u2013 smrti.<\/p>\n

Naime, poznata je izreka: \u201eNiko jo\u0161 nije umro od smrada, ali od propuha jest\u201c.<\/p>\n

Ne mo\u017ee se re\u0107i da sva ta vjerovanja imaju potvrdu u znanjima iz medicine. Tako, na primjer, u pojedinim medicinskim ud\u017ebenicima iz infektologije u poglavlju prehlade stoji da \u201ei pored uobi\u010dajenog vjerovanja i zapa\u017eanja, nema sigurnih dokaza da su hladno\u0107a, propuh, umor, neispavanost i sli\u010dna stanja povezani s u\u010destalo\u0161\u0107u prehlade\u201c, dok se u brojnim tekstovima o uzrocima upale uha navodi kako ona nije povezana s pothla\u0111ivanjem u\u0161iju, propuhom i sli\u010dno te da no\u0161enje kape i kada ona nije potrebna ne\u0107e smanjiti u\u010destalost upala.<\/p>\n

Otorinolaringolozi probleme s u\u0161ima povezuju, prije svega, sa stanjem sluznice nosa, pa ipak \u2013 \u010dinjenica je da propuh mo\u017ee uzrokovati svojevrsan \u0161ok imunolo\u0161kom sistemu, zbog \u010dega je organizam izlo\u017eeniji razvoju raznih infekcija. Ukratko, mo\u017ee se re\u0107i da vjerovanje da smrad ne ubija, ali propuh mo\u017ee ipak nije bez osnova i treba ga pripisati \u010dinjenici da ljudi nekada nisu \u010desto odlazili ljekaru, nego su vjerovanje stekli na osnovu iskustva, odnosno \u010dinjenice da se nakon propuha, zbog oslabjelog imuniteta, mogu \u010de\u0161\u0107e pojaviti neke bolesti.<\/p>\n

Sli\u010dno se odnosi na sve one izreke u kojima bolest mo\u017eemo povezati s time da se osoba preznojila, pa bila na propuhu, kao i za onu da \u0107e se, onaj ko se \u201enave\u010de napije hladne vode iz fri\u017eidera, ujutro ustati s upalom grla\u201c.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107i izaziva\u010di angine su bakterije, zatim virusi i gljivice, no hladna voda kao \u0161ok za sluznicu grla mo\u017ee pridonijeti da ono postane pogodnije za naseljavanje bakterija ili virusa.<\/p>\n

Propuh je najopasniji i najve\u0107e zlo – prema kineskoj medicini<\/strong><\/p>\n

Tradicionalna kineska medicina vjeruje da je previ\u0161e propuha ili vjetra jedan od glavnih uzro\u010dnika brojnih bolesti. Smatraju ga i vode\u0107im zlom Qi (energija) od \u0161est zala bolesti (vjetar, hladno\u0107a, vru\u0107ina, vlaga, su\u0161a i vru\u0107ina).<\/p>\n

Ostalih pet zala Qi priklju\u010duju se vjetru i napadaju ljudsko tijelo, poput hladnog vjetra, toplog vjetra, vla\u017enog vjetra… Propuh se odnosi na vjetar izme\u0111u prozora, vrata, dvije zgrade, dva zida ili objekata. \u0160to je zgrada vi\u0161a, to je i vjetar ja\u010di, a \u0161to je vjetar tanji, to je i o\u0161triji, pi\u0161e ljekar kineske medicine Angela Tian Zhu.<\/p>\n

Propuh je opasan, smatraju Kinezi, jer je o\u0161triji od obi\u010dnog vjetra. Mo\u017ee prodrijeti u na\u0161u ko\u017eu, organe i tijelo, posebno ako smo bolesni i oslabljenog imuniteta. Djeca i stariji su najpodlo\u017eniji njegovom uticaju, dodaje Zhu. Propuh \u0107e uvijek napasti slabiji dio tijela, ostati tamo i napraviti \u0161tetu, ka\u017ee.<\/p>\n

Opisala je i kako propuh uti\u010de na pojedine dijelove tijela: ako udara u zglobove, ljudi \u0107e osje\u0107ati bol u njima, \u0161to \u0107e rezultirati artritisom. ako je vjetar hladan ili vru\u0107 te udara u glavu (ili ljudi iza\u0111u van mokre kose) to mo\u017ee dovesti do glavobolje, bolova u uhu, zubima ili u grlu.<\/p>\n

