{"id":231096,"date":"2017-08-08T06:54:43","date_gmt":"2017-08-08T04:54:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=231096"},"modified":"2017-08-08T08:23:28","modified_gmt":"2017-08-08T06:23:28","slug":"vecina-klera-ne-prati-papin-koncept-siromasne-crkve","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2017\/08\/08\/vecina-klera-ne-prati-papin-koncept-siromasne-crkve\/","title":{"rendered":"Ve\u0107ina klera ne prati papin koncept siroma\u0161ne Crkve"},"content":{"rendered":"

Autor: Inoslav Be\u0161ker<\/strong> <\/p>\n

\"papa<\/a>Glavna prepreka implementaciji Franine vizije Katoli\u010dke crkve je \u201czatvorenost, ako ne i neprijateljstvo dobrog dijela klera, i na visokoj i na niskoj razini\u201d, pi\u0161e vatikanski L\u2019Osservatore Romano u svome najnovijem broju. To nije neko otkri\u0107e, jer je poznato da koncept Pape \u2013 koji je za\u017eelio \u201cCrkvu siroma\u0161nu za siroma\u0161ne\u201d \u2013 nailazi na \u0161irok otpor u kleru, ponajvi\u0161e me\u0111u onima kojima je crkveni poziv omogu\u0107io ekonomsku sigurnost a nerijetko i bogat \u017eivot u kolote\u010dini birokratizirane rutine.<\/p>\n

Novost je da o tome tako pi\u0161e i L\u2019Osservatore Romano, list koji je redovito promovirao, a katkad o\u010dito fingirao jednodu\u0161nost u Katoli\u010dkoj crkvi, i bratstvo me\u0111u klerom, i jedinstvo u intencijama i realizaciji.<\/p>\n

Kada uficiozni vatikanski dnevnik pi\u0161e otvoreno o otporima pontifikatu \u201cna visokoj i niskoj razini\u201d, dakle od kardinal\u00e2 i biskup\u00e2 do \u017eupnik\u00e2 \u2013 onda je ili dogorjelo do nokata, ili Papa sprema novu ofenzivu.<\/p>\n

A ofenziva mo\u017ee biti rezultat osje\u0107aja nadmo\u0107i, makar duhovne, uvjerenja da je Sveti duh na njegovoj strani a preko njega i Isus kojemu je Crkva njegovo misti\u010dno tijelo (kako kr\u0161\u0107ani vjeruju), ali mo\u017ee biti i poku\u0161aj proboja juri\u0161om iz \u0161kripca, iz obru\u010da u kojemu bi se mogle tiho udu\u0161iti reformske intencije ovoga neobi\u010dnog i neuobi\u010dajenog pontifikata, kako po provenijenciji i tipu Pape, tako i po zada\u0107ama za koje je izabran.<\/p>\n

Katoli\u010dka crkva je u turbulentnim vremenima. Napisao je to i umirovljeni papa Benedikt u poruci za sprovod svome prijatelju kardinalu Joachimu Meisneru, jednome od \u010detvorice koji su papu Franu javno prozvali nakon posljednjih sinoda o obitelji, podastrv\u0161i mu svoja Dubia (Dvojbe) u kojima ga fakti\u010dki optu\u017euju za ga\u017eenje Kristova nauka. Smjesta je to protuma\u010deno kao kritika pape Ratzingera na ra\u010dun pape Bergoglia.<\/p>\n

Onemo\u0107ao ali lucidan Benedikt XVI je u tom pismo upotrijebio ama ba\u0161 iste termine kojima je kao dekan Kardinalskog zbora opisao crkvu u homiliji na misi pro eligendo Pontifice nakon smrti pape sv. Ivana Pavla II. To je klasi\u010dna prispodoba o krhkoj la\u0111i na uzburkanoj vodi, izva\u0111ena iz Matejeva evan\u0111elja (14, 22-23).<\/p>\n

Izabrali su ga za papu tada upravo zato \u0161to je otvoreno rekao da je Katoli\u010dka crkva u oluji (ali s pouzdanjem da \u0107e Isus, kao i onomad na Genezaretskom jezeru, re\u0107i: \u201cNe bojte se!\u201d, isto \u0161to je Karol Wojty\u0142a rekao netom je izabran za papu).<\/p>\n

Eto, to se evan\u0111eosko op\u0107e mjesto opetuje pri izboru pape barem od 1978. S otporima se suo\u010dio papa Wojty\u0142a, kao i papa Montini prije njega, otpore nije svladao ni papa Ratzinger (pa neki i dalje smatraju da je zbog njih i odstupio, zbog klipova koje su mu podvaljivali ne\u0161tedimice i danomice, osobito kad je poku\u0161ao dovesti u pregledan red vatikanske kurijalne financije, istinske koridore okultne mo\u0107i).<\/p>\n

Nema ni\u0161ta nova pod Suncem (i to, napokon, pi\u0161e u Bibliji, Prop. 1, 9, i tako otprilike tri tisu\u0107lje\u0107a, ako je istina da je taj Kohelet, autor, bio Salamun, \u0160elomoh ben David): ako se i ne mo\u017ee dvaput u istu rijeku (kako je \u010detiri stolje\u0107a kasnije primijetio Heraklit, onaj \u010diji se L\u00f3gos uselio u po\u010detak Ivanova evan\u0111elja), opet je to rijeka.<\/p>\n

