{"id":231315,"date":"2017-08-11T09:08:14","date_gmt":"2017-08-11T07:08:14","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=231315"},"modified":"2017-08-11T09:08:14","modified_gmt":"2017-08-11T07:08:14","slug":"deklaracije-koje-su-nas-kostale-glave-srbi-cuvajte-se-dodik-i-vucic-paze-na-vas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/08\/11\/deklaracije-koje-su-nas-kostale-glave-srbi-cuvajte-se-dodik-i-vucic-paze-na-vas\/","title":{"rendered":"Deklaracije koje su nas ko\u0161tale glave: Srbi \u010duvajte se, Dodik i Vu\u010di\u0107 paze na vas"},"content":{"rendered":"

\"Dodik-Vucic-Tanjug\"<\/a>Pi\u0161e: Milovan Mati\u0107 <\/p>\n

Srbi su kroz istoriju imali mnogobrojne deklaracije o jedinstvu nacije, a svaka od njih je upravo srpskom narodu donijela veliko zlo, pa se ni\u0161ta dobro ne o\u010dekuje ni od najavljene deklaracije Srbije i Republike Srpske o opstanku nacije na ovim prostorima. <\/p>\n

Tim povodom predsjednik RS Milorad Dodik je izjavio da je cilj najavljene zajedni\u010dke Deklaracije Srbije i RS da se “izbegnu nova stradanja Srba, oja\u010da njihov nacionalni identitet i nacionalne dr\u017eave Srbije i RS.”<\/p>\n

Ipak, ovaj potez vlasti RS i Srbije nije nai\u0161ao na odobravanje ve\u0107eg dijela liberalne javnosti, ali ni njihovih susjeda.<\/p>\n

Sve te kritike predsjednik Srbije Aleksandar Vu\u010di\u0107 odbacuje, uz ocjenu da su motivisani i zahtjevima nekih iz me\u0111unarodne zajednice.<\/p>\n

“Jo\u0161 nijedno slovo te deklaracije nije napisano i to nema bilo kakve veze sa ratnohu\u0161ka\u010dkom politikom ve\u0107 \u0107e se baviti za\u0161titom srpskog jezika. Poka\u017eite mi dokument u kome pi\u0161e da je to ratno hu\u0161kanje”, poru\u010dio je Vu\u010di\u0107. <\/p>\n

Urednik lista Danas iz Beograda Dragoljub Petrovi\u0107 ne vjeruje u dobre namjere ove deklaracije, posebno kad znamo ko stoji iza nje.<\/p>\n

“Kakva god da bude, ta deklaracija mo\u017ee da donese samo regionalne tenzije, pre svega, jer bi verovatno zadirala u unutra\u0161nja pitanja biv\u0161ih jugoslovenskih dr\u017eava u kojima \u017eive Srbi. Sa druge strane, polo\u017eaj srpskog \u017eivlja jeste diskrkriminatorski u nekim delovima Balkana, najpre mislim na Kosovo, a ne verujem da bi se to popravilo deklaracijom. Deklaracije slu\u017ee za unutra\u0161nje potrebe, da bilduju nacionalni ponos nacionalisti\u010dkog bira\u010dkog tela, a takva bira\u010dka tela su dominantna u svim dr\u017eavama. Timoti Les napisao je lane u listu Foreign Affairs da bi valjalo nacionalno zaokru\u017eiti ovda\u0161nje dr\u017eave, stvoriti veliku Srbiju, veliku Hrvatsku i veliku Albaniju, \u0161to je pretpostavka trajnog mira na Balkanu. On je u pravu, tada bi apetiti najve\u0107ih naroda u regionu bili podmireni, ali pitanje je – da li bi to bio neki novi balkansku sukob zarad mira na du\u017ee vreme”, rekao je Petrovi\u0107 za BUKU, poku\u0161avaju\u0107i slikovito opisati mogu\u0107e posljedice jedne ovakve deklaracije.<\/p>\n

Od “Na\u010dertanija” Ilije Gara\u0161anina preko Memorandum “Srpske akademije nauka”, pa do najnovije deklaracije \u010diji potpisnici \u0107e biti predsjednici RS i Srbije Milorad Dodik i Aleksandar Vu\u010di\u0107, re\u0111ale su se razni dokumenti za o\u010duvanje nacije srpskog narodu, koji su odnijeli mnoge \u017eivote, a mnogo puta upravo su umirali i gubili Srbi.<\/p>\n

Istori\u010darka Dubravka Stojanovi\u0107 isti\u010de da vlasti nije potreban nikakav novi nacionalni program i poru\u010duje da “ne treba da se trude i forsiraju toliko”.<\/p>\n

“Od memoranduma naovamo ima ih koliko vole. Mogu bilo koji da uzmu, jer su su\u0161tinki isti. Na primer Milo\u0161evi\u0107ev se zvao ‘Svi Srbi u jednoj dr\u017eavi’, zbog \u010dega smo ratovali devedesetih”, rekla je istori\u010darka za srpske medije.<\/p>\n

A ba\u0161 ratovi devedesetih su Srbima do\u0161li glave. To je \u010dak i priznao predsjednik RS obrazla\u017eu\u0107i motive za dono\u0161enje nove deklaracije.<\/p>\n

“Gledaju\u0107i iistorijsku retrospektivu, treba ista\u0107i da su Srbi bili oni koji su bili dominantni u stvaranju biv\u0161e Jugoslavije i da su njenim raspadom pro\u0161li najgore od Slovenije, Hrvatske, BiH, Crne gore, Makedonije.”<\/p>\n

Ipak, iz RS, bar kada su istori\u010dari u pitanju, dolaze druga\u010diji stavovi. Tako profesor Zoran Peja\u0161inovi\u0107 iz Banjaluke smatra da je jedan program nacionalnog jedinstva potreban Srbima, iako su, kako ka\u017ee zakasnili cijeli jedan vijek.<\/p>\n

“Zakasnili smo vi\u0161e od jednog vijeka. Jesu Srbi imali programe, zvani\u010dne i nezvani\u010dne. Neki su osporavani, neki su kontroverzni, ali \u010dinjenica je da Srbi nisu imali nacionalni program kada je to trebalo, a to je prije 100 i vi\u0161e godina. Srbi su se odrekli nacionalnog puta u smislu obnavljanja srpske dr\u017eave nakon Prvog svjetskog rata. Tad je trebao jasan srpski nacionalni program. Zato se bojim da smo izgubili taj stra\u0161ni 20. vijek u tumaranju i da sad, kad su sve evropske nacije zavr\u0161ile zaokru\u017eivanje nacionalnih dr\u017eava i u\u0161le u nadnacionalne integracije, mi smo na po\u010detku 20. vijeka. I tu smo sami sebi najvi\u0161e krivi i skupo smo platili cijenu poigravanja sa nacionalnim programom”, zaklju\u010dio je Peja\u0161inovi\u0107.<\/p>\n

6yka.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Srbi su kroz istoriju imali mnogobrojne deklaracije o jedinstvu nacije, a svaka od njih je upravo srpskom narodu donijela veliko zlo<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-231315","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231315","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=231315"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231315\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=231315"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=231315"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=231315"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}