Ako hladan ili vru\u0107 vjetar udara u plu\u0107a i grudni ko\u0161, to \u0107e rezultirati ka\u0161ljem, upaljenim grlom ili prehladom. Ako hladan ili vru\u0107 vjetar napadne vrat ili struk, to \u0107e rezultirati boli u vratu ili donjem dijelu le\u0111a.<\/p>\n

Ovi se slu\u010dajevi \u010desto doga\u0111aju u vo\u017enji i prilikom spavanja. Ako propuh napadne mi\u0161i\u0107e, ljudi \u0107e se osje\u0107ati slabost i bol u mi\u0161i\u0107ima. Ako ste izlo\u017eeni propuhu nakon seksa, on ulazi dublje u tijelo jer seksualno uzbu\u0111enje zahtijeva puno energije i krvi. Vjerovatnije \u0107e se to dogoditi mu\u0161karcima koji lako zaspu nakon ejakulacije.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107a kroni\u010dna bolest centralnog nervnog sistema multipla skleroza povezana je s izlo\u017eeno\u0161\u0107u vjetru ili propuhu nakon seksa, prema tradicionalnoj kineskoj medicini. Ako propuh napadne ko\u017eu, to \u0107e rezultirati svrbe\u017eom i bolestima ko\u017ee.<\/p>\n

Lo\u0161 uticaj na djecu<\/strong><\/p>\n

Ljekar kineske medicine Angela Tian Zhu isti\u010de da izlo\u017eenost propuhu mo\u017ee rezultirati upalama i bolovima u uhu kod djece. Pove\u0107at \u0107e i rizik od prehlade, ka\u0161lja, astme ili bronihitisa, glavobolje. Bebama i maloj djeci ne savjetuje izlazak van ako je vjetar jak. Djecu vjetar i propuh \u010dini nemirnima i umornima, dodaje.<\/p>\n

\u017dene, poseban oprez<\/strong><\/p>\n

Ka\u017ee da je va\u017eno izbjegavati propuh gdje god se nalazili, ali ako ste izlo\u017eeni njemu za\u0161titite zglobove i struk.<\/p>\n

– Posebno bi to trebale \u017eene raditi jer njima to uti\u010de na menstruaciju i mogu te\u017ee ostati trudne. Va\u017eno je uvijek dr\u017eati vrat toplim jer je on prozor tijela i lako uhvati propuh – ka\u017ee Angela Zhu.
\n
\nFobija od propuha ili vjetra<\/strong><\/p>\n

Ponekad strahovi od njihovog lo\u0161eg uticaja mogu prerasti i u fobiju. Ona se zove ankraofobija ili anemofobija, a podrazumijeva ekstreman strah od vjetra ili propuha.<\/p>\n

Nismo jedini!<\/strong><\/p>\n

Od propuha ne zaziru samo Balkanci, ve\u0107 i \u0161ira Evropa. Nijemci, Austrijanci, Italijani, Rumuni i Poljaci tako\u0111e ne podnose propuh i bje\u017ee od njega kad god mogu. Zatvaraju prozore u podzemnim \u017eeljeznicama, ne dopu\u0161taju u restoranima otvaranje prozora s vi\u0161e strana svijeta i radije \u0107e se znojiti nego biti na propuhu.<\/p>\n

\u010cini se da je ovo narodno vjerovanje ipak imalo podlogu u iskustvima starijih. Iako istra\u017eivanja pokazuju da prehlade uglavnom uzrokuju virusi, problem je upravo u tome \u0161to su one naj\u010de\u0161\u0107e zimi, po niskim temperaturama na kojima virusi opstaju. Hladan vjetar ili propuh to mo\u017ee samo pogor\u0161ati. Izlo\u017eenost bilo kojeg dijela tijela propuhu utica\u0107e na gr\u010denje mi\u0161i\u0107a na tom dijelu, a ovisno o va\u0161em zdravstvenom stanju, tako \u0107ete i reagovati.<\/p>\n

Kod nekih \u0107e tako propuh ili \u0161etnja po jakom vjetru donijeti glavobolju i bi\u0107e im lak\u0161e ako nose kapu, dok \u0107e druge uhvatiti bol u zglobovima.<\/p>\n

24sata.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Iako se na prvi pogled \u010dini da samo Balkanci vjeruju u mo\u0107 propuha, istina nije ba\u0161 jednostavna. Kineska medicina od pamtivijeka smatra da propuh mo\u017ee biti uzrok brojnih bolesti U narodu se posebno uvrije\u017eio veliki broj izreka povezanih s propuhom, skoro toliko da se po\u010dnete pitati nije li u pitanju po\u0161ast gora od kuge: od […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-231377","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231377","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=231377"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231377\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=231377"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=231377"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=231377"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}