{"id":231307,"date":"2017-08-11T06:56:35","date_gmt":"2017-08-11T04:56:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=231307"},"modified":"2017-08-11T06:56:35","modified_gmt":"2017-08-11T04:56:35","slug":"da-li-suncobran-zaista-stiti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/08\/11\/da-li-suncobran-zaista-stiti\/","title":{"rendered":"Da li suncobran zaista \u0161titi?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/suncobran.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/suncobran.jpg\" alt=\"suncobran\" width=\"300\" height=\"200\" class=\"alignleft size-full wp-image-231308\" \/><\/a>CNN donosi \u0161est mitova o suncu u koje treba prestati vjerovati.<\/p>\n<p>Mit 1: Sve je dobro ako ne izgorite<\/p>\n<p>\u010cak i ako ste samo jednom bili neoprezni i dobili opekotine, time ste udvostru\u010dili \u0161anse da dobijete rak ko\u017ee. &#8220;A u opasnosti ste i \u010dak i ako niste izgoreli, bez obzira na boju ko\u017ee. Svako tamnjenje o\u0161te\u0107uje va\u0161u ko\u017eu&#8221;, upozorava predsjednik Ameri\u010dkog dru\u0161tva za rak, Martin Vejnstok.<\/p>\n<p>Mit 2: Suncobran vas \u0161titi<\/p>\n<p>Suncobran nije potpuno otporan, posebno jer pjesak reflektuje 17 odsto UV zra\u010denja. Ipak, uvijek je bolje ostati u hladu, samo se pobrinite da se nama\u017eete kremom za sun\u010danje.<\/p>\n<p>Teri Slevin, direktor Savjeta za borbu protiv raka iz Australije, stru\u010dnjak za rak i javno zdravstvo u zemlji u kojoj su zra\u010denja najja\u010da, ka\u017ee da suncobran ne mo\u017ee da \u0161titi od indirektnih zraka koje se odbijaju od povr\u0161ine koja vas okru\u017euje (pjesak, voda, beton&#8230;). Kada biste to prera\u010dunali u za\u0161titne faktore, suncobran je kao krema s minimalnom za\u0161titom, te \u010dak i manje ako ste bli\u017ee vodi i pjesku.<\/p>\n<p>Mit 3: Sunce ne prolazi kroz prozore<\/p>\n<p>U stvarnosti, staklo spre\u010dava prolazak samo UVB zraka, ali UVA zra\u010denja i dalje mogu u\u0107i. Zato odrasli nekada imaju vi\u0161e pjegica na jednoj strani lica, jer sunce obi\u010dno udara u tu stranu njihovog automobila dok voze.<\/p>\n<p>&#8220;Da biste se za\u0161titili, nanesite kremu na sva izlo\u017eena mjesta prije ulaska u vozilo&#8221;, poru\u010duje Entoni Mancini, \u0161ef pedijatrijske dermatologije u \u010dika\u0161koj De\u010djoj memorijalnoj bolnici.<\/p>\n<p>Mit 4:Zbog previ\u0161e za\u0161titne kreme gubimo vitamin D iz sunca<\/p>\n<p>Ameri\u010dka akademija za dermatologiju i Fondacija za rak ko\u017ee tvrde da djeca i odrasli dobijaju dovoljno ovog vitamina kroz hranu bogatu njim, poput mlijeka i narand\u017einog soka. \u010cak i ako koristite kremu, male koli\u010dine UV zra\u010denja prolaze u va\u0161u ko\u017eu i dobijate vitamin D.<\/p>\n<p>Mit 5: Ako je napolju obla\u010dno, ne treba vam krema za sun\u010danje<\/p>\n<p>\u010cak 80 odsto UV zraka mo\u017ee pro\u0107i kroz oblake, pa i tokom zime. Posebno se pripazite ako ste na zimskom odmoru. \u0160to ste na ve\u0107oj visini, vi\u0161e ste izlo\u017eeni suncu.<\/p>\n<p>Mit 6: Osamdeset odsto o\u0161te\u0107enja ko\u017ee zbog sunca de\u0161ava se prije 18. godine<\/p>\n<p>Morate da \u0161titite ko\u017eu va\u0161e djece, ali i va\u0161u, jer o\u0161te\u0107enja nastaju tokom cijelog \u017eivota. Djeca uvijek gledaju \u0161ta njihovi roditelji rade, stoga ako im budete savjetovali da se nama\u017eu, a sami to ne budete radili, te\u0161ko da \u0107e vas poslu\u0161ati.<\/p>\n<p>CNN \/b92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>CNN donosi \u0161est mitova o suncu u koje treba prestati vjerovati. Mit 1: Sve je dobro ako ne izgorite \u010cak i ako ste samo jednom bili neoprezni i dobili opekotine, time ste udvostru\u010dili \u0161anse da dobijete rak ko\u017ee. &#8220;A u opasnosti ste i \u010dak i ako niste izgoreli, bez obzira na boju ko\u017ee. Svako tamnjenje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-231307","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231307","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=231307"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231307\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=231307"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=231307"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=231307"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}