Nema iole bitna pape u povijesti koji se nije brusio na otporima u svojoj Crkvi. \u0160to bi Frani i\u0161lo gla\u0111e? Nije dijalektika odmah kataklizma, dapa\u010de, bez dijalektike vjetar ni ne otpuhne list.<\/p>\n

\u201cGledati vazda i samo zlo koje je izvan nas zna\u010di ne htjeti priznati grijeh koji je u nama\u201d, rekao je papa Frane u katehezi ju\u010der uz podnevnu molitvu An\u0111elova pozdravljenja.<\/p>\n

Reklo bi se da je to posve u skladu s naslovom \u201cNavika nije vjernost. Obra\u0107enje koje zahtijeva papa Frane\u201d, pod kojim je Osservatore Romano objavio citirani ulomak iz knjige \u201cLjepota evan\u0111eoske radosti\u201d profesora o. Giulija Cirignana.<\/p>\n

Naslov pod kojim je ulomak objavljen sugerira da je to izravna polemika s kardinalom Gerhardom Ludwigom M\u00fcllerom, koji je dan ranije u intervjuu Fogliu naglasio da je \u201cneprestano vjeran papi Frani, kao \u0161to zahtijeva na\u0161a katoli\u010dka vjera, na\u0161a eklesiologija\u201d.<\/p>\n

Cirignano ka\u017ee da je \u201cSanhedrin [\u017eidovsko Veliko vije\u0107e, koje je sudilo i Isusu, op. I. B.] uvijek vjeran samome sebi, bogat pobo\u017enim \u0161tovanjem pro\u0161losti umjesto vjernosti tradiciji, siroma\u0161an proro\u0161tvom\u201d.<\/p>\n

Aluzija na kler je jasna, ali je Cirignano \u010dini jo\u0161 jasnijom tvrde\u0107i da je \u201cvelik dio vjernika shvatio povoljan trenutak, kair\u00f3s, koji Gospodin daruje svojoj zajednici\u201d, a da sve\u0107enstvo to ne vidi, ne razumije, ne prati, nego se slu\u017ei navikom, zastarjelim rje\u010dnikom, repetitivnom i be\u017eivotnom mi\u0161lju.<\/p>\n

Me\u0111u razlozima, na prvome mjestu, taj sve\u0107enik biblicist stavlja \u201cskromnu razinu kulture klera, i gore i dolje\u201d, prigovara im da su Bibliju studirali formalno, da im nakon studija nije ostala \u017eelja da nastave u\u010diti, istra\u017eivati, primjenjivati makar minimalan smisao za kritiku.<\/p>\n

\u201cKad je pop previ\u0161e obilje\u017een religioznim mentalitetom a premalo bistrom vjerom, sve postaje mnogo kompliciranije\u201d, dijeli profesor pljuske.<\/p>\n

Nema naznaka da je Papa potaknuo Cirignanovu knjigu, mo\u017eda \u010dak ni objavljivanje tog ulomka ba\u0161 sada. Nema ipak sumnje da se ti sudovi podudaraju u dobroj mjeri s nekima od petnaest grijeha kojima je zalio Kuriju u Bo\u017ei\u0107noj \u010destitci 2014.
\nPapin koncept nailazi na \u0161irok otpor u kleru, ponajvi\u0161e me\u0111u onima kojima je crkveni poziv omogu\u0107io ekonomsku sigurnost, a nerijetko i bogat \u017eivot<\/p>\n

Predbacio joj je \u201cduhovni Alzheimer\u201d, \u201csuparni\u0161tvo i hvalisavost\u201d, me\u0111usobno olajavanje, pa i oskudnost evan\u0111eoskog veselja na \u201cgrobnim facama\u201d.<\/p>\n

Lani je za Bo\u017ei\u0107 (mjesecima prije M\u00fcllerova intervjua) onima koji ga kritiziraju u ime tradicije predbacio da se \u201cSotona u janje\u0107em liku\u201d krije iza rije\u010di opravdanja odnosno, \u010desto, optu\u017ebe, zakrivaju\u0107i se \u201cza tradicije, za pri\u010dine, za formalnosti\u201d, ili pak \u201cu te\u017enji da se sve prenese na osobni plan, bez razlikovanja \u010dina, \u010dimbenika, odnosno \u010dinjenja\u201d.<\/p>\n

Papa ho\u0107e Crkvu \u201cpoput poljske bolnice\u201d, \u201csiroma\u0161nu za siroma\u0161ne\u201d, \u201cna periferiji\u201d, s \u201cpastirima koji vonjaju po ovcama\u201d. Ve\u0107ina sve\u0107enstva ga ne prati, od straha, iz komoditeta, ili u ime tradicije pozla\u0107enih mitra i pektorala.<\/p>\n

Ve\u0107 smo komentirali da Papa vodi rovovski rat, koji zapravo nije bez premca \u2013 ali je bez premca njegova javnost, medijska vidljivost tog rata.<\/p>\n

Jutarnji list<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nema iole bitna pape u povijesti koji se nije brusio na otporima u svojoj Crkvi.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-231096","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231096","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=231096"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/231096\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=231096"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=231096"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=231096"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}