{"id":231171,"date":"2017-08-09T08:48:18","date_gmt":"2017-08-09T06:48:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=231171"},"modified":"2017-08-09T08:48:18","modified_gmt":"2017-08-09T06:48:18","slug":"zasto-nam-luk-tjera-suze-na-oci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/08\/09\/zasto-nam-luk-tjera-suze-na-oci\/","title":{"rendered":"Za\u0161to nam luk tjera suze na o\u010di"},"content":{"rendered":"

\"crni<\/a>Svima je poznat taj osje\u0107aj: o\u010di prvo po\u010dinju svrbjeti i pe\u0107i, a zatim sti\u017eu suze. Za\u0161to luk, ta naizgled jednostavna namirnica, klju\u010dna u ve\u0107ini va\u0161ih kulinarskih kreacija uzrokuje takvu nelagodu?<\/p>\n

Kod \u017eivotinja i biljaka \u017eivot se podjednako svodi na opstanak i reprodukciju. Pritom ni luk nije iznimka. Kako bi se sprije\u010dili pohlepni grabe\u017eljivci da pojedu glavicu, luk ispu\u0161ta o\u0161tre kemikalije koje izazivaju iritaciju oka, pi\u0161e Medical News Today. <\/p>\n

U prvoj godini \u017eivotnog ciklusa luk proizvodi so\u010dnu glavicu koja slu\u017ei kao spremi\u0161te energije. Idu\u0107e godine biljka proizvodi cvijet i sjeme, \u0161to joj omogu\u0107uje reprodukciju. <\/p>\n

Iza odbrambenog mehanizma te biljke krije se sofisticirana hemija, a nau\u010dnici su tek nedavno otkrili kako djeluje enzim odgovoran za taj proces, prenosi Hina.<\/p>\n

Hemikalija koja tjera suze na o\u010di naziva se sin-propantiol-S-oksid, poznata i kao lakrimatorni faktor (LF). Ljudske suzne \u017elijezde tehni\u010dki se nazivaju lakrimalnim \u017elijezdama, a LF je \u010dimbenik koji uzrokuje suzenje. <\/p>\n

Do danas su prona\u0111ene samo tri molekule sa sli\u010dnim svojstvima i sve ih proizvode biljke. <\/p>\n

Marcin Golczak, profesor farmakologije na univerzitetu u Clevelandu i njegove kolege nedavno su otkrili strukturu enzima koji u luku proizvodi lakrimatorni faktor, a naziva se LF sintazom.<\/p>\n

Kada po\u010dnemo rezati luk, stanice u glavici se razdvajaju i ispu\u0161taju enzim nazvan alinaza, a on proizvodi kemikalije koje se pretvaraju u molekule okusa. To luku daje karakteristi\u010dan okus. <\/p>\n

LF sintaza pretvara u lakrimatorni faktor neke od kemikalija u tom procesu. Kada LF do\u0111e u dodir s ro\u017enicom, ondje locirani \u017eivci signaliziraju mozgu da je stigao iritans. Mozak odgovara \u0161alju\u0107i signal suznim \u017elijezdama da je vrijeme za plakanje. Suze i treptaji slu\u017ee za ispiranje nadra\u017eiva\u010da.<\/p>\n

Razumijevanja strukture i funkcioniranja enzima kompleksna je nauka. Iako je sintaza lakrimatornog faktora poznata ve\u0107 15 godina, dosad niko nije uspio pokazati kako zapravo djeluje. <\/p>\n

Golczak i njegovi kolege uspjeli su enzime pretvoriti u mikroskopske kristale i zatim ih vizualizirati rendgenom. To im je omogu\u0107ilo da ustanove trodimenzionalnu strukturu enzima i identificiraju male d\u017eepove u kojima se odvija hemijska pretvorba lakrimatornog faktora. <\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i Golczaku i kolegama znamo vi\u0161e o biohemijskim potencijalima jedne od najzdravijih namirnica, a mo\u017eda \u0107e i vama pri idu\u0107em sjeckanju luka biti lak\u0161e zbog spoznaje o \u010dudesnom biohemijskom procesu koji se odvija doslovno pred va\u0161im o\u010dima.<\/p>\n

radiosarajevo.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svima je poznat taj osje\u0107aj: o\u010di prvo po\u010dinju svrbjeti i pe\u0107i, a zatim sti\u017eu suze. Za\u0161to luk, ta naizgled jednostavna namirnica, klju\u010dna u ve\u0107ini va\u0161ih kulinarskih kreacija uzrokuje takvu nelagodu? Kod \u017eivotinja i biljaka \u017eivot se podjednako svodi na opstanak i reprodukciju. Pritom ni luk nije iznimka. Kako bi se sprije\u010dili pohlepni grabe\u017eljivci da pojedu […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-231171","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231171","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=231171"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231171\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=231171"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=231171"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=231171"